Umjesto da im donose milijune kuna, Crveno i Modro jezero ne hrane ni jednog Imoćanina

Imotska jezera Modro i Crveno, prema procjenama stručnjaka, prirodne su vrijednosti svjetskoga značenja. Zaštićeni spomenici prirode svojom ljepotom obišli su kuglu zemaljsku. Posebno Crveno jezero, kao jedno od najdubljih jezera u Europi, ali i kao svojevrstan svjetski prirodni fenomen, zbog činjenice da mu čovjek još nije vlastitim okom, a ni danas sofisticiranim uređajima, dotaknuo i snimio najnižu točku u mračnim dubinama.

Potom, to su jezera u kojima je tijekom velikog dijela godine akumulirano između 15 i 20 milijuna kubičnih metara pitke vode. Posebno se to opet odnosi na Crveno jezero, gdje živi i endemska vrsta slatkovodne ribe gaovice i gdje u prosjeku uvijek ima između 15 i 22 milijuna kubičnih metara iznimno kvalitetne vode.

U Crvenom jezeru neistraženo je na stotine malih što podvodnih, što vanjskih pećina, jedinstven je to poligon za skokove onih s većom dozom adrenalina.

Atraktivni sadržaji

O Modrom jezeru već su ispričane bajke. Nema posjetitelja koji se tim biserima Imotskog ne divi. Za vrijeme poznate svjetske speleoronilačke ekspedicije u Crvenom jezeru 1998. godine, najpoznatiji svjetski istraživač podzemnih špilja i jezera Thomas Berend iz Njemačke, opčinjen ljepotom imotskih jezera, izjavio je:

Znam da vi moj narod, Nijemce, svrstavate u kategoriju poduzetnih i radišnih ljudi. S pravom, jer da su ova dva jezera u bilo kojemu mjestu moje Njemačke, od njih bi lijepo živjelo po prilici 20 tisuća ljudi.

I što još napisati o tim jezerima. Možda činjenicu što je ove sezone jezera posjetilo 60 posto više posjetitelja nego prije dvije-tri godine, što nema dana a da se na vidilicima jezera ne susretnu grupe turista. Mnogi od njih spuste se u Modro jezero na kupanje. Upravo to jezero tijekom cijele godine ima toliko mogućnosti za organizaciju atraktivnih sadržaja da čovjeku pamet stane. Ako je presušeno, atraktivna je utakmica na njegovu dnu, ako je ljeto, uživaju kupači i skakači sa strmih litica, ronioci, veslači kajaka. I kada se sve to zbroji i oduzme, onda i te kako stoji tvrdnja Nijemca Thomasa Berenda da bi Imotska jezera mogla hraniti tisuće ljudi.

Eto paradoksa! Imotsko Modro i Crveno jezero ne hrani ni jednog Imoćanina. Nitko, ama baš nitko u Imotskom ne bavi se poslom vezanim uz jezera, nitko nije otvorio neku agenciju s takvom djelatnosti. Blizu jezera nema ni jedan pristojan WC, nema primjerena parkirališnog prostora, ni jednog ugostiteljskog objekta, osim nekoliko ljetnih mjeseci na Modrome jezeru.

Nema restorana u kojemu bi se ponudila domaća hrana, nema organizatora sadržaja za organizirano spuštanje u jezera, nema paketa ponuda za bilo kakve sadržaje. A ideja napretek. Od atraktivnog vjenčanja na vidilici Modrog jezera uz bajkovite jezeranske vile, do speleoistraživačkih pohoda u Crveno jezero, bacanja kamena u njegovu vodu. Jer tko baci kamen, spreman je za ženidbu. Ili, tko se napije vode iz Modrog jezera, a kako ona ima afrodizijska svojstva, imat će bogato potomstvo, oživit će stare momke i da ne nabrajamo dalje.

Mnoštvo mogućnosti za ponudu, a nigdje nikoga. Nema ni službenog vodiča koji bi gostima kazao riječ-dvije o povijesti i legendama vezanim uz jezera. Što je s idejom da se osvijetle jezera, a postoje neki projekti u pokušaju. Sve bi to donijelo novac Imotskom i njegovim ljudima. No, ništa od toga. Definitivno, Imoćani su kao poznati poduzetnici pali na ispitu zvanom Modro i Crveno jezero.

Makarani redoviti

- Slažem se s tim konstatacijama, ali mi u Turističkoj zajednici radimo svoj posao i dobro ga odrađujemo. U posljednjih nekoliko godina marketinška obrada jezera puno je veća i bolja nego prije. Imamo jumbo plakate jezera u mnogim mjestima Hrvatske, prospekte, filmove, u fazi smo priprema uređenja spomenika baladi o Hasanaginici, jer, prema predaji, njezin je grob uz južne obronke Modroga jezera. U suradnji s Upravom za zaštitu prirodnih vrijednosti naše županije i ravnateljem Ivanom Gabelicom imali smo niz zanimljivih akcija na uređenju i propagandi jezera.

- Uskoro će se na Crvenom jezeru napraviti sanitarni čvorovi, parkirališta, uređena je staza oko Modrog jezera, postavljena zaštitna ograda, uređene vidilice. To je naš posao, a mi ne možemo utjecati na poduzetnike i njihove ambicije. Kojom srećom da imamo agencija koje bi se isključivo bavile jezerima. Zanimljivo je da nam jedna makarska agencija svaki dan šalje goste. I još nešto, Ministarstvo za zaštitu prirode, u skladu sa Zakonom o zaštiti spomenika prirode, u mnogim stvarima sputava naše akcije želeći zaštititi jezera - riječi su direktora Turističke zajednice Imotski Luke Kolovrata, koji nam kaže i kako je upravo zbog jezera povećan i broj noćenja u gradu.

Prema procjenama nekih turističkih djelatnika, s osmišljenim programima tijekom cijele godine na Modrom i Crvenom jezeru Imotski bi mogao imati milijun eura zarade. A što će biti tek sljedeće godine kada se otvori tunel kroz Biokovo...

Ministarstvo: Ne može bez našeg dopuštenja Činjenica je da se za bilo kakve akcije, pa i zahvate na uređenju jezera za neke atraktivne sadržaje treba tražiti odobrenje Ministarstva kulture i Ministarstva zaštite prirode i okoliša. - Oba jezera su zaštićena u kategoriji spomenika prirode, uključujući i pojas od 50 metara od ruba strmina. Unutar tih granica za sve zahvate i radnje potrebno je dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Dopuštenje se neće izdati ako zahvat ili radnja može narušiti prirodne vrijednosti spomenika prirode, poručili su iz Ministarstva zaštite prirode i okoliša.