U organizaciji Turističke zajednice Imota iz Imotskog te u suradnji sa sa Hrvatskim planinarskim društvom Imotski, Ronilačkim klubom Crveno jezero, Geoparkom Biokovo-Imotska jezera i Javnom ustanovom More i krš, u Imotskom je započela realizacija projekta “Imotske modre vode 2023.”
Projekt je već u četvrtak imao i svoj prvi konkretan korak, jer se u Crveno jezero spustila i mala ekspedicija koja je snimila stijene na sjeverozapadnom obodu jezera. Snimljene su stijene u dubini i do 150 metara posebnim podvodnim dronom. Sam projekt obuhvaća više aktivnosti, od ovog snimanja, istraživanja Lasića vrila, ekoloških akcija, izložbi, edukacija, promotivnih aktivnosti do velike multidisciplinarne znanstvene ekspedicije u listopadu.
- Jučer smo pokušali istražiti sjeverozapadni obod do 150 metara dubine, odnosno ono područje na kojem nismo dobili odjek sonara prilikom istraživanja 2013. godine te je to područje ostalo nedefnirano s "crnim rupama" - izjavio nam je jedan od članova ekspedicije Luka Kolovrat, inače direktor TZ Imota te objasno učinak ovoga zanimljivog ispitivanja Crvenog jezera.
- Obzirom da mnogi čimbenici mogu utjecati na to, kao što su nepravilne stjenke, različita gustoća materijala, rasjedi, špilje i slično, jedan od zadaća današnje ekspedicije je spustiti ROV do 150 metara i pokušati vidjeti o čemu je riječ.
Kao što je bio slučaj i sa snimanjem u prethodnim ekspedicijama, veliki broj sitnih čestica i relativno mutna voda otežavaju snimanje i kasniju analizu. Bez obzira na to, snimke potvrđuju veliku razvedenost na tom dijelu oboda jezera, s velikim rasjednim pukotinama i šupljinama što je sigurno uzrokovalo slabi odjek signala sonara. Daljnja istraživanja ovog dijela trebala bi ići u smjeru višednevnog snimanja svakog pojedinog segmenta stijene.
Temperatura vode od dubine 30 metara pa do 150 metara je stabilna i iznosi 9 stupnjeva.
Prilikom snimanja imali smo još jedan zanimljiv detalj – na 104 metra dubine pronašli smo punu transportnu torbu koja je ispala nekom od sudionika prijašnjih ekspedicija.
Također, iskoristili smo i priliku te snimili boce vina koje su naši vinari potopili i ostavili iduće dvije godine na odležavanju u uvjetima stabilne temperature.
Crveno jezero je složen krški fenomen, dijelom potopljena jama s vertikalnom razlikom od -526,9 metara. Površine je 2,7 hektara, dok vodeni stupac varira od 232 do 315 metara dubine, s dnom -4 metra ispod razine mora i ukupne akumulacije vode do 8,24 milijuna metara kubnih.
Zaštićeno je 1964. godine kao geomorfološki spomenik prirode, a danas je dio ekološke mreže EU, Natura 2000, kojim upravlja Javna ustanova More i krš iz Splita. Crveno jezero je geomorfološki i hidrološki jedinstven i složen ekosustav koji obuhvaća kopnena krška staništa te slatkovodno jezersko stanište, koje u dubljim djelovima prelazi u podzemno, špiljsko vodeno stanište, obilježeno nedostatkom svjetla, trajnom i stabilnom niskom temperaturom vode i povećanog vodenog tlaka. U njemu obitava brojna populacija ugrožene i zaštićene imotske gaovice.
- Rezultate svih istraživanja Crvenog jezera od prve polovice 19. stoljeća do današnjih dana pokušali bi objediniti te objaviti popularno-stručnu monografiju Crveno jezero tijekom iduće godine - objasnio nam je Luka Kolovrat.
Inače, pokrovitelji svih aktivnosti ovoga projekta Imotske modre vode su Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije.
Sama ekspedicija i njeni rezultati, kao i prvi put viđene fotografije sjeverozapadnog oboda Crvenog jezera, svakako će pridonijeti još većoj popularizaciji imotskih prirodnih vrijednosti, posebno Crvenog jezera, jednog od najzanimljivijih i još uvijek neistraženih svjetskih prirodnih fenomena.