Gradonačelnik Novalje Ivan Dabo (HDZ) sastat će se u srijedu u Zagrebu s ministrom pravosuđa Damirom Habijanom (HDZ). Tema sastanka je samo jedna: kako riješiti situaciju na Pagu nakon odluke nove predsjednice Općinskog suda u Zadru Marije Knez da se prekršajni predmeti s tog otoka više ne rješavaju lokalno, nego isključivo u pedesetak kilometara udaljenom Zadru.
– Prekršajni odjel u Stalnoj službi na Pagu nije ukinut, ali predmeti se više ne rješavaju na Pagu, kao što je bilo do sada, nego su prebačeni u Zadar. To nije dobro za stanovnike otoka Paga. Put do Zadra i natrag koštat će ih više nego kazna koju će eventualno morati platiti za prekršaj. To nije u redu, to nije životno. Moji kolege i ja želimo da se te stvari vrate na staro, kao što su bile svih ovih godina – kaže gradonačelnik Novalje, ističući da će na sastanku s ministrom govoriti i u ime svojih kolega, gradonačelnika Paga te načelnika općina Povljana i Kolan.
– Koordinirani smo oko ove teme jer nam je interes zajednički, a to je da se otočanima osigura pristup sudu kao što je bio do sada. Zamislite, netko iz Luna do Zadra u jednom smjeru mora prijeći 100 kilometara. S povratkom je to 200 kilometara da bi se pojavio na sudskom ročištu ili platio kaznu koja će biti manja od putnih troškova. To nije dobro ni za koga. Želimo da se, u interesu ljudi, rješavanje prekršajnih predmeta vrati na staro, na Pag – kaže Dabo, koji je susret s ministrom pravosuđa dogovorio kao saborski zastupnik.
Gradonačelnik Novalje uvjerava da će se stvari vratiti na staro jer mu je tako rekao ministar, no kako to ministar misli postići, ni sam nije znao objasniti. Naime, organizacija rada suda isključivo je u ovlasti predsjednice suda. Ni viši Županijski sud, koji ima pravo ukinuti odluke nižeg suda u vezi s Godišnjim rasporedom poslova (GRP), nema pravo određivati kako će predsjednica organizirati rad sudske uprave, a pogotovo ne ministar kao politički akter. Njegovo upletanje predstavljalo bi izravno narušavanje neovisnosti pravosuđa.
Slično kao i Dabo razmišlja i gradonačelnik Paga Stipe Žunić (NL), koji je također razgovarao s ministrom Habijanom o novonastaloj situaciji s prekršajnim predmetima na Pagu, ali i s predsjednicom Općinskog suda Marijom Knez.
– Što mi je rekla? Rekla mi je da je odlukom o GRP-u na Pag rasporedila sutkinju koja se trebala baviti samo prekršajnim predmetima, ali da je tu njezinu odluku poništio Županijski sud. Ispalo je da nitko na Pagu ne može rješavati prekršajne predmete, nego samo u Zadru. Isto se, rekla mi je, dogodilo sa stalnim službama u Biogradu i Benkovcu, gdje je također došlo do ukidanja njezine odluke o rasporedu sudaca, ali Pag je najviše pogođen jer ima najviše prekršajnih predmeta.
Ministar je i Žuniću najavio sastanak na temu rješavanja problema, ali ni njemu nije objasnio kako to namjerava riješiti.
– Stvarno ne znam kako ministar to namjerava riješiti, ali to definitivno treba riješiti u interesu otočana i stanovnika Paga. Ideja da se prekršaji rješavaju samo u Zadru nije dobra. To je gubitak vremena i novca. Preko ljeta, kad su gužve na cestama, iz grada Paga do Zadra i natrag treba i po četiri sata. Da ne spominjem ljude iz Kolana, Novalje ili Luna koji trebaju izgubiti cijeli dan da bi u Zadru riješili nešto što su do jučer rješavali na otoku. Prekršajni predmeti trebaju se vratiti na Pag – jasan je gradonačelnik najvećeg mjesta na otoku.
Pag je ostao bez prekršajnog suca nakon što je zamjenik predsjednika Županijskog suda Ante Bačić gotovo u cijelosti ukinuo prve izmjene GRP-a Marije Knez, kojima je htjela rasporediti 17 sudaca. Knez je na Pag poslala Jadranku Nižić-Peroš, bivšu vršiteljicu dužnosti predsjednice Općinskog suda, koja posljednjih osam godina radi na parničnom odjelu. Premještaj na Pag shvatila je kao oblik osvete zato što je ona kao v.d. predsjednice smijenila Knez s mjesta šefice Zemljišnoknjižnog odjela te je poslala na Pag, u paketu s dotadašnjim glasnogovornikom, sucem Josipom Duševićem.
Na odluku Knez Nižić-Peroš je uložila prigovor i zatražila od Vrhovnog suda da o njemu ne odlučuje predsjednik Županijskog suda Ivan Marković zbog pristranosti. Vrhovni sud prihvatio je njezin zahtjev, a Bačić je ukinuo sve odluke Knez vezane uz raspored sudaca zbog nelogičnosti, netransparentnosti i nezakonitosti.
Knez je potom donijela dopunu odluke o GRP-u u kojoj je Nižić-Peroš vratila u Zadar, ali pitanje Paga nije riješila. Istodobno odgovornost za to prebacuje na Bačića, naime, preko glasnogovornika Josipa Duševića u lokalnim je medijima u nekoliko navrata označila Bačića kao glavnog krivca.
– Neću to komentirati – kaže Bačić, od kojeg smo zatražili komentar na optužbe Knez da je odgovoran za činjenicu da se na Pagu više ne rješavaju prekršajni predmeti.
– Moja drugostupanjska odluka nije konačna odluka. Razlog zbog kojeg sam ukinuo njezinu odluku za Stalnu službu u Pagu je jedna stvar, a druga je stvar što je ona napravila dopunom izmjene GRP-a. Ona je dopunom mogla odlučiti što god želi, ali da to bude u skladu sa zakonom i duhom zakona. Nije napravila ništa od toga. Rješenje za situaciju na Pagu postoji i nije samo jedno, a zašto predsjednica to nije učinila, nije na meni da komentiram. Ona to pitanje može, ali i ne mora riješiti, a način na koji će to učiniti u njezinim je rukama. Postoji više opcija, meni na pamet padaju tri ili četiri, i svaka može biti u skladu sa zakonom. Drugo je pitanje zašto ona to nije napravila – odgovara Bačić, koji nam je priznao da izbjegava istupe u medijima, ali da je ovaj put jednostavno gurnut u nešto za što nije kriv.
Što mu nije prvi put. U sličnoj situaciji našao se na prošlim lokalnim izborima, kada je kao zamjenik predsjednika Županijskog izbornog povjerenstva jedini bio za to da se prizna glasački listić označen križićem, što je kasnije potvrdio i Ustavni sud. Bačić je, međutim, bio preglasan, a zadarski slučaj "križić-kružić" postao je tema kojom se nacija danima zabavljala.
Prije nego što je predsjednica Knez donijela izmjene GRP-a, u Stalnoj službi na Pagu radile su sutkinje Marijana Zelić i Iva Peričić Pejar te jedna sudska savjetnica. Obje sutkinje su uz parnične predmete rješavale i prekršajne, no Knez je sada odlučila da rade isključivo građanske predmete, dok je Nižić-Peroš trebala preuzeti prekršaje.
No to nije jedina stvar koja ukazuje na kaotično stanje na Općinskom sudu otkad ga je preuzela Marija Knez. Naime, predsjednik Županijskog suda u Zadru Ivan Marković, koji podržava Mariju Knez, tek je 4. svibnja ove godine odlučio o prigovorima koji su još u prosincu 2025. bili podneseni na GRP Općinskog suda u Zadru za 2026. godinu. Prigovor na izmjene GRP-a bivše vršiteljice dužnosti predsjednice Jasne Ančić Barić podnijele su sutkinje Nataša Đaković, Marijana Zelić i Iva Peričić Pejar te sudske službenice Dejana Raspović i Lena Katalinić, no iako zakonski rok za rješavanje iznosi 15 dana, Marković je na njih odgovorio tek nakon pet mjeseci, kada je sud svojim odlukama dodatno destabilizirala Marija Knez.
Marković je zakonski rok prekoračio za približno 135 dana. Za to vrijeme nova predsjednica Općinskog suda u veljači 2026. donijela je nove izmjene GRP-a, iako o zakonitosti prethodnog rasporeda još nije bilo odlučeno na nadležnom Županijskom sudu. Time je, kažu naši sugovornici s Općinskog suda, stvorena ozbiljna pravna nesigurnost unutar samog suda jer su se provodile reorganizacije, premještaji i promjene rasporeda rada dok postupak kontrole zakonitosti prethodnog godišnjeg rasporeda još nije bio dovršen.
– Svrha prava na prigovor nije samo formalna, već predstavlja mehanizam kontrole zakonitosti rada sudske uprave. Donošenje novih izmjena GRP-a prije nego što je odlučeno o prigovorima na prethodni raspored otvara ozbiljno pitanje je li time obesmišljena sama svrha pravnog sredstva i nadzorne uloge predsjednika Županijskog suda – ističu naši izvori koji su željeli ostati anonimni.
– Posebno zabrinjava činjenica da su se u razdoblju dok se čekala odluka po prigovorima već provodile nove reorganizacije i stvarale nove posljedice za suce, službenike i građane, iako zakonitost ranijeg rasporeda još nije bila potvrđena. U cijelom slučaju dodatno se postavlja pitanje odgovornosti Ivana Markovića zbog višemjesečnog nepoštovanja zakonskog roka od 15 dana, budući da upravo takvo nepostupanje dovodi do pravne nesigurnosti, organizacijskog kaosa i narušavanja povjerenja u sustav sudske uprave. U pravnoj državi kontrola zakonitosti mora biti učinkovita i pravodobna, a ne provedena tek nakon što su sporni rasporedi već mjesecima proizvodili posljedice, i to paušalnim odbijanjem pet prigovora sudaca i službenika iz prosinca 2025. s obrazloženjem da su u međuvremenu donesene izmjene i dopune GRP-a – poručuju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....