Udruga taksista o uhićenju na zadarskom području: "Ovo je propust države, zna se kako se sve radilo..."

U policijskoj akciji Policijske uprave zagrebačke u suradnji s Policijskom upravom koprivničko-križevačkom i Policijskom upravom zadarskom te u koordinaciji s USKOK-om, uhićeno je nekoliko osoba zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela utaje poreza ili carine u svojim taksi tvrtkama, te pomaganja u utaji poreza ili carine, sve u sastavu zločinačkog udruženja kao i pranja novca. U sklopu kriminalističkog istraživanja provode se uhićenja i hitne dokazne radnje u odnosu na više fizičkih osoba kao i jednu pravnu osobu, a kako neslužbeno doznajemo najmanje jedna osoba koja se dovodi u vezu s inkriminiranim tvrtkama uhićena je na zadarskom području, te predana pritvorskom nadzorniku uz kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Akcija policije i USKOK-a bila je glavna tema zadarskih taksista u petak, s obzirom da je istraga obuhvatila i zadarsko područje. Iako je najnovija afera u taksi biznisu teška nekoliko milijuna (utajenih) eura glavna tema u domaćim medijima, nisu svi taksisti niti taksi tvrtke lopovi, a za nered u tom društveno potrebnom, zahtjevnom i odgovornom poslu odgovorna je u velikom dijelu i sama država, odnosno nadležna ministarstva, kaže Šime Bakija, potpredsjednik Udruge taksista Zadar.

- Koliko sam ja upoznat, Zadar je uključen u akciju i jedna osoba sa zadarskog područja je uhićena koja je u suradnji s ostatkom optuženih iz Zagreba. Sad na koji način se to točno radilo, kako se odvijala tempistika tih utaja za koja se terete kao i neisplaćivanje plaća radnicima, davanja prema državi, to će tek utvrditi istraga koja je u toku i daljnji proces će se vidjeti u kojem to smjeru ide. Mi kao Udruga smatramo da je to tek početak, odnosno jedan dio kraka hobotnice da se počne odmotavati, jer tu je puno više tih velikih igrača u igri, da bi to samo sad bilo na jednom ovakvom primjeru. A mi o tome kontinuirano pričamo zadnje tri godine, poslali smo nebrojeno mailova na određene instance, imali smo prošle godine i prosvjed, gdje su bili isto mediji uključeni, čak osobno od mojeg kolege, koji je također dio Udruge taksista u upravnom odboru, on je osobno, kad je bio u Zagrebu prije nekih godinu i pol dana, na ruke pomoćniku ministra Butkovića donio prijedlog rješenja sve ove problematike, iskazano relevantnim brojkama, međutim to nikad nije niti ugledalo svjetlo javnosti, niti se išta piše o tome.

Šime Bakija, potpredsjednik Udruge taksista Zadar

Slobodna Dalmacija Zadar/Slobodna Dalmacija

- Što ste upozoravali konkretno ministra tada?

- Upozoravalo se na ovo što se jučer isplelo na površinu, neisplate plaće radnicima, rad na crno, izbjegavanje poreza, prireza, doprinosa državi. Ista osoba može zatvoriti firmu, nakon mjesec dana otvoriti drugu i to je ta ekipa, tako je nazovimo, radila uigrano. Dakle ja ili vi otvorimo firmu, zaposlimo 200-300 ljudi, dođemo do te granice blizu obveze PDV-a koja sada iznosi 60.000 eura. Čim pređemo u taj sustav, računi se biflaju dokle god država ne stavi blokadu. Kad država stavi blokadu, firma se gasi, dalje ide procedura da država nakon 30 radnih dana objavljuje predstečajnu nagodbu, ekipa otvara drugu firmu, treću, četvrtu, petu i sad to nije samo jedna osoba, vjerojatno je ta osoba koja se spominje multiplicirala takve rabote s ostalima. Prema nekim neslužbenima informacijama do kojih sam došao, čak su ljudi iz susjednih država BiH, Srbije, dolazili preko granice, otvarali firme kao da su oni, nazovimo to tako, „direktori” i da bi se na njih otvorila firma, dakle da bi on za tu uslugu dobio, pretpostavljam, neku financijsku korist i dalje je to išlo po šabloni dok ide, ide. Međutim, takvih firma ima nebrojeno, dakle imam dokumentaciju gdje se to radi sigurno po nekim saznanjima, minimalno što znamo, sada 55 do 60 miliona eura tog duga u zadnje tri godine. A gdje je još od prije...

- Objasnite taj modus operandi u takvim tvrtkama. Računi se gomilaju, porez se ne plaća i što se događa s njima?

- Ovako propisi kažu: FINA drži zaplijenjena sredstva na posebnom računu 60 dana prije nego što ih prebaci vjerovniku, što je razdoblje u kojem još možete pravno osporavati proceduru ako je došlo do greške.​ Ako je firma u neprekidnoj blokadi duže od 120 dana, FINA je po zakonu dužna pokrenuti skraćeni stečajni postupak pred nadležnim sudom. Dakle, čim nastupi blokada u određenoj firmi, ta osoba ili netko njegov ili netko tko je u tom, ajmo reći, nazovimo potu, otvori novi j.d.o.o, on otvori drugi, on otvori treći, četvrti, i to tako ide u nedogled. A do granice PDV-a sa 250 do 300 radnika je vrlo lako doći. Radi se znači o tome da se izbjegava plaćanje poreza na dobit državi, ali i porez na inozemnu uslugu tih aplikacija Ubera i Bolta s obzirom da su oni registrirani vani, Uber je registriran u Amsterdamu u Nizozemskoj, a Bolt u Estoniji, u Talinu. Dakle, firma ili obrt je dužna plaćati porez na inozemnu dobit u iznosu od također 25 posto, međutim to se ne plaća ništa, to ne traje od sada, to traje više godina i mi smo upozoravali baš na to. Država tu očigledno nije stala na kraj.

- Kada država blokira taj j.d.o.o, odnosno pokuša „sjesti” na račun, tamo ne bude ništa?

- Tako je, dakle sav taj novac koji se nije platio, to se izvuklo vani.

- Gdje je taj novac?

- A gledajte, pretpostavka je da je kod nekoga završio. Da li je to kod nekoga osobno, ne znam, da li je to kod nekoga privatno, da li je to na nekim poreznim oazama diljem Europe i svijeta, to ja ne znam.

- U žiži javnosti je sad nekoliko osoba, vlasnika tih firmi, rukovodećih ljudi, ali što je s vozačima? Koja je odgovornost vozača koji su vozili za njih? Jesu li oni radili neka kaznena djela, svjesno ili nesvjesno?

- Ja vjerujem da svjesno nisu ljudi koji su zaposleni kao strani radnici, koji su došli trbuhom za kruhom i unajmljeni su da rade. Njihovo je bilo da rade, da obave poslove za koje su plaćeni i to je sve. Što jedan čovjek ili žena iz Nepala, iz Indije, iz Pakistana, iz Filipina zna o ovakvim stvarima koje su, na žalost, eto, svjedoci smo, moguće? Dakle, ja vjerujem da je njihova odgovornost tu nikakva. Oni su radili jedan određeni period u jednoj firmi. Samo im dođe obavijest da li na WhatsApp porukom ili na poziv, od sutra si u drugoj firmi, od prekosutra si u trećoj, četvrtoj. Ti ništa ne znaš što se događa. Bitno im je da dobiju svoj novac, a na koji način, to se također isto ne evidentira, jer po nekim neslužbenim informacijama bilo je dosta primjera da se čak na Revolut ili Aircash isplaćivali plaće. Ali to je neslužbeno, tek treba istraga koja je uslijedila, utvrditi pravo činjenično stanje, međutim razmjeri su puno veći nego ovo što se priča. Tu se radi o neplaćenom porezu, prirezu, doprinosima... Ali taksi voze i domaći vozači sa svojim osobnim vozilom, koji mogu birati hoće li raditi preko svoga obrta ili će raditi preko neke od taksi tvrtki, tzv. agregatora koji za svoje usluge uzimaju određeni postotak od zarade.

Šime Bakija, potpredsjednik Udruge taksista Zadar

Slobodna Dalmacija Zadar/Slobodna Dalmacija

- Ako takav vozač zadrži gotovinu od vožnji i ne proknjiži je već je zadržava za sebe, sudjeluje li i sam u kaznenom djelu?

- Ono što knjižite gotovinski, vi to morate položiti. Ako gotovinu ne položite, sudjelujete i sami u nezakonitim radnjama, svi vozači koji obavljaju uslugu taksi prijevoza moraju toga biti svjesni. I oni kojima je to osnovni posao i oni koji to rade za dopunsku zaradu, preko aplikacija ili preko taksimetra, tu pred zakonom nema nikakve razlike. Po našim saznanjima i neslužbenim informacijama, sumnja se da u ovom konkretnom slučaju od gotovine ništa nije polagano.

- Što napraviti da se uvede red u taksi djelatnosti?

- Mi kao udruga stojimo pri tome da se objavi javni registar dozvola, da se napravi jedna jedinstvena županijska dozvola. Ako si kao osoba otvorio firme i gurnuo ih namjerno u stečaj i to je dokazano, ne možeš opet otvarati niz drugih, trećih i tako u nedogled. Država je to nažalost omogućila! Tražimo uvođenje minimalne i maksimalne cijene, jer nije realno da imamo toliki damping cijena po pitanju digitalnih platformi, a isto tako treba ograničiti i maksimalne cijene po kilometru, da ne izlazi u javnost ovo što se događalo u zadnje tri, četiri, pet godina, s abnormalno naplaćenim cijenama vožnji. To se događa od kada je država, 1. lipnja 2018. godine, liberalizacijom omogućila slobodno formiranje cijena. Dakle netko može staviti cijenu od 50 eura za kilometar, baždariti taksimetar i on je legalan. Mi čak i u Zadru imamo situaciju gdje pojedine osobe imaju cijene od 20-25 eura za kilometar sa startom, pa za relaciju od 12 kilometara od centra grada do Zračne luke Zadar ljudima uzimaju 200-220 eura, što ne da šteti poslu, nego generalno čitavom turizmu. Budimo realni, to je legalna pljačka! Ali nismo isto tako ni za to da imamo toliki nesrazmjer cijena za pojedine relacije na digitalnim platformama, pa da su jeftinije i od javnog gradskog prijevoza. Tako da bi trebalo ograničiti najviše cijene, ali i minimalne. Želio bih naglasiti da je budućnost i isplativost posla preko digitalnih platformi sljedeća - osamostaliti se, na taj način ljudi neće biti prevareni od razno raznih hoštaplera kao što je sada slučaj. Opet ponavljam, nisu svi taksisti lopovi kako se stvara sad slika u javnosti, niti su svi agregatori lopovske tvrtke. Većina ljudi u ovoj djelatnosti radi odgovorno i pošteno. Nije to lagan posao i taksi prijevoz ima mnoge društvene benefite, što se često zaboravlja. Taksi je postao dostupan većini ljudi, mi sigurno dovodimo mlade ljude nakon provoda kući u noćnim satima, smanjujemo i broj prometnih nesreća jer je zbog naših usluga manje vožnji pripitih vozača koji koriste taksi umjesto da sami takvi voze. Živimo u 21. desetljeću, digitalizacija je stigla do nas, kao udruga nismo generalno protiv aplikacija niti protiv agregatora. Mi imamo u Zadru taksi tvrtke koje su primjer i za čitavu Hrvatsku, jer su uslugu taksi prijevoza podigle na visoku razinu, rade transparentno. Zadar je odlično premrežen taksi uslugama u bilo koje doba dana i noći i to je zasluga nas taksista i našega rada, koji je vrlo važan i za zajednicu i za turizam. Ali smo za to da se uvede red u tu djelatnost i omogući pošteno i prihvatljivo poslovanje svima. Jer od ovakvih pojava i kriminala korist imaju samo nekolicina koji rade u mutnom. Država, društvo i ostali taksisti – svi gubimo! Pozdravljamo uvođenje taksi kartica i prijedlog TX registracijskih oznaka za taksi, ali to je tek početak. Na državi je da krene raditi svoj posao i uvedene red u našu branšu – zaključuje Bakija.