Vrličanka vjerovala je da joj šumu nitko ne može oteti bez obeštećenja, no pokazalo se da je bila u krivu: evo kako su iz velike državne firme obrazložili kršenje Ustavne odredbe

Ustav Republike Hrvatske u Članku 3. među najvišim vrednotama ustavnog poretka navodi nepovredivost vlasništva.
U Članku 48. hrvatskog Ustava izrijekom se navodi: "Jamči se pravo vlasništva", ali se u Članku 50. istog dokumenta kaže:

Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti". Lijepo je glede vlasništva zapisano u hrvatskom Ustavu, možda te odredbe za neke i vrijede, ali u praksi je dokazano da ne vrijede za sve pa je i kroz takvu praksu dovedena u pitanje temeljna ustavna odredba o jednakosti pred zakonom.

Kata Žeravica iz vrličkog naselja Ježević, jedna je od stotina ili tisuća vlasnica šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj. Ona je vjerovala da je njezino i da joj njezino nitko ne može oduzeti tek onako, na lijepe oči, a da se nju ne pita i da joj se za oduzeto ne isplati obeštećenje. Hrvatski zakoni, pravilnici i sudske presude kažu da Kata Žeravica kao vlasnik nije vlasnik jer nema ustavno pravo na obeštećenje za svoje vlasništvo.

Hrvatska je država kršeći najviše vrednote temeljnog zakona koji je sama donijela, propisala da svi vlasnici i posjednici šuma u ovoj državi nemaju pravo vlasništva niti obeštećenja za nastalu štetu kada je u pitanju izrada prosjeka ispod dalekovoda, a koji su u Hrvatskoj u vlasništvu državne tvrtke Hrvatska elektroprivreda. Kada je ispod žica dalekovoda oranica vlasnik je obrađuje i s nje svake godine ubire ljetinu. Ali ako je ispod žica dalekovoda šuma u tom slučaju vlasnik nema nikakva prava. Sva prava pripadaju HEP-u, koji tako gazeći tuđe vlasništvo deblja svoju dobit.

Otprilike svakih pet godina HEP obnavlja prosjeke ispod svakog svojeg dalekovoda kako bi umanjio protupožarnu opasnost, odnosno kako eventualno iskrenje dalekovoda ne bi dovelo do izbijanja šumskih požara. Za te poslove HEP angažira posebne tvrtke. Njihovi djelatnici naoružani motornim pilama kreću u pohod i kose pred sobom sve što je iznad površine zemljišta. Iza njih ostaju posječena petogodišnja stabla koja su se taman utemeljila poslije posljednje takve sječe i za koju godinu bila bi kvalitetno ogrjevno ili tehničko drvo. Ali ne, ta stabla neće dočekati uporabnu vrijednost jer ih HEP-ovi ovlaštenici sasijeku u korijenu i vrate na početni položaj od prije 5 godina.

Vlasniku šume važan je prirast. To je količina drvne mase koja se na određenoj šumskoj površini uvećava svake godine. To je, zapravo, nova, dodana vrijednost koju godišnje stječe vlasnik šume. Za bespravno uništavanje šumskog raslinja propisana su paprena obeštećenja. Osim ako to raslinje ne uništava HEP. Oni imaju pravo sjeći tuđe šume kako bi ispod svojih dalekovoda smanjili opasnost od izbijanja požara. I ne plaćati vlasnicima obeštećenja. Stavljajući tako najviše vrednote ustavnog poretka pod noge i to zahvaljujući zakonima, pravilnicima i pravosuđu koje temeljem takvih propisa donosi sudska rješenja.

Uglavnom, Kata Žeravica podnijela je HEP-u podnesak za obeštećenje. Navela je da su joj prilikom sječe prosjeka ispod dalekovoda porušili suhozid i posjekli stabla pa je zatražila naknadu za utvrđenu štetu.

Odgovorili su joj iz HEP ODS Elektrodalmacija Split. Naveli su da su njihovi djelatnici obavili očevid na licu mjesta i utvrdili da nije došlo do oštećenja suhozida. Iz HEP-a dalje pišu:

"Što se tiče zahtjeva za naknadom štete vezano za prosiku vegetacije u cilju održavanja trase dalekovoda, radi se o obvezi koju je HEP... dužan izvršavati radi sprečavanja i zaštite od požara i drugih pogibelji sukladno odredbama Zakona o energiji, Zakona o zaštiti od požara, Pravilnika o zaštiti šuma i drugih propisa, a respektirajući odredbe o sigurnoj udaljenosti elektroenergetskih vodova definirane Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova napona od 1 do 400 kilovolti. S obzirom na činjenicu da predmetni prisilni propisi nalažu HEP-u održavanje trase nadzemnih elektroenergetskih vodova, da bi se eventualno moglo govoriti o osnovanosti Vašeg zahtjeva za naknadom štete, poduzete radnje bi trebale imati element protupravnosti kao bitan element odgovornosti za nastalu štetu, o čemu se s obzirom na prednje spomenuto uopće ne može govoriti".