U akciji koja vrijedi do 24. prosinca, u Konzuma možete nabaviti balakar po povoljnoj cijeni od 160,99 kuna za komad. Toliko, naime, košta komad Noto bakalara, sušenog i vakumiranog, a prosječna težina jednoga iznosi 0,7 kg. To je sušeni bakalar Finmarken (Gadus morhua) ulovljen u sjeveroistočnom dijelu Atlantskog oceana, parangalima ili mrežama potegačama, stoji u opisu proizvoda.
Nude i norveški bakalar, po cijenama od 199,99 do 229,99 kuna za kilogram.
Upravo je naziv Gadus morhua bitan na deklaraciji ako želite jesti kvalitetni bakalar, kažu oni koji se razumiju.
I Metro u ponudi ima bakalar 1. klase po cijenama od 171,99 do 183,99 kuna za kilogram.
Trgovački lanac Tommy nudi namočeni i očišćeni bakalar po akcijskoj cijeni od 199,99 kuna za kilogram, a tu se može kupiti i norveški prešani bakalar po cijeni od 249,99 kuna za kilogram.
U Lidlu je kilogram Delta sušenog bakalara iz Norveške 224,99 kuna, dok u trgovinama Studenca možete nabaviti norveški bakalar po cijeni od 199,99 kuna po kilogramu.
U Pema je cijena norveškog vakumiranog bakalara 249,99 kuna, dok je onaj što ga smatraju kvalitetnijim, atlantski vakumirani, 299,99 kuna za kilogram.
Ova riba, koje nema u Jadranu, ali se u nas tradicionalno jede na Badnjak, dolazi sa sjevera Europe i pomalo je neobično da se nezaobilazno nađe na hrvatskim trpezama, od Istre do Dubrovnika. Inače, Hrvatska je među prvih pet zemalja na svijetu po količini bakalara uvezenog iz Norveške. Ukupno ga se uveze godišnje prosječno 250 tona u vrijednosti od 5 milijuna eura, i to pored jadranske ribe za koju se mnogi slažu da je i kvalitetnija i ukusnija. Ali tradicija je tradicija i ono što se kaže: 'Bolje da propadne selo nego običaji', pa će i za ovaj Badnjak iz mnogih kuća dolaziti miris kuhanja sušenog bakalara.
Poznato je i otkud ovaj običaj, koji se zadržao šest punih stoljeća na našim prostorima: venecijanski moreplovac i trgovac Pietro Querini je u 15. stoljeću, točnije 1431. godine., prošao La Manche i doživio brodolom na plovidbi prema Belgiji. Završio je na Lofotskom otočju u Norveškoj gdje su ga domaćini nahranili s onim čega su imali u izobilju – bakalarom i to onom, danas najcjenjenijom podvrstom iz Norveškog mora, Gadus morhuom (atlantskim bakalarom).
Kad se vraćao doma, venecijanski je moreplovac ponio sobom sušenog bakalara i uvidio još jednu prednost - osim što je ukusna i vrijedna namirnica, u tom je obliku bila lagana transport jer bakalar pri sušenju izgubi i 80 posto svoje težine. A toliko je namakanjem otprilike i vrati.
Do danas su u nas ostala omiljena dva starinska jela: bakalar na bijelo i bakalar na crveno, odnosno brodet od bakalara.
Ako ste zaboravili kako se kuha bakalar na bijelo, evo malog podsjetnika: Sušenu je ribu važno namočiti najmanje 24 sata prije kuhanja. Zatim se skuha u posoljenoj vodi s lovorom, te odvoji meso od kože i kostiju. Kuhani bakalar i kuhane patate se spoje u jednoj teći, začine solju, paprom, maslinovim uljem, petrusinom i česnom pa se poklopljena teća snažno protrese.