Počelo odbrojavanje: Hvar do 2035. postaje energetski samoodrživ! Na otoku će se instalirati tri sunčane elektrane ukupne snage 42 MW

Hvarani su suglasni na putu energetske tranzicije, napravili su plan prema čistoj energiji kako bi do 2035. godine postali energetski samoodrživi.

Prošlog tjedna predstavili su strategiju energetske tranzicije i potencijala razvoja otoka Hvara jer, kao što je kazao Rikardo Novak, gradonačelnik Hvara, “zbog svog geografskog položaja, veličine i pogodne klime otok Hvar je zasigurno jedan od otoka koji ima neizmjerni potencijal da bude samoodrživ”.

Taj dokument temelji se na uključenosti lokalne samouprave, civilnog društva i organizacija, te poduzetničkog sektora i obrazovnih institucija. Svi oni dali su svoj doprinos ovoj strategiji, a još se očekuje i formalno usvajanje na tijelima gradova Hvara i Starog Grada, te općina Jelsa i Sućuraj.

Četiri stupa

- U dogovoru s građanima kroz radionice koje smo proveli napravljena je analiza njihovih prijedloga, kroz što smo došli do zajedničke vizije otočne samodostatnosti. Hvarska vizija je samoodrživ otok u svakom pogledu, pa tako i energetskom, dok je lokalna zajednica educirana, informirana te uključena u razvoj otoka – kazala je, predstavljajući ovaj dokument, Ana Marija Jakas iz tvrtke izrađivača strategije Vivo Somnia.

Sve to otočani žele postići u idućih 15 godina, a kako je proces dugoročan, strategija je podložna revidiranju svake dvije godine. A da potencijala u obnovljivim izvorima energije ima, ne treba posebno naglašavati. Opće je poznata činjenica da je Hvar jedan od najsunčanijih otoka. U prosjeku godišnje ima 2722 sunčevih sati. Otok je poznat po blagim zimama i sušnim ljetima. Srednja godišnja temperatura, mjerena u razdoblju od 60 godina, iznosi 16,2 Celzijeva stupnja.

Svi ti podaci, kao i geografske i druge karakteristike, navedene su i u ovom Tranzicijskom planu prema čistoj energiji na otoku, koji je po površini od oko 298 km2 četvrti hrvatski otok, drugi po duljini obalne crte, nešto većom od 270 km i s duljinom od 68 kilometara najduži jadranski otok. Po razvedenosti obale je treći najrazvedeniji otok Jadrana. S vrhom Sv. Nikola od 628 metara nadmorske visine, drugi je najviši jadranski otok.

Kao i drugdje u Hrvatskoj, i na otoku Hvaru brojnost stanovništva se kontinuirano smanjuje već stotinu godina kao posljedica emigracijskih procesa. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, na otoku je 11.077 stalnih stanovnika, dok se u turističkoj sezoni taj broj utrostručuje. Većina građana su energetski potrošači, dok je vrlo malo onih koji su i proizvođači. Takvih je na otoku Hvaru samo 6%.

Kućanstva troše najviše energije na hlađenje i zagrijavanje prostora u kojem ljudi borave. Što se tiče korištenja energenata u svrhu zagrijavanja prostora, analiza prema podacima iz upitnika građana pokazuje da otočani najviše kombiniraju grijanje na drva (biomasa) i električnu energiju (31 posto), potom samo električnu energiju (30 posto), podjednako biomasu (11 posto), loživo ulje i biomasu, te obnovljive izvore energije. Većina (99 posto) za hlađenje prostora koristi električnu energiju.

Da bi otok Hvar do 2035. postao samoodrživ u svakom pogledu, prvi stup energetske tranzicije u proizvodnji električne energije sadrži pet ciljeva: izgradnja planiranih neintegriranih sunčanih elektrana, izgradnja integriranih sunčanih elektrana na javnim i poslovnim zgradama, te na privatnim objektima, kao i izgradnja autonomnih sustava i umreženi fotonaponski sustavi.
U drugom stupu ciljevi su vezani uz grijanje i hlađenje, u trećem uz cestovni, a u četvrtom stupu energetske tranzicije uz pomorski promet, kako bi se postigli svi ciljevi energetske tranzicije u prelasku na čistu energiju.

Uključivanja građana

U prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije na području otoka Hvara predviđene su tri lokacije za instalaciju sunčanih elektrana, ukupne snage 42 MW, i to na području grada Hvara, te općina Jelsa i Sućuraj. Izrada dokumentacije za dvije od tri potencijalne sunčane elektrane je u procesu. Investitor je HEP. Treća predviđena sunčana elektrana, kako je navedeno u tranzicijskom planu, nalazi se na području grada Hvara te je ona u fazi razvoja raznih modela financiranja jer želja je uključiti građane u sam razvoj elektrane kroz skupno investiranje.