StoryEditorOCM
Dalmacijastrateški važan projekt zračnog povezivanja kopna i otoka mjesecima koči birokracija

ZALUD RADOVANJE Ništa od hidroaviona: Nijemce tjeraju u Crnu Goru

Piše PSD.
23. studenog 2011. - 23:29
Još jedan vrlo značajan gospodarski projekt za Hrvatsku, a posebno za Dalmaciju – uspostavljanje zračnih veza zrakoplovima amfibijama između većih naseljenih jadranskih otoka i kopna, o čemu je Slobodna prva detaljno izvijestila javnost, mogao bi, na žalost, kao i bezbroj do sada pompozno najavljenih ulaganja u Hrvatsku, propasti.

- Iako ovaj projekt njemačke tvrtke European Coastal Airlines sa sjedištem u Zagrebu ima bezrezervnu podršku potpredsjednika Vlade Domagoja Miloševića, resornih ministarstava, a prije svega ministra Božidara Kalmete, na žalost, i poslije toliko utrošenog vremena i energije, i dalje smo praktično na početku.

Šest lokacija

Financijeri koji nas prate u ovom, za Hrvatsku strateški značajnu projektu gube strpljenje.

Ako najdalje do kraja godine ne dobijemo tražene koncesije za hidroavionska pristaništa – pontone na, za početak, šest lokacija, a to su Split, Dubrovnik, Korčula, Hvar, Lastovo i Vis, investitori će dići sidro i potražiti novu destinacija. Po svoj prilici to bi mogla biti Crna Gora, koju bi povezivali s talijanskom obalom, ili Italija - kaže Klaus Dieter Martin, direktor ECA. Naš sugovornik ističe da će to učiniti s velikim žaljenjem.

- Banke koje nas prate u ovom poslu žele da već iduće ljeto starta zračni promet između spomenutih gradova i otoka, te tako počnu vraćati uloženi novac. Ako se koncesije ne dobiju do kraja godine, nema šanse da zrakoplovi polete između kopna i otoka već idućeg ljeta jer je za uspostavu prometa potrebno šest mjeseci.

U tom slučaju bio bi doveden cijeli projekt u pitanje, budući bi njemački investitori odustali od investicije ako se ne bi počela realizirati u idućoj godini. U konkretnom slučaju radi se o šest spomenutih koncesija.

Ne razumijem zašto je to tako. I dok nas svih u Hrvatskoj tapšu po ramenu, od čelnih ljudi Vlade do lokalnih gradonačelnika, tvrdeći kako je ovaj projekt odličan i opće koristan za cijelu državu, mi već dva mjeseca, otkako smo podnijeli zahtjeve za spomenute koncesije, stojimo na mjestu.

Vjerovali smo da to neće ići tako sporo jer smo s potpredsjednikom Miloševićem i na razini ministarstava dogovorili tko, što i kako treba uraditi.

Posao za ‘Konstruktor’

Usprkos tome lučke uprave nikako da raspišu natječaje. Zovemo ih, molimo. Odgovaraju da nema problema, sve će biti kako je dogovoreno, a prolaze tjedni, mjeseci - kaže Martin, podsjećajući što to tvrtka ECA nudi Dalmaciji i otocima.

- Želimo uspostaviti hidroavionski prijevoz na Jadranu modernim novim hidroavionima proizvedenima u Kanadi, koristeći infrastrukturu hidroavionskih pristaništa u područjima svih glavnih javnih luka na obali i otocima.

Time će se unaprijediti prometna povezanost između hrvatskih gradova i otoka, kao i povezanost s talijanskim gradovima, unaprijediti životni uvjeti i gospodarsko poslovanje na otocima te poticati daljnji razvoj turizma.

Vrijednost projekta je 35 milijuna eura, a ECA bi na Jadranu zapošljavala 125 radnika. Radove na izgradnji infrastrukture hidroavionskih pristaništa obavljala bi specijalizirana građevinska tvrtka “Konstruktor“ iz Splita - kaže Martin.

Važnost ovog projekta za Hrvatsku, ističe naš sugovornik, leži u njegovu značajnom unapređenju turističkog proizvoda na jadranskoj obali, zasnovanog na brzoj i efikasnoj prometnoj povezanosti između mjesta na otocima i obali, unapređenju u područjima zaštite i spašavanja, protupožarne prevencije, zaštiti mora od zagađenja, ribarske i pomorske inspekcije, zaštite okoline, te medicinskoj usluzi i opskrbi otoka i plovila.

marijan džambo


U planu do ljeta 11 morskih luka

Pokušavamo barem na šest lokacija krenuti s poslom, premda su naše ambicije da u ljeto 2012. prometujemo s 11 najvažnijih luka na Jadranu: Split, Dubrovnik, Hvar, Korčula, Ubli (Lastovo), Vis, Pula, Rijeka, Zadar, Mali Lošinj i Rab.

Što se tiče zračnih luka na kopnenom dijelu obale, u planu su luke: Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, Cavtat, Rovinj, Šibenik i Omiš. Na otocima je cjelokupni plan: Mali Lošinj, Rab, Hvar (Hvar grad), Korčula (Korčula grad), Vela Luka, Brioni, Cres, Krk, Ubli (Lastovo), Vis (Vis), Komiža, Polače-Pomena (Mljet), Novalja (Pag), Supetar (Brač) i Bol (Brač).


Logistika u Divuljama

Na putu smo da riješimo i lokaciju za našu logističku bazu. Vojska nije bila spremna da nam ustupio do svoje baze u Divuljama. Međutim, projekt je kao vrlo koristan za Hrvatsku, pa i Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, prepoznao njen ravnatelj Damir Trut koji je pokazao spremnost da nam ustupi dio prostora i objekata DUSZ-a u Divuljama. Međutim, i ta procedura oko prenošenja koncesije se oduljila i ne znam kada bi mogla biti završena - kaže Martin.


Konkurencija trajektima

Iz Dubrovnika bi se prema otocima letjelo iz zračne luke i Gruža. Iz Gruža do Korčule bi se letjelo 20 minuta, a karta stoji 43 eura. Split – Hvar: 12 minuta, karta 25 eura. Split – Korčula: 20 minuta, 43 eura. Rijeka – Mali Lošinj: 22 minute, 48 eura. Iz Šibenika bi se polijetalo iz brodske luke koja je još prije sedam godina testirana za takve letove.

Od Splita do Visa letjelo bi se 15 minuta, od Dubrovnika do Lastovo 25, a od Zadra do tamošnjih otoka letovi bi trajali od 10 do 20 minuta. Kako je najavljivao Martin, cijene letova su komercijalne, ali ako se karta naruči ranije, cijena bi bila osjetno niža. Očekivalo se da će uz poticaje i subvencije od države, kakve se daju za brodske linije, cijene moći prepoloviti, te za građane svesti, u najgorem slučaju, na dvostruko više nego što su cijene prijevoza trajektom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2024 15:56