Je li tijekom ljeta zdravije piti mlaku ili hladnu vodu? Dubrovačka nutricionistkinja Marija Vezilić dala nam je odgovor na to pitanje te nam otkrila čime je najbolje utažiti žeđ kad zaredaju vreli dani

Vrući ljetni mjeseci jesu razdoblje većeg unosa tečnosti u organizam. Nekima je dovoljna voda, neki se okreću energetskim napitcima, neki vjeruju u čajeve... Nutricionistkinja Marija Vezilić iz Savjetovališta za prehranu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije (ZZJZ DNŽ) otkriva što je najbolje piti tijekom vrelih dana.

- Voda je jedino piće koje utažuje žeđ i treba biti prvi izbor napitka za sve osobe. Umjereni unos od 2-3 šalice nezaslađenog čaja može imati pozitivan učinak na zdravlje i doprinijeti hidraciji organizma, dok prevelike doze nisu dobre prvenstveno zbog većeg unosa kofeina. Kofein ima diuretičko djelovanje te njegov prevelik unos tijekom ljetnih mjeseci može doprinijeti dehidraciji organizma. Slatke napitke i industrijske sokove treba izbjegavati zbog niske nutritivne kvalitete i velike količine šećera, navodi Vezilić.

Često se može čuti diskusija kako je bolje piti mlaku vodu, vodu koja ima sobnu temperaturu nego hladnu vodu.

- Što se tiče temperature vode za piće postoje dileme oko toga koja je temperatura vode optimalna. Mnoga učenja istočne medicine preporučuju samo pijenje vode sobne temperature ili još toplije vode. Hladna voda iz frižidera ili voda s ledom svakako nije štetna, dapače ljeti su visoke temperature okoline, dolazi do znojenja i naš organizam pokušava sniziti temperaturu i “ohladiti” tijelo. Gubimo dosta tekućine iz organizma, ali i potrebnih elektrolita koje je potrebno nadoknaditi. U tu svrhu preporučuje se piti hladnu vodu kako bi se tijelo brže ohladilo na osnovnu tjelesnu temperaturu. Dakle, treba naglasiti da je ljeti izrazito važan unos vode kako bi se spriječila dehidracija organizma, stoga neka temperatura vode koju unosite bude ona koja vama najviše odgovara, napominje sugovornica.

Tom Dubravec/Cropix

Kao jedna od opcija, nerijetko se spominje čaj, posvuda se čak nude hladni čajevi.

- Bioaktivne komponente iz čaja imaju snažno antioksidativno djelovanje i pridonose smanjenju oštećenja nastalih uslijed oksidativnog stresa. Konzumacija čaja povezana je sa smanjenim rizikom od razvoja kroničnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, raka, pretilosti i dijabetesa tipa 2. Umjerena svakodnevna konzumacija čaja ima pozitivan učinak na čovjekovo zdravlje. Treba ga piti nezaslađenog, a temperaturu prilagoditi godišnjem dobu, kazuje nutricionistkinja.

Nameće se pitanja koliko su zdravi vitaminski napitci, tipa sokovi, cedevita, a koliko gazirana pića?

- Te vrste napitka definitivno ne bi trebali biti sastavni dio pravilne prehrane naročito ih ne konzumirati na dnevnoj bazi. Imaju nisku nutritivnu vrijednost, a sadrže veliku količinu šećera. Učestala konzumacija tih napitaka povezuje s pojavom određenih kroničnih bolesti. Istraživanja su pokazala da ljudi koji često konzumiraju ova pića imaju visoki rizik od razvoja dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih bolesti, raka i masne jetre dok fosforna kiselina iz gaziranih pića ometa i apsorpciju kalcija, upozorava Vezilić.

Nemali broj je onih koji posežu za raznoraznim koktelima, radlerom, gemištom ili bevandom...

- Alkohol je diuretik. Iako ga najčešće konzumiramo zbog žeđi i rashlađivanja, zapravo potiče izlučivanje vode iz organizma te postoji opasnost da nas dovede u stanje dehidriranosti i može dovesti do ometanja mogućnost termoregulacije. Stoga je za vrijeme ljetnih mjeseci alkohol poželjno izbjegavati. Što se tiče bevande ili gemišta, prema smjernicama mediteranske prehrane preporučuje se 1 decilitar vina za žene i 2 decilitra za muškarce, uz obrok i vodu, dodaje stručnjakinja.