Prvi put nakon pet godina Folklorni ansambl "Tempet" uspio je oformiti grupu plesačica u dobi od 12 do 15 godina. Promocija po školama i veliki trud su se isplatili: "tempetovci" ove godine imaju grupu djevojčica koja broji njih 12!
Na prvi pogled brojka možda nije bogznašto, pogotovo ako je usporedimo s odazivom dječaka u "Zmaja", međutim, ako znamo da Makarska nije folklorna sredina, što kaže i sama Jadranka Beba Gaće, žena koja ustrajno volontira u ovoj udruzi od samog početka, i ako znamo da adolescenti nisu baš pretjerano zagrijani za plesove, posebno tradicionalne, onda je jasno da se radi o jako dobrom startu školske godine 2018./2019.
Potvrdile su nam to i same djevojčice koje će se, kako kažu, iskušati u folkloru jer ih je zaintrigirala priča u školi, na predstavljanju. Iva i Lana idu i na hip hop, upravo nakon probe trčale su na ovaj moderni ples. Između hip hopa i folklora ne vide nikakav jaz.
- Zabavno je - kaže Lana.
Na pitanje što o folkloru misle njihovi vršnjaci, i kakvi su njihovi interesi, odvraća kako oni misle da je sramota plesati folklor.
- Ali to je potpuno krivo, naučit ćemo naše plesove, a i putuje se dosta s "Tempetom" - kaže jedna od djevojčica.
Marija dodaje da njihovi vršnjaci uglavnom radije biraju ostati doma.
- I tipkati na mobitel - smije se.
Jadranka Beba Gaće kaže da je istinski izazov uspjeti "dovući" klince. Nije toliki problem s onim malenima, koje vodi Maja Erceg. S ovima u pubertetu, s kojima, kao i s odraslima, radi Tomo Jerčić, nije, međutim, lako, jer se, kaže Beba, ionako dosta traže i rasipaju u toj dobi.
Veliki su iskorak "tempetovci" napravili i s osnivanjem žičanog orkestra prošle godine, a ove su godine organizirali jubilarni deseti Metno festival, trenutačno jedini takvog tipa u Dalmaciji. Imaju čak četiri profesionalna voditelja: uz Jerčića i Erceg, tu su i Željka Mikavica, koja vodi pjevačku sekciju, te Stella Ivanišević, koja je zadužena za glazbenu sekciju.
- Ono što je važno jest da "Tempet" ima kontinuitet. Cilj nam je sve njih održati, educirati mlade i djecu, pokazati im da postoji i stvarno druženje, a ne samo virtualno. Vodimo ih na koncerte, kao i na probe drugih društava, a odrasli stalno imaju team building. "Tempet" ima misiju koja nije laka, osobito ne u sredini kao što je Makarska i koja nema tu neku folklornu prošlost, ali radimo, trsimo se i ne odustajemo, jer je ovo i zdrav oblik druženja, okupljanja, a uza sve to čuvanja tradicije - kaže Beba, koja je uz Marinu Srzić, predsjednicu FA "Tempet" od samog osnutka do njezine prerane smrti 2015. godine srce ovog društva.
Ne želi Beba lamentirati nad njihovim statusom, kaže da želi pozitivno gledati i nadati se boljem. Međutim, primjećujemo da su trenutačno "tempetovci" ipak beskućnici. Koriste dvoranu Arte, koja je na raspolaganju i drugima, a njezino korištenje kroji Glazbena škola.
Vlažni zidovi ne dozvoljavaju im da svoje nošnje, iznimno vrijedan fundus, izvade iz vrećica. Ne smiju jer bi vlaga uništila pojedine komade nošnji. Nemaju ogledala, koja su sastavni dio uvjeta za probu.
- Ali možemo i bez toga - domeće Beba i naglašava da je važno da vježbaju na parketu.
Sve bi to bilo dobro kada bi "Tempet" znao kamo će nakon ovog privremenog rješenja. No, ne znaju. Dva od tri gradska oca bivši su "tempetovci". U "Tempetu" je dugi niz godina plesao zamjenik makarskog gradonačelnika Dražen Nemčić, a folklorom se bavio i gradonačelnik Jure Brkan.
Obojica su više puta i javno kazali da "Tempet" neće ostati na ulici. Međutim, i sam predsjednik društva Davor Šegota, koji se voli šaliti da je očito u kategoriji najneuspješnijih predsjednika udruga u kulturi, kaže da niti tračak svjetla za sada ne vidi.
Najprije da odgonetnemo zašto Šegota kaže da je po svoj prilici izvrstan u lošem vođenju udruga - zato jer su obje udruge kojima je predsjednik - beskućnici. I "Tempet" i "Zlatousti". A ne treba čekati ni na objašnjenje zašto je skinuo ružičaste naočale kad se radi o bližoj ili pak daljoj budućnosti obiju udruga, ili točnije, njihovih uvjeta za rad, jer same udruge unatoč (ne)uvjetima rada ne posustaju.
- Uvjeti rada niti do sada nisu bili bogznakakvi, a sada, eto, nemamo ni tu jednu učionicu. Apsolutno razumijem gradske potrebe, i naravno da nitko nije lud da bude protiv širenja i rekonstrukcije knjižnice, zbog čega smo iseljeni. Međutim, ono što mene kao predsjednika ljuti jest činjenica da nigdje u planovima ove gradske strukture nema rješenja ni za "Tempet", ni za "Zlatouste", a kamoli za nekakav Dom kulture. Tko god dođe u Grad tražiti prostor, oni se razbacuju Villom "Irenom". Pričekajmo još koji mjesec da vidimo kome će Villa "Irena" još pripasti. Priča se jedno, a jedino relevantno je sljedeće: u gradskom proračunu nije predviđena ni kuna za izgradnju kulturne infrastrukture. A tamo gdje nema novca nema ni realizacije. Naglašavam da ne želim "Tempet" prikazati kao neku rubnu organizaciju jer smo izuzetno aktivni i jer nam novca iz proračuna za naš rad ne fali. Međutim, i nakon 20 godina samo slušamo priče o kulturnoj infrastrukturi i to je ono što je srž problema - kaže Šegota.
Kroz "Tempet" je do sada prošlo 400-tinjak djece, a od odraslih tu je uvijek njih 20-25 koji čine jezgru ansambla. Imaju planove, imaju viziju, ali trenutačno funkcioniraju kao izbjeglice u svom gradu, premda im je osnivač upravo - Grad.
Grad koji prvih godina Metna nije davao ni kune za organizaciju ovog festivala. Iako su organizatori uvijek odano, nadajući se stvarnom "usvajanju", na plakate pisali da je Grad pokrovitelj i sponzor.
Maćehinski odnos ne manifestira se više na taj način, i sam Šegota kaže da se mogu financijski pokriti, a u javnosti se stvara dojam da gradski oci, i sami nekadašnji plesači, respektiraju "Tempet". Međutim, gorak okus ostaje zbog činjenice da su beskućnici do daljnjega. Jer "fatalna" Villa "Irena" po novome će "udomiti" Gradski muzej, a i to je pod upitnikom.
I dok se s jedne strane muka muči s prostorom, "tempetovci" i dalje imaju potrebu krojiti nove projekte. Jedan od njih je okupljanje Gradišćanskih, Molizanskih i Bunjevačkih Hrvata u jedno "makarsko kolo". Naime, od Bebe doznajemo da su u kontaktima s tamošnjim društvima i da se trenutačno "kuha" ideja za manifestaciju koja bi na jednom mjestu, uz pjesmu i ples, okupila iseljene Hrvate. Kolo prijateljstva moglo bi prerasti i u festival.
Što drugo nego poželjeti "Tempetu" još puno uspješnih godina, projekata i novih, osobito mladih članova. Jer Metno festival i sami "tempetovci" dokaz su da je plesati folklor - cool!