Nakon što je Slobodna Dalmacija u ponedjeljak otvorila priču o nefunkcioniranju sustava hitnog helikopterskog medicinskog prijevoza, u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) u četvrtak je održan hitan sastanak na koji su bili pozvani predstavnici Opće bolnice Zadar, Zadarske županije i Kliničkog bolničkog centra Split te predstavnici Ministarstva zdravstva.
Riječ je o prvom ovakvom sastanku otkako je uspostavljena Hitna helikopterska medicinska služba, a povod su bili podaci koje smo objavili: u posljednjih godinu i pol dana zadarsoj bolnici odbijeno je čak 99 posto zahtjeva za hitni međubolnički helikopterski transport prema velikim kliničkim centrima, prvenstveno KBC-u Split.
Među pacijentima za koje je tražen hitan transport nalaze se oboljeli od akutnog moždanog udara, disekcije aorte, politrauma, akutnog infarkta miokarda i drugih po život opasnih stanja kod kojih svaka minuta može značiti razliku između života i smrti, potpunog oporavka ili trajnog invaliditeta.
Unatoč tome, iz Opće bolnice Zadar potvrdili su kako su gotovo svi zahtjevi odbijeni ili preusmjereni na kopneni prijevoz. Kao razlog najčešće se navodila procjena da helikopterski transport ne bi donio značajnu uštedu vremena ili da vrijeme nije presudan čimbenik za ishod liječenja. Međutim, liječnici s kojima smo razgovarali upozoravaju kako su takve procjene u pojedinim slučajevima bile drukčije od procjena liječnika koji neposredno skrbe o pacijentima.
Kako doznajemo nakon sastanka, u tijeku je usuglašavanje protokola oko funkcioniranja u ovakvih situacijama, što je ključni pomak u ovoj situaciji, a sve s ciljem da se vrijeme transporta skrati na najkraći mogu rok.
Da problem nije nastao preko noći potvrđuje i činjenica da su liječnici na njega upozoravali mjesecima prije nego što je dospio u javnost. Još sredinom travnja u KBC-u Split održan je stručni sastanak predstavnika Opće bolnice Zadar, neurologije i intervencijske radiologije splitskog KBC-a, na kojem je upozoreno na poteškoće u sustavu hitnog međubolničkog transporta pacijenata s akutnim moždanim udarom.
Nakon tog sastanka Opća bolnica Zadar i KBC Split službeno su zatražili reakciju Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, upozoravajući na probleme u sustavu i tražeći njegovo dodatno preispitivanje. Odgovor, međutim, nisu dobili. Tema je ponovno aktualizirana nakon što je Slobodna Dalmacija objavila podatke o odbijenim zahtjevima za hitni međubolnički helikopterski prijevoz.
U isto vrijeme javnost je saznala za još jedan podatak: čak 13 hitnih medicinskih prijevoza na jugu Hrvatske u proteklom je tjednu odradio helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva! Razlog je kvar „žutog“ helikoptera HZHM stacioniranog na Braču, koji je zbog problema na motorima bio izvan operativne uporabe.
Tijekom tog razdoblja MORH-ov helikopter preuzimao je hitne intervencije s otoka i teško dostupnih područja te letio prema Korčuli, Visu, Hvaru i Konavlima, prevozeći pacijente kojima je bila potrebna hitna medicinska pomoć. Iako zakon predviđa mogućnost angažiranja vojnih helikoptera kada civilni sustav zakaže, otvoreno ostaje pitanje zašto zamjenska letjelica nije bila osigurana na vrijeme i zašto se spašavanje života ponovno moralo oslanjati na izvanredna rješenja.
Naime, prema ugovoru koji je Ministarstvo zdravstva sklopilo s operaterom hitne helikopterske službe, pružatelj usluge dužan je u slučaju operativne nedostupnosti helikoptera osigurati zamjensku letjelicu istih ili boljih tehničkih karakteristika u roku od osam sati. Ako to ne učini, slijede ugovorne kazne i penali koji se plaćaju Ministarstvu zdravstva.
Danima su iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Ministarstva zdravstva izbjegavali dati konkretan odgovor na pitanje: ako ugovor propisuje da zamjenski helikopter mora biti osiguran u roku od osam sati, kako je moguće da je sustav hitnog medicinskog prijevoza na jugu Hrvatske danima održavalo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo?
A onda je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević konačno stala pred kamere Dnevnika Nove TV i priznala da „pružatelj usluge hitne helikopterske medicinske službe nije uvijek uspijevao osigurati zamjensku letjelicu u roku propisanom ugovorom”.
- Imali smo situacije tijekom protekle dvije godine kada su dostavili zamjenski helikopter, ali i situacije kada to nisu učinili. U tim slučajevima naplaćeni su im ugovorni penali- izjavila je Grba Bujević.
Uslugu Hitne helikopterske medicinske službe u Hrvatskoj ne pruža jedna tvrtka, nego međunarodni konzorcij predvođen talijanskom tvrtkom EliFriulia, koja je zajedno sa španjolskom tvrtkom Eliance i hrvatskom tvrtkom Eli-Adriatik od Ministarstva zdravstva dobila sedmogodišnji ugovor za organizaciju i provedbu sustava HHMS-a. Upravo je taj konzorcij zadužen za osiguravanje helikoptera, pilota i tehničkog osoblja za sve četiri hrvatske baze – Brač, Krk, Zagreb i Osijek – dok liječnike i medicinske tehničare osigurava hrvatski sustav hitne medicine.
Ugovor pritom vrlo jasno propisuje da je operater, u slučaju operativne nedostupnosti letjelice, dužan osigurati zamjenski helikopter istih ili boljih tehničkih karakteristika u roku od osam sati.
No iz izjave ravnateljice HZHM-a proizlazi da se to nije događalo uvijek.
„Nekada su dostavili, a nekada nisu“, odgovorila je Grba Bujević.
Koliko se puta to dogodilo, koliki su bili iznosi naplaćenih penala te je li tijekom posljednjeg višednevnog kvara na Braču također došlo do aktiviranja ugovornih odredbi, za sada nije poznato. Inače, riječ je o poslu vrijednom čak 62,5 milijuna eura.
U međuvremenu je helikopter na Braču vraćen u operativnu uporabu i ponovno sudjeluje u hitnim medicinskim intervencijama.
„Do sada je kroz sustav hitne helikopterske medicinske službe spašeno gotovo 4.000 života, a brački helikopter sudjelovao je u više od 1.700 intervencija“, rekla je Grba Bujević.
Na pitanje je li jedan helikopter na Braču dovoljan za potrebe juga Hrvatske, odgovorila je kako “sustav ima predviđene mehanizme za pokrivanje izvanrednih situacija”. Tijekom posljednjeg kvara bračkog helikoptera intervencije je preuzimao helikopter stacioniran u Dubrovniku, dok se noćni medicinski prijevozi na tom području i inače obavljaju u suradnji s Ministarstvom obrane.
„Zasad nema pokazatelja da bi bilo potrebno proširivati opseg usluge noćnog letenja civilnih helikoptera, no potrebe sustava i dalje će se pratiti te će se po potrebi razmatrati dodatna rješenja“, rekla je Grba Bujević.
Upitana osjeća li odgovornost za sustav koji vodi te imaju li svi građani Hrvatske imaju jednaku dostupnost hitne medicinske skrbi, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu odgovorila je:
„Dajemo apsolutno sve od sebe da pokrijemo što je moguće više hitnih situacija i svima omogućimo jednaku šansu. Koristimo resurse kojima raspolažemo, a prostora za napredak uvijek ima“, izjavila je za Dnevnik.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....