Smanjuje se temeljni kapital "Medene"

Hotel „Medena“ trebao bi biti prvi koji će iz predstečajne nagodbe izići sa novim strateškim partnerom, ako Nagodbeno vijeće na ročištu sazvanom za 10. listopada izglasa izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja koje je predložila „Kermas energija“.

Po njemu bi ta tvrtka u vlasništvu Danka Končara kao strateški partner provela financijsko i operativno restrukturiranje „Medene“ za koje je predstečajna nagodba otvorena u travnju ove godine. Nakon uplate oko 150 milijuna kuna od strane Končara, „Kermas energija“ postala bi vlasnik 75 posto plus jedne dionice.

Kako su sada suvlasnici „Medene“ još i „Lucidus“ fond (32 posto) i mali dioničari 13,5 posto, to će se dokapitalizacijom njihov udio u vlasništvu proporcionalno smanjivati. Novi dvotrećinski vlasnik „Medene“ Danko Končar može potom ponuditi otkup preostalih dionica sadašnjim suvlasnicima.

Kako stoji u Planu financijskog restrukturiranja objavljenom na Zagrebačkoj burzi, u predstečajnom postupku utvrđena su dugovanja hotela od 177,4 milijuna kuna, od čega čak 165,8 milijuna kuna „Medena“ duguje Ministarstvu financija. Prijedlog je da se za ta dugovanja otpišu zatezne kamate te djelomično otpiše glavnica (30 posto), a ostatak duga refinancira dokapitalizacijom koju bi proveo strateški partner.

Tako bi se od 165,8 milijuna kuna tražbina Ministarstva financija otpisalo 99,2 milijuna kuna, dok bi za otplatu preostalo 66,6 milijuna kuna. Prijedlog je financijskog restrukturiranja predviđa da se temeljni kapital „Medene“ umanji za iznos prenesenog gubitka i zateznih kamata, odnosno smanji sa 118,1 milijun kuna na 50,6 milijuna kuna, a potom ga poveća strateški partner kroz dokapitalizaciju.

„Kermas energija“ bi dokapitalizaciju u ukupnom iznosu od 152,8 milijuna kuna provela kroz dvije faze, a uvjet tih dokapitalizacija je dosizanje 75,1 posto vlasništva od strane strateškog partnera, navodi se u planu.

„Kermas energija“ navodi da bi ulaganje u imovinu društva iznosilo 30 milijuna eura u roku pet godina, u čemu bi sastavni dio bila druga faza dokapitalizacije, pa se tako, zbroje li se ulaganja za namirenje sve tri grupe vjerovnika s ulaganjem u imovinu, dolazi do ukupnog ulaganja od gotovo 308 milijuna kuna.