Opet ste se prejeli? Svake godine napravimo istu stvar, a onda Hitna pomoć popodne i navečer bude krcata. Pitali smo stručnjake za savjet, evo kako da pomognete sami sebi

Nema nama pomoći, ekonomskih krizama i manjku love u novčaniku usprkos, i ovih će se blagdana već tradicionalno veliki broj ljudi zbog izraženih želučanih problema za pomoć javiti dežurnim liječnicima Hitne pomoći. Prejedat ćemo se opet kao da sto godina mrvicu kruha vidjeli nismo, kao da nas poslije Nove godine, kada potamanimo sve ostatke s obilate trpeze čekati stoljeće mahnitog posta. Neumjereni smo u svemu pa i u hrani, trpat ćemo u sebe kao u kantu za škovace, a onda će brojni od nas na Hitnoj pomoći tražiti spas. Prepoznajete li ove simptome - napuhani trbuh, bolni želudac, oštra bol u žuči koja se reflektira i na leđnoj strani tijela, mučnina, podrigivanje, vraćanje kiseline, pospanost, žgaravica? Kada se želudac od silne hrane prošitri kao lopta, počet će već za stolom otkopčavanje dugmadi na hlačama. Tražit će se gazirana pića i tablete iz kućne ljekarne, kako bi se smanjio plamen u središtu tijela. Što nam je za činiti da izbjegnemo ove situacije, i koje su skupine osobito ugrožene zbog prejedanja, upitali smo splitske zdravstvene djelatnike.

- Čak 20 posto naših intervencija u blagdanskim danima otpada na pacijente s jakim probavnim smetnjama, uzrokovane obilatim unosom hrane. Veliki je to broj i ljudi i intervencija, i zato već sada apeliramo na sve one koji mogu sami doći do Hitne pomoći da to naprave. Upravo zato što nam se javlja i veliki broj starijih ljudi koji nisu u mogućnosti sami doći po pomoć. Već tradicionalno odmah nakon Božića zaprimamo veliki broj poziva u kojima se ljudi tuže na jake bolove u želucu, na bol uzrokovanu žučnim kamencima uzrokovanu većim unosom hrane. Iskustvo nam govori da ćemo i ove godine imati priličan broj intervencija – veli Almica Domikulić, voditeljica smjene Hitne pomoći Split, liječnica s dugogodišnjim iskustvom.

Na prvu ruku

Za prvu pomoć, veli, možete uzeti nešto iz kućne ljekarne, tablete tipa Controlock, Gastal, Buscopan ili mineralnu vodu. Preventivno bi dobro bilo nakon objeda prošetati, jer to će kaže dr. Domikulić, laički rečeno pogurati uspavani želudac, potaknuti ga na pojačani rad. Preventiva važnija od ove leži na samokontroli, na pažnji kod unosa hrane. Veća količina, naime, širi stomak, želudac će potom početi stiskati ostale organe jer se naprosto mora udobno smjestiti. Bit ćemo nešto kao trudnice kojima tijekom blagoslovljenog stanja proširena maternica stvara pritisak na ostatak trbušne šupljine. Što se konkretno u tijelu događa nakon unosa tisuća i tisuća kalorija?

- Želudac se neminovno zbog veće količine hrane širi i traži dodatni prostor, zbog čega počne pritiskati dijafragmu. Zbog toga imamo osjećaj da nam nedostaje zraka, pa da bi se duboko prodisalo ljudi otkopčavaju dugmad na hlačama, sakou. Stvara se osjećaj napuhnutosti, nelagode, težine, upravo zbog pritiskanja ostalih organa. Atak je to na cijeli probavni sustav u kojem se najveća aktivnost baca na gušteraču. Kada se unosi hrana bogata ugljikohidratima, podiže se razina šećera u krvi. U tom trenutku organizam mora izlučiti dovoljno inzulina da bi sve to pokrio. Gušterača tada prekomjerno radi, metabolizam se ubrzava, raste koncentracija inzulina. Kada odradi svoje, pada razina šećera u krvi, nakon čega možemo osjetiti umor, pospanost. Dugoročno prejedanje opterećuje naše tijelo, ne čini mu dobro – vele nam voditeljica Odjela za dijetetiku splitskog KBC-a Dora Bučan Nenadić i kolegica joj klinički nutricionist Marija Selak.

Preveliko prejedanje praćeno dugotrajnim sjedenjem, veliki unos masti, šećera, sve to dovodi do unutrašnjeg napora. Ne razmišljamo kako je hrana tipa pašteta, kobasica, kulena, pikantnih sireva, salama, puna i soli. Dalmatinci vole presoljenost, što sa sobom nosi i unos povećane količine vode. Koliko šećeri mogu napraviti problem, toliko i povećani unos soli može neugodno djelovati na osobe s povišenim krvnim tlakom.

- Javljaju nam se ljudi s povećanim dobitkom težine nakon nekoliko dana intenzivnijeg hranjenja. Razlog je i taj što većina ljudi u tom razdoblju više prakticira sjedilački način života bez dovoljno kretanja, uz veći unos hrane i pića. Šteta neće biti toliko velika nakon jednog dana. Ali ako prejedanje traje nekoliko dana, a tome uglavnom svjedočimo svake godine, tada se stvaraju problemi. Jedite pomalo, krećite se između obroka, prošetajte, vodite računa da ne morate pojesti sve što je pred vama – vele kliničke nutricionistkinje.

Nemojte samo napasti tu hranu zato jer vam je je grihota, što i jest, baciti je u smeće zbog roka trajanja. Radije uzmite od svojih usta, i pokucajte na vrata nekom potrebitom

Shutterstock

Nekoliko smjena

U blagdanima će naši probavni sustav tući nekoliko smjena. Posljedice će možda osjetiti i oni koji do tada nisu znali da imaju određeni unutrašnji problem. Primjerice, ima ljudi koji ne znaju da boluju od dijabetesa pa simptome pojačane žeđi, gladi, prekomjernog mokrenja, suhoću usta, zamagljen vid i glavobolju povezuju sa standardnim blagdanskim nuspojavama. I ne uočavaju kako su to potencijalni rani simptomi hiperglikemije.

- Ljudi s povećanom tjelesnom masom su u posebnom riziku. Ne treba mahnito brojati kalorije, nego samo pripaziti na količinski unos. Na oprezu trebaju biti bolesnici s kardiovaskularnim bolestima i dijabetičari. No i svi zdravi i naoko zdravi ljudi trebaju povesti računa o prehrani, posebice u blagdanskom ozračju - educiraju nas nutricionistkinje iz splitskog KBC-a.

I što ćemo sada, nakuhali ste se za vojsku, imate osam vrsta kolača, velike količine narezaka, mesa, francuske, ovoga i onoga, svega. Nemojte samo napasti tu hranu zato jer vam je je grihota, što i jest, baciti je u smeće zbog roka trajanja. Radije uzmite od svojih usta, i pokucajte na vrata nekom potrebitom, samom, tužnom. Napravit ćete veliku uslugu svom tijelu. I još nešto važnije, darovat ćete sreću. A Božić je upravo to, davanje.