‘Dosje Jarak‘ u četvrtoj i posljednjoj epizodi prve sezone donosi priču o jednom od najgorih masovnih ubojica u novijoj povijesti Hrvatske. General Ivan Korade bio je 5. kolovoza 1995. godine heroj domovine. Nakon što je prošao najteža ratišta u Domovinskom ratu, Korade je razvio hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđavi. Sudjelovao je Ivan Korade u najljepšim trenucima novije hrvatske povijesti, a nepunih 13 godina kasnije svoju je zemlju zavio u crno i postao jedan od najgorih masovnih ubojica u njezinoj povijesti, donosi Slobodna Dalmacija.
Gledatelji će novu epizodu ‘Dosjea Jarak‘ moći pogledati u četvrtak, 15. veljače, od 22.30 sati na glavnom kanalu RTL-a. 24 sata prije prikazivanja na televiziji, gledatelji ‘Dosje Jarak‘ mogu pogledati na streaming platformi VOYO. Uigrani autorski tim, Andrija Jarak i Dario Todorović, ističu nekoliko ključnih razloga zbog kojih su se odlučili obraditi slučaj Korade.
"Prije svega, to je jedan od najgorih i najpoznatijih zločina u hrvatskoj povijesti. Najgorih - jer je ubijeno petero ljudi. Među njima su ubijeni i nevino dijete i njegova baka. Najpoznatiji - jer je ubojica Ivan Korade bio general Hrvatske vojske. Zapovjednik 7. gardijske brigade koja je prošla najteža ratišta tijekom Domovinskog rata. Usto, Korade je čovjek koji je 5. kolovoza 1995., sa svojim suborcima, podigao zastavu na Kninskoj tvrđavi. Svi se jako dobro sjećamo tog povijesnog trenutka. Tog je dana Korade zasigurno bio najpopularnija osoba u Hrvatskoj. Trinaest godina kasnije postao je jedan od najgorih masovnih ubojica u njezinoj povijesti", objašnjava Andrija Jarak.
Generalov zločin je te teške 2008. godine bio udarna vijest u cijeloj državi. Dugogodišnja reporterska karijeru Jarka je te 2008. godine odvela u Zagorje, gdje je potraga za generalnom Koradeom trajala čak osam dana. "Zagorjem je vladao strah. To je bio dominantan osjećaj. Jer nitko nije znao koji je njegov sljedeći korak, gdje će se pojaviti i zapucati. Ljudi su ga se bojali. Tri tisuće policajaca ga je danima tražilo. Kako su prolazili dani, tako je rasla napetost. Uz sve to, baš tih dana u službeni posjet Hrvatskoj dolazio je tadašnji američki predsjednik George Bush mlađi. Nije teško zamisliti kakva je paranoja tada vladala u sigurnosnim službama. Mi novinari smo danima bili na terenu čekajući ishod. Svi smo znali da će završiti tragično. Tako je i bilo", prisjeća se jedan od autora ‘Dosjea Jarak‘.
Svi su, dodaje Jarak, sve znali, no nitko nije poduzimao ništa tijekom godina koje su prethodile Koradeovom krvavom pohodu. "Da se razumijemo, Ivan Korade je nesporni ratni heroj. I to je činjenica koju mu nitko i nikad ne može oduzeti. Međutim, ta činjenica ne opravdava sve ono što je napravio nakon što su ga umirovili. Država je trebala reagirati i pobrinuti se za njega. Je li to prisilna hospitalizacija, obavezno liječenje... o tome u epizodi govore stručnjaci, svjedoci vremena. Imaju jako zanimljive teze oko toga".
Dio svjedoka i danas sa zadrškom govori o Koradeu, a ‘Dosje Jarak‘, osim potresnih svjedočanstva žrtvi donosi i priče onih koji su s njim ratovali rame uz rame. Potresne su i dosad neviđene snimke privođenja generala Koradea krajem devedesetih. Riječ je o materijalima koje će svijetlo dana ugledati tek sredinom veljače, nakon više od 25 godina od nastanka. "Nismo niti znali da te snimke postoje, sve do pripreme terena", otkrio je Dario Todorović, suautor ‘Dosjea Jarak‘.
Dodaje Todorović i da je bilo teško pridobiti obitelji Koradeovih žrtava da sjednu i Andriji Jarku govore o najtežim gubicima. "Strah od prezimena Korade je i dalje prisutan, što smo osjetili od prve sekunde na terenu. Jedna sugovornica je čak i trajno odustala od snimanja nakon što se konzultirala s obitelji i nakon što su joj sugerirali da je sigurnije da šuti. To nam samo pokazuje kako priče koje radimo i danas imaju smisla jer to nisu slučajevi koji su bili, prošli i ostali zaboravljeni", zaključuje suautor ‘Dosjea Jarak’.