Strava na jednom od najstarijih groblja u Dalmatinskoj zagori: kopali raku za vukovarskog branitelja pa bagerom naišli na ljudske kosti; Među mještanima se odmah uzburkali duhovi...

Nakon nesuđene gradnje spomenika vukovarskom branitelju Josipu Abelu koji se trebao graditi u dvorištu njegove obiteljske kuće u Katunima i svih malverzacija koje su se dogodile i prije samog početka radova, zbog čega je slučaj završio na Državnom odvjetništvu, priča se nastavlja, ali sada ne zbog spomenika, nego zbog njegova posljednjeg počivališta.

Na inicijativu omiške Hvidre, naime, suboraca HOS-a i obitelji pokojnika, a uz svesrdnu pomoć općine Šestanovac, krenulo se u izgradnju nove grobnice u koju bi se u dogledno vrijeme prenijeli zemni ostaci vukovarskog heroja iznenada preminulog prije dvije godine i sahranjenog u zajedničku obiteljsku grobnicu na župnom groblju Katuni-Kreševo. U tu svrhu posjećeni su stoljetni čempresi sve u dobroj namjeri kako bi se učinilo mjesto za novu grobnicu.

Međutim, u općini Šestanovac prije same dodjele parcele za grobnicu očito nisu uzeli u obzir kako radobiljsko groblje ima kronični nedostatak slobodnih mjesta, a radi se i o jednom od najstarijih grobišta u Dalmatinskoj zagori u kojemu, prema nekim pretpostavkama, počivaju i bogumilski zemni ostaci, pa su odmah nakon prvog zamaha bagera na površinu isplivale kosti.

Izvođač radova, nakon što je sve vratio u prvobitno stanje, odmah je prekinuo s radovima i napustio gradilište.

To je dodatno uzburkalo duhove kod ostalih vlasnika grobnih mjesta jer se sporna lokacija nalazi na vrlo skučenom dijelu između već postojećih grobova, pa se boje da bi se prilikom iskopa mogle uništiti okolne rake. Panjevi posječenih stabala nalaze se tik do grobnica, pa kod mještana prevladava strah o mogućem oštećenju grobova.

Kako se radi o vrlo osjetljivom području u čijoj se neposrednoj blizini nalaze grobnice, kod mještana prevladava mišljenje da se iskopavanju trebalo pristupiti ručno i s najvećim mogućim oprezom uz nadzor djelatnika Konzervatorskog odjela, a ne dovođenjem teških građevinskih strojeva, što sam čin iskapanja čini nerazumnim.

- Svjesni smo da se radi o starom groblju. Stoga smo od Konzervatorskog zavoda iz Imotskog tražili dozvolu za radove, koju smo na koncu i dobili. Ako se uistinu pokaže da se radi o ostacima nekog staroga groba, spremni smo prekinuti radove i od općine zatražiti novu lokaciju - kazao nam je u telefonskom razgovoru predsjednik omiške Hvidre Zlatan Bašić.

U općini Šestanovac tvrde kako je sve rađeno po zakonu. Rješenjem o korištenju grobnog mjesta općina Šestanovac dodijelila je omiškoj HVIDRI na korištenje zemljišta za gradnju jednoredne grobnice površine nešto više od 3,5 kvadrata, za sve ostale upite općinska službenica za informiranje Asja Šošić uputila nas je na korisnika grobnog mjesta koji je odgovoran za postupanje s predmetnom lokacijom u skladu sa zakonom o grobljima, te rješenjem Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Imotskom.

Na tragu rješenja Konzervatorskog odjela Imotski pokušali smo kontaktirati pročelnika Ivana Alduka. Trebalo nam je dva dana da dobijemo odgovor i to putem SMS-a koji prenosimo u cijelosti:

- Upoznat sam sa željom i potrebom da se pokojniku napravi grob. Komentirat ću kada se i ako se dogodi nešto što bi na bilo koji način predstavljalo problem. Svakako neću sudjelovati u izmišljanju "situacija"! - stoji u poruci.

Unatoč činjenici da se radi o jako starom groblju u kojem se nalazi i stara crkva Uznesenja BDM iz devetog stoljeća, zaštićena kao kulturno dobro, čiju obnovu financira Ministarstvo kulture, ostali smo uskraćeni za informaciju hoće li se radovi nastaviti, ako ne, namjerava li se, s obzirom na nastalu situaciju, korisniku ustupiti nova lokacija.