Zlatko Ževrnja: Prostorni plan jamči procvat županije

Četverogodišnji mandat na mjestu župana Splitsko-dalmatinske županije nije se ni dobro zahuktao, a župan Zlatko Ževrnja zabilježio je značajan plus - donesen je Županijski prostorni plan. Temeljni dokument Županije dugo se pripremao još za prošloga mandata pa veliki dio zasluga svakako treba pripisati i bivšemu županu Anti Sanaderu, no aktualna vlast sa Ževrnjom na čelu imat će upisan ovaj kapitalni dobitak u svojoj biografiji. Stoga je prvo pitanje o Prostornom planu.

- Prostorni plan, koji je nedavno usvojen konsenzusom svih stranaka i vijećnika Županijske Skupštine, temeljni je dokument iz kojega se mogu vidjeti pravci razvoja županije usuglašeni s prijedlozima gradova i općina. Prije svega i poslije svega naglašavamo ravnomjeran razvoj svih krajeva županije od otoka i priobalja do zaobalja i naše Zagore.

Što će biti okosnica županijskog razvoja?

Naglasak je na razvoju gospodarstva, preciznije razvoju maloga i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, ribarstva i ruralnih prostora. Budući da se tjednima i mjesecima radi na planiranju proračuna, nadam se da će i ovaj strateški dokument biti prihvaćen u potpunom suglasju stranaka vladajuće koalicije i opozicijskih stranaka.

Zasad je bitno naglasiti da su znatna sredstva predviđena za brže prometno povezivanje otoka s kopnom i sufinanciranje prijevoza putnika u zaobalnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije, za izgradnju infrastrukture u gospodarskim zonama te energetski razvitak Splitsko-dalmatinske županije, navlastito u području obnovljivih izvora energije, i program jačanja tehnološkog razvoja i inovacija, prije svega razvoj tehnološkog parka kroz koji planiramo zadržati mlade stručnjake s naših sveučilišta.

Tu je i program održivog prometa, program izgradnje, opremanja i uređenja nekoliko luka, te međunarodna suradnja. Općine, gradovi i županija će imati prigodu značajna sredstva povući iz EU fondova. Županija sudjeluje u nekoliko kapitalnih projekta kao što su “Solution” i “Altenergy” - projekti za korištenje obnovljivih izvora energije, potom “Intermodal” - projekt koji se bavi problematikom organizacije održivog sustava lokalnog prijevoza te projekt navodnjavanja Imotsko-bekijskoga polja. Dva su projekta koji su u tijeku realizacije, “Slid” - za pomoć invalidnim osobama i “Medpaths” - za revitalizaciju Zagore.

Puno smo učinili na školovanju kadrova za razvoj, praćenje i realizaciju ovakvih programa, a ovim putem pozivam sve zainteresirane da nam se obrate za pomoć pri izradi i realizaciji sličnih projekata EU fondova. Spomenut ću i niz projekata koje imamo sa susjednim općinama i županijama iz BiH, od razvoja ekološke poljoprivrede, prekograničnog eko-etno turizma, brendiranja pršuta i sira, regionalnog parka Dinara, razvoja ruralnog turizma u dalmatinskom zaleđu te izgradnji mreže hodočasničkih putova i promociji zajedničke kulturne baštine. Upravo sam pozvan od Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, ovih dana sam održao predavanje na temu dosadašnje i buduće suradnje Splitsko-dalmatinske županije sa susjednim županijama i gradovima u BiH.

Ono što je sasvim sigurno očito u novom Prostornom planu veliki je broj turističkih zona, mislite li da će one opravdati postojanje?

Apsolutno hoće, želimo time privući strane investitore.

Razvojna Strategija Splitsko-dalmatinske županije donesena je za razdoblje 2011. - 2013. godine. Što od nje možemo očekivati?

Neki od infrastrukturnih projekata, kao brza cesta Trogir - Split - Omiš, brza cesta Dugopolje - Sinj, most Čiovo - kopno itd., kao što znate u nadležnosti su državnih institucija pa ne mogu govoriti o razlozima zastoja u realizaciji tih projekata. Ali ono što mogu reći jest to da ću, kako sam i obećao u predizbornoj kampanji, ako treba “razapeti šator“ pred zgradom Vlade dok se ponovno ne aktiviraju svi ti projekti. U tom smislu nedavno smo imali sastanak s vodstvom Hrvatskih cesta, o čemu ćemo uskoro opširnije informirati građane.

Još uvijek nije riješeno pitanje gospodarenja otpadom, kako to tumačite?

Kada govorimo o nerealiziranim projektima iz ove Strategije, svakako treba istaknuti predugo “tapkanje u mjestu“ s projektom cjelovitog održivog gospodarenja otpadom, preciznije izgradnjom Centra gospodarenja otpadom u Lećevici. Ali činjenica da ni jedna županija ni regija u RH nije dosad uspjela ni započeti izgradnju takvih centara gospodarenja otpadom ukazuje na to da nije sva krivnja isključivo na županijama ili tvrtkama čiji posao je bio pripremiti potrebnu dokumentaciju i obaviti druge pripremne radnje za konačno cjelovito rješenje održivog gospodarenja otpadom.

Česta izmjena ili nedorečenost Zakona, Strategije i Planova gospodarenja otpadom su svakako jedan od razloga takvoga stanja. Ni sadašnji koncept odvajanja otpada na licu mjesta, te izgradnja reciklažnih dvorišta, kompostana, pretovarnih stanica, uz sanaciju postojećih odlagališta do 2018. godine, te ostvarivanje drugih potrebnih preduvjeta nije najbolje rješenje u pravcu konačnog ostvarenja cjelovitog i održivog gospodarenje otpadom. Sve to ukazuje na svu složenost toga problema i moguće poteškoće s kojima ćemo se kao Županija još susretati prije početka izgradnje samoga Centra.

Kao i u drugim područjima u kojima sam se susreo s neriješenim nagomilanim problemima, svjestan zajedničke odgovornosti svih po okomici i po horizontali vlasti, o problemu sanacije Karepovca i budućoj izgradnji Centra gospodarenja otpadom, razgovarao sam s gradonačelnikom Splita, gospodinom Baldasarom, a uskoro po tom pitanju u županiji razgovaramo s ministrom Zmajlovićem, ravnateljem Fonda za zaštitu okoliša, gosp. Milerom i njihovim suradnicima.

Jeste i zadovoljni dosadašnjim svojim učinkom?

Bilo bi neskromno govoriti o rezultatima vlastitoga rada. Radije ću čekati ocjenu vas novinara i javnosti u županiji i šire. Mogu samo kazati da sam zadovoljan suradnjom s najbližim suradnicima, zamjenicima mr. Antom Šošićem i prof. Lukom Brčićem kao i većinom pročelnika koje sam zatekao. Očekujem od sviju zaposlenika županije još veći angažman, jer samo tako bit ćemo na korist svim građanima i na zadovoljstvo onih koji su nam na izborima iskazali svoje povjerenje.

OJDANA KOHAREVIĆ

Gospodarske zone Mnogi su se prije desetak godina u čudu pitali čemu poslovna gospodarska zona u Dugopolju. Danas, kada se vide rezultati te zone, stotine gradonačelnika, načelnika i poduzetnika iz cijele RH i susjedne BiH i Slovenije dolaze na licu mjesta vidjeti kako smo uspjeli i iskoristiti naša iskustva u tom području. Ne bih se složio s tvrdnjom da funkcionira tek trećina poslovnih zona. Vodeći se ponovno logikom ravnomjernog razvoja svih krajeva županije, poslovne zone planirali smo od Vrlike do Vrgorca i po otocima, tako da s ponosom možemo kazati da su zone na Braču, Hvaru, Visu, u Čaporicama, Muću, Primorskom Docu, Dicmu, Dugopolju, Vrlici, Vrgorcu, Zagvozdu, kao i najnovija poslovna zona u Vinjanima kod Imotskog, potpuno infrastrukturno opremljene i u punoj funkciji. Osim toga, na nama je da stvorimo preduvjete za povoljnija ulaganja i izgradnju različitih pogona, a sve drugo je uvjetovano zakonima tržišta i sposobnošću pojedinaca.

U Županiji 212 ljudi Kakvo je stanje u županijskom aparatu, koliko je ljudi bilo zaposleno prije pet godina, a koliko sada? Kao što znate, prije pet godina, početkom 2008. godine Splitsko-dalmatinska županija je temeljem Zakona o prostornom uređenju i građenju i Zakona o zaštiti prirode preuzela 68 djelatnika iz Ureda državne uprave u SDŽ. Od tada pa do danas isti je broj djelatnika u županiji, točno 212.