Pobrisala sam mrvice sa stola, popravila dojam cvijećem (suhim, nisam od onih što su stalno u dućanu) i skuhala kavu. Muž je zagrijao mlijeko i potražio ima li keksa (nije bilo). Dijete je dobilo sat vremena bez nadzora na YouTubeu (nadam se da neće opet početi slušati Petra Grašu), piše Slobodna Dalmacija.
Mački smo upalili dokumentarac o životinjama i stišali ton. I tako smo sjeli zajedno, na našu prvu zajedničku kavu u izolaciji. Bez čitanja vijesti, bez ometanja sa strane. I baš nam je bilo dobro.
On, doduše, nije znao da je u tijeku eksperimet. Isprobavala sam jedan od savjeta koje mi je za ovu priču otkrila Blaženka Klarić iz splitskog Psihološkog savjetovališta za mlade, brak i obitelj Obiteljskog centra pri Centru za socijalnu skrb. Nazvala sam ju zbog teme koja, kako dani u izolaciji odmiču i ne nazire im se kraj, sve više muči brojne parove: kako u ovakvim okolnostima ostati u braku.
Telefoni u savjetovalištu zvone li ga zvone, priznala je Klarić odmah na početku. Ovakva kriza je kolektivni traumatski događaj, objasnila je, a u takvim situacijama mnogi brakovi i partnerstva dolaze na kušnju. Kako je rekla, sad sve dolazi na red.
- Ovo je 'točka na i' brojnim situacijama od ranije, znak da je vrijeme za podrobnije preispitati odnos s partnerom. Jedni će prepoznati da ima još puno toga dobroga na čemu se odnos može graditi i biti će podrška jedni drugima, no drugi, čiji su odnosi od prije narušeni, doživjet će da im se potpuno uruše - objašnjava psihologinja.
Smisao
U ovakvim trenutcima, upućuje nas, moramo znati vješto balansirati između vlastitih i partnerovih potreba, pri čemu je, upozorava, presudna mogućnost uživljavanja u tuđe potrebe i osjećaje.
- Reakcija na iskustvo poput ovoga u različitih se pojedinaca ispoljava na različite načine. Kod jednih je zaštitni mehanizam bježi, kod drugih bori se, kod trećih zaledi se. Moramo biti svjesni da su sve te tri reakcije normalne i prirodne te imati razumijevanja kad je partnerov odgovor na stresnu situaciju različit od našeg - lijepo nam je pojasnila Klarić.
Kad jedna strana ne prihvaća način na koji druga reagira na stres, primijetila je, dolazi do situacija u kojima se partneri međusobno napadaju, što narušava odnos i često dovodi do dileme: 'Meni ima smisla ovo, tebi ono, kako ćemo tako dalje?'. A to se, navodi psihologinja, može izbjeći uvažavanjem tuđih osjećaja kao jednako vrijednih, premda drugačijih.
Podrška
Situacije velikog stresa donose još jedan problem partnerima s različitim zaštitnim mehanizmom, primjećuje psihologinja Klarić.
- Svima nam je prirodno u ovakvim okolnostima nastojati pronaći utjehu u drugima, a kad jedan partner izbjegava kontakt i povlači se u sebe, onaj drugi se osjeća izdano. Međutim, griješi kad ustrajava u svom nastojanju na dobivanju utjehe. Bolje bi bilo da ju pokuša dobiti od istomišljenika, drugih članova obitelji i prijatelja, a partneru koji se povlači u sebe pokazati da ga prihvaća takvog kakav je, zajedno s njegovom reakcijom - upućuje nas psihologinja.
Kad do razgovora ipak dođe, navodi nadalje Klarić, treba znati saslušati. I to aktivno saslušati. Provjeriti je li dobro shvaćeno ono što je rečeno, jer u situacijama nabijenim emocijama često nije. Takav razgovor, poručuje psihologinja, može biti ljekovit.
Osim kvalitetnog razgovora, razumijevanja i prihvaćanja, dobrog balansiranja između zadovoljenja svojih i tuđih potreba, od velike pomoći, savjetuje Klarić, su mali, privatni trenutci i rituali koje treba uvesti u dnevni ritam. Eto nas opet na onoj kavi s početka.
Sigurnost
- Premda su im misli obuzete brigom zbog pandemije i onoga što budućnost nosi, parovi sad trebaju brinuti i o svom odnosu, jer ovo će potrajati. Trebamo se držati onoga što se već pokazalo dobrim i to koristiti ili pak pronaći i u svakodnevnicu u izolaciji uvrstiti neke nove momente. To može biti zajednička kava bez ometanja, čaša vina nakon što djeca legnu, društvena igra, nešto čega se držimo i što se ponavlja. Kad se takvi mali rituali ponavljaju, daju nam osjećaj strukture, sigurnosti i zajedništva - zaključila je Klarić.
Vrlo sličan savjet ponudila je i Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, upozoravajući odmah na početku razgovora kako će neslaganja i problemi u vezama tek eskalirati u tjednima u izolaciji koji su pred nama te navodi vrlo zabrinjavajuće podatke iz Kine, a sad već i Italije te Francuske, u kojima je zatvorenost u ista četiri zida dovela do znatnog porasta obiteljskog nasilja.
Izolacija je opasna po mentalno zdravlje, pojačava agresiju, ljutnju, tjeskobu. Bojim se da će stanje biti još gore kad dođe toplije vrijeme jer će nam još teže padati ostanak u kućama. Međutim, kriza će neke parove zbližiti, jer će naći podršku jedno u drugome. Drugi, pak, neće imati tu sreću u nesreći, a mislim prvenstveno na one koji su do sada imali praksu bježati od problema u vezi u posao, brigu o djeci i bavljenje svakodnevnim zadaćama pa su sada, zbog ovakvih okolnosti, ostali bez te mogućnosti - komentirala je Puljiz Vidović.
Istina
Zatvorenost među ista četiri zida, smatra psihologinja, prilika je za suočiti se s istinom o odnosu.
- Ovo je pravi test za međusobnu komunikaciju. Ako do sada nije bila dobra, a to se nekako prekrivalo svakodnevnim obavezama, sada će otići nizbrdo, osim ako postoji dobra volja da se na njoj radi. Ovo je prilika partnerima za reći jedno drugome što žele, pri čemu treba imati razumijevanja za reakcije druge strane - poručila je, donosi Slobodna Dalmacija.
Istaknula je još jednu bitnu stvar, a to je da što prije prihvatimo ovu situaciju u kojoj smo se našli silom prilika, to će nam lakše pasti i izazivati manje stresa i frustracije. Umjesto na osjećaj izolacije i zatočenosti, partneri bi se trebali usmjeriti na druge stvari.
- Iskoristite ovo vrijeme za zajedničke projekte s partnerom, možda za neki projekt preuređenja, koliko je moguće s obzirom na ro da smo u situaciji u kakvoj jesmo, za kvalitetno druženje. Igrajte se s djecom, igrajte se zajedno. Društvene igre mogu poboljšati zajedništvo i komunikaciju. No iznad svega, sada trebate biti tolerantni - zaključila je Sanda Puljiz Vidović.