Teksaški kardiolog William S. Roberts ističe da ljudi, po anatomskim karakteristikama, nisu bića koja bi trebala jesti meso, piše National Geographic, a prenosi Slobodna Dalmacija.
- Mislim da su dokazi prilično jasni. Ako pogledate različite karakteristike mesoždera i biljojeda, ne trebate biti genije da biste shvatili gdje spada čovek - ističe dr Roberts, glavni urednik časopisa 'The American Journal of Cardiology' i direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti Medicinskog centra u Dallasu.
Roberts objašnjava da mesožderi imaju kraća crijeva, oko tri puta veća od duljine tijela, dok biljojedi imaju duži probavni sustav, zbog čega je čovjek bliži biljojedima. Ipak, zagovornici teorije o tome da čovjek jest mesožder ističu da su ljudska crijeva, u odnosu na tijelo, ipak kraća nego crijeva biljojeda.
Zatim, i ljudi i biljojedi unose vitamin C putem hrane, dok mesožderi sami prave ovu kiselinu.
Osim toga, ljudska bića i biljojedi imaju malu usnu duplju u odnosu na glavu, dok mesožderi imaju velika usta za grabljenje i ubijanje plena, dodaje doktor Milton R. Mills iz Udruge liječnika za odgovornu medicinu.
Osnivač i predsjednik ove institucije doktor Neal D. Barnard objašnjava da ljudi nemaju sposobnosti neophodne da budu dobri lovci.
- Nismo brzi kao mačke, sokolovi i drugi predatori - kaže on.
Tek s pojavom strijele, sjekire i sličnih predmeta postalo je moguće ubijanje i zarobljavanje plijena.
Doktor Barnard ističe i da su ljudi počeli piti mlijeko životinjskog porijekla prije oko 10.000 godina, dakle nedavno, a mnogima ono ne prija. Štoviše, troje od desetero ljudi je netolerantno na laktozu.
- Naša fiziologija otkriva da nismo zaista evoluirali toliko da konzumiramo mliječne proizvode i nakon ranog djetinjstva - upozorava liječnik.
Međutim, tu je i sve češće pitanje – jesmo li svejedi?
Očito je da nismo mesožderi, ističe anatom John McArdle, ali jednako je očito da nismo ni potpuni vegetarijanci, što ćete vidjeti ako pažljivo analizirate anatomske, fiziološke i fosilne dokaze.
Da smo strogi biljojedi, imali bismo drugačija crijeva, drugačije zube, drugačiji želudac, piše National Geographic.