Teški krš pretvorio u prah i preobrazio Šoltu: otočki poduzetnik zasadio jedan od najvećih vinograda u Dalmaciji i spasio zaboravljenu domaću sortu

Šoltansko vinogradarstvo koje je s godinama došlo skoro do izmaka - pod vinogradima je ostalo tek desetak hektara - dobilo je novi zamah velikim projektom otočkog poduzetnika Roberta Kalebića, koji je oko vrha Poganička glava blizu Maslinice uredio koncesionirano zemljište površine 60 hektara i tako postao jedan od najvećih poljoprivednih terena pod vinovom lozom u Dalmaciji.

Na ovaj pothvat Kalebić se odlučio 2015. godine, kad je dobio koncesiju na zemljište i na natječaju poticaj za ruralne djelatnosti Europske unije koji je u to vrijeme pokrivao 90 posto investicije. Doslovno u papar je satran teški kamenjar, zapušteno zemljište prekriveno makijom i česminom, koji sada izgleda što bi se reklo – kao apoteka. I prostire se iznad mora dokle ti oko seže, što je nevjerojatan prizor za otok čija je većina nekadašnjih poljoprivredne površina, kao i širom Dalmacije, prekrivena borovinom i buškom.

- Pri izboru lokacije privukao me teren nagnut prema jugu, prema moru, što omogućava veliku insolaciju idealnu za vinogradarstvo. A kako sam došao na ideju? Šolta je kroz povijest uvijek bila vinogradarski otok, poznat po svojoj staroj sorti dobričić za koju se utvrdilo kako je genetski predak malog plavca, najkvalitetnije dalmatinske sorte. Znate kako se kaže: 'Svaku sortu hvali a mali plavac sadi.'

Njegovu 'ocu' Dobričiću je prijetilo izumiranje i svakako sam računao kako ćemo ga ovako vratiti u život. K tome, naša je obitelj oduvijek posjedovala vinograde, bili smo među najboljim šoltanskim vinarima i želio sam tu tradiciju obnoviti na najsuvremeniji mogući način uvažavajući sve propise današnje struke. Upravo s potporom obitelji, supruge i djece odlučio sam se za ovaj rizični pothvat i dugoročnu investiciju – objašnjava Robert, koji je u ostvarenju svoga sna imao stručnu pomoć enologa Slavena Jeličića, čija je majka Šoltanka, a savjetnik je kutjevačke vinarije Galić.

Među jedanaest sorti na Poganičkoj glavi dominira pošip, od bijelih sorti su zastupljeni još chardonnay i viognier, dok su sorte crnih vina predstavljene s dobričićem, malim plavcem, crljenkom i merlotom, a zasađene su i četiri sorte predviđene za kupažu; cabernet sauvignon, shiraz, petit verdot i cabernet franc. Zasad je posađeno 140 tisuća loza na 20 hektara za koje se brine ekipa od desetak ljudi u vrijeme radova.

Već nakon prvog roda lanjske godine Kalebićev je pošip dobio kategoriju 'vrhunskog' zagrebačkog Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo.

- Ugodno smo se iznenadili, napunili smo oko dvije tisuća boca, a ove godine očekujemo prinos od oko trideset tona, s tim da smo oko pet tona skinuli jer je prerodio. Očito je da pošipu pašu šoltanski uvjeti premda se dosad gotovo i nije sadio na našem otoku.

Ovog tjedna počinje berba pošipa, ide odmah u hladnjaču na pet stupnjeva, radit ćemo vino u Kutjevu. Prošlogodišnji se već proslavio na Šolti, ima ga u otočkim restoranima a na svoju vinsku kartu ga je stavio i Dvorac Martinis – Marchi u Maslinici, koji ugošćuje elitnu turističku klijentelu i svi dojmovi su bili u superlativima – ponosan je Kalebić.

Robert Kalebić otkriva i planove za budućnost ovog lokaliteta koji će u skoroj budućnosti biti i više od vinograda.

- Planiramo izgradnju prve velike otočke vinarije i kušaonice, a objekti će biti okruženi s tri tisuće maslina i agrumima, pretežito limunima. Na terenu smo sačuvali tridesetak bunja, okruglih poljskih kućica građenih u suhozidu, te tri japjenice po kojima je Šolta bila poznata.

Pored plantažnog uzgoja, među gomilama smo uredili i vinograd s dvije tisuće loza koji se obrađuje na starinski način, tako da posjetitelji mogu vidjeti kako se nekoć u Dalmaciji uzgajala loza. Naša je namjera, kako možete i shvatiti, pored proizvodnje vrhunskih vina na vrhunskoj lokaciji, nova turistička ponuda koja bi se mogla nazvati i 'šoltansko vinogorje'. Posjetitelji će zasigurno imati i što vidjeti i što kušati - otkriva Kalebić.