Plan BiH: na Kleku luka i pruga, pa zaobići Ploče

Povijest očito nije učiteljica života. Tu tvrdnju potvrđuje stanje hrvatske političke svijesti glede rješavanja prometne izoliranosti hrvatskoga juga.

Poput „spina“ iznenada se pojavio problem razgraničenja sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, sada kada se definira način gradnje europskoga mosta.

Metodom specijalnog rata servirana je još jedna nepoznanica u naoko nerješivoj jednadžbi.

Izgleda da smo svi zaboravili da je iz susjedne države napadnut i razoren hrvatski jug 1991. Umjesto naplate ratne štete, dopuštamo ucjenu Bosne i Hercegovine i trgovinu vlasititim teritorijem. I to za neumski koridor čiju ideju zagovaraju Bosanci radi ostvarivanja svojih ciljeva.

Bespredmetne rasprave

Neumski koridor ne trebamo i ne želimo. Do izgradnje mosta idemo trajektom u Trpanj. Pregovaranje o izgradnji mosta s BiH je završeno, budući da je Vijeće ministara BiH još u prosincu 2006. stavilo svoj potpis na rješenje o gradnji mosta, kao i na sve studije, postavljajući gotovo nemoguće uvjete koji su poskupili gradnju mosta.
Time su rasprave o suglasnosti BiH za izgradnju mosta bespredmetne - navodi se u priopćenju Udruge “Pelješki most” koje potpisuju dr. sc. Vinicije Lupis, dr. sc. Mirna Batistić i prof. dr. sc. Nenad Jasprica, te nastavlja:

- Izgradnja mosta jedino može biti upitna našom ratifikacijom ugovora iz 1999. kojom se hrvatski teritorij predaje BiH i time mijenaju granice na moru.

Pitamo se čemu žurba i ratifikacija ugovora prije našega ulaska u EU. Je li to zbog namjera BiH da izgradi svoju luku u Neumu, što bi joj, širenjem morskog teritorija, ta ratifikacija omogućila? Očito im je gotov projekt nasipanja lučkoga gata između Velikog i Malog škoja, izgradnja 250 metara operativne obale i projekt željezničke pruge. Tada više Ploče ne bi bile važne.

Mi Dubrovčani dugo pamtimo, jer je u 14. stoljeću namjera Bosne rezultirala izgradnjom Novog, kada se trebao gospodarski uništiti Dubrovnik, a sličnih pokušaja je bilo i u 15. stoljeću. Komu bi, ako se ostvare Dodikovi planovi o raspadu BiH, pripao Klek i naši škoji?

Nažalost, veleizdajničke izjave o „dva komada kamena“ ili „o višku morske obale“ hrvatskog premijera i hrvatskih pravnika nisu sankcionirane od Ustavnog suda i njegove predsjednice. A isto tako, i nespremnost hrvatske politike, ali i ne reagiranje: Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske, hrvatski puk dovode u stanje zaplašenosti i letargije.

Podmetanje teme

Optužujemo i prozivamo sve te institucije za nedjelovanje ili propust, da ne bude kasno. Vrh Kleka i dva otočića ostatak su državnog teritorija Dubrovačke Republike.

Iznova postavljamo pitanje koje paralelne hijerarhije vlasti ne žele gradnju mosta i podmeću sada u javnost pitanje neriješenih granica (s najjačim argumentom koji je falsificiran dokument iz 1974. godine), a koje bi se naravno riješile na hrvatsku štetu, u trenutku kada imamo prešnije poslove i kada ne trebamo žuriti s njihovim rješavanjem, jer s ulaskom u EU mi ćemo imati posve drukčiji politički položaj u njihovu rješavanju.

Bosna i Hercegovina, politički nesređena država u kojoj je status Hrvata kao konstitutivnog naroda nije konačno riješen, a tko zna i kada će biti, nameće se kao jača strana u budućim pregovorima. Pitanje je - koja tajna hijerahija vlasti stoji iza ove igre?

Gradimo most - s njegovom izgradnjom i ulaskom u EU, naš položaj će se posve izmjeniti, a sada ovisimo o milosti susjeda da nas propuštaju preko svojeg dvorišta - navode iz Udruge “Pelješki most”.

KATE ŠUTALO CVJETKOVIĆ

Vlahušić: Ne sporazumu, da mostu! Ne vidim zašto bi Zoran Milanović i Vesna Pusić ispravljali povijesnu grešku svojih političkih protivnika čiji je bivši predsjednik Franjo Tuđman 1999. godine s Alijom Izetbegovićem potpisao Sporazum o državnoj granici prema kojem su Ponta Kleka, te Veliki i Mali škoj uvršteni u teritorij BiH. Ne vidim zašto bi oni trebali u Sabor na ratifikaciju poslati taj dokument i na sebe navući mržnju naroda, kao da oni ne brane interese Hrvatske, pa da onda Tomislav Karamarko i Nikola Dobroslavić poentiraju i budu pobjednici. Priču o pelješkim otočićima treba dovesti i u širi kontekst prometne povezanosti Hrvatske u kojoj gotovo svi građani od 1. srpnja 2013. dobivaju slobodni prostor i šire im se granice, osim onih u Dubrovniku i krajnjem jugu Hrvatske, gdje će se taj prostor suziti. I dalje će nam trebati putovnice i imat ćemo čekanja na granicama. Kako bi se stvorila optimalna situacija, potrebna je izgradnja pelješkog mosta. U najboljem slučaju, za to će nam, znači, trebati četiri godine, a do tada nam je potreban koridor kroz Neum, jer će samo tako Dubrovčani imati ista prava kao i svi ostali hrvatski građani. U dogovoru s BH stranom treba misliti i na položaj Hrvata u BiH, koji je gori nego ikad, te cjelokupnu zajedničku granicu, a ne ratificirati sporazum koji je potpisao Tuđman - kazao nam je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Koridor jača Trebinje Opominjemo, gradnjom koridora jača se Trebinje i omogućavaju prometni preduvjeti izgradnje zračne luke - vjerojatnog naziva Josip Ruđer Bošković, kad tako nije nazvana dubrovačka zračna luka. Nedjelovanje je grijeh, odnosno propust, a u tom grijehu su se našle sve strukture vlasti. Prozivamo sve za nedjelovanje. Ustanite i otrgnite se, jer će žrtva Domovinskog rata ostati uzaludana i postavit će se pitanje zašto se uopće branio Dubrovnik 1991. - navode iz Udruge “Pelješki most”.