DUBROVKINJA LUKRECIJA DRAGIĆ: ‘Sami gradimo svoje tijelo i trebamo to raditi na najbolji mogući način’

Kako izgleda jedan dan u životu trenerice trčanja, kako ona definira što znači biti fit i kakvu ulogu u tome svemu imaju vježbanje i prehrana govori nam Lukrecija Dragić.

S obzirom na to da se sportom bavi od svoje devete godine života, nije nimalo neobično što je kao životni poziv odabrala posao sportske trenerice – trenira ljude u školi trčanja "Trčaona". Upravo zbog toga, zanimalo nas je što za nju znači koncept zdravlja, ali i što znači "biti fit", donosi gloriaglam.hr.

"Zdravlje je za mene harmonija psihičkog i fizičkog stanja pojedinca i okoline. Uravnotežen odnos između građe i funkcioniranja organizma. Pandemijska godina pokazala nam je koliko je tjelesna aktivnost važna kod prevencije bolesti jer njome unaprjeđujemo imunološki, krvožilni, endokrini, probavni i koštano-mišićni sustav, a pozitivan utjecaj ima i na mentalno zdravlje", govori nam Lukrecija koja, kroz projekt Aktivna Hrvatska, primjećuje i kako svake godine raste broj aktivnih pojedinaca. I dok se s dolaskom ljeta svi ponovno povećano brinu oko svog izgleda i "tijela spremnog za plažu", trenerica naglašava kako "biti fit" ne znači samo dobro izgledati, već je to mnogo više od toga.

"Biti fit znači biti zdrav i sposoban obavljati svakodnevne poslove bez velikih napora. Biti zadovoljan u vlastitom tijelu, što rezultira dobrim psihičkim i fizičkim stanjem. Da bismo to postigli, trebamo paziti na prehranu i baviti se nekim oblikom tjelesne aktivnosti."

Biti fit znači biti zdrav i sposoban obavljati svakodnevne poslove bez velikih napora

Tako ona savjetuje, da – ako želimo zdraviju prehranu – trebamo smanjiti unos namirnica niske nutritivne gustoće. Smanjiti masnu hranu koja sadrži kolesterol, hranu koja sadrži puno šećera i soli, kao što su grickalice, čokolada, gazirani sokovi, obojeni sokovi, alkohol. Kod vježbanja je važno, kako bismo postigli najbolje rezultate, da unosimo namirnice visokih nutritivnih vrijednosti, one koje hrane mišiće i daju energiju.

“Hranjive tvari glavne su tvari iz kojih stanica dobiva energiju. One su ugljikohidrati, masti i proteini, bjelančevine. Sukladno ciljevima pojedinca, metodama i vrsti treninga kojim se koristimo u trenažnom procesu, slaže se i plan prehrane. Energetski unos, tj.energetski zahtjevi variraju ovisno o volumenu, trajanju, intenzitetu i učestalosti treninga. Kako biste dobili maksimalan rezultat treninga kroz prehranu, magistar nutricionizma će vam najbolje personalizirati plan te uz kineziologa osigurati najbolji performans”, objašnjava nam Lukrecija i naglašava važnost proteina u izgradnji tijela, ali i kao izvora energije te njihove brojne funkcije u krvi.

“Sadrže ugljik, kisik,vodik, dušik i građeni su od 20 različitih aminokiselina. Neesencijalne proteine stvara sam organizam, a esencijalne moramo unositi putem prehrane, što je posebno važno za djecu. Glavni izvor proteina/bjelančevina su meso, jaja, riba, mliječni proizvodi, iznutrice, a ima ih i u povrću te žitaricama, ali nisu kompletni”, govori nam trenerica te dodaje kako su nam i šećeri, koji su inače na lošem glasu, također važni kao izvor energije, ali oni prirodni – ne dodani.

“Voće, povrće i žitarice namirnice su bogate prirodnim šećerima,a sadrže i vitamine i minerale. Prerađivana hrana, slatkiši, sokovi sadrže dodatne šećere. Takve namirnice su energetski bogate ,a nutritivno siromašne gustoće. Dolazi do problema ako nismo dovoljno tjelesno aktivni , pa se nepotrošena količina energije skladišti u organizmi u obliku masnog tkiva , što može dovesti do pretilosti, dijabetesa te kardiovaskularnih bolesti”, objašnjava Lukrecija.

U okviru: “Mliječni proizvodi moraju biti dio svačije prehrane jer sadrže važne hranjive tvari poput bjelančevina, magnezija, glavni su izvor kalcija koji nam je važan zbog izgradnje kostiju. Također, imaju značajan utjecaj na zdravlje probavnog sustava jer sadrže bakterije mliječne kiseline te služe kao probiotik. Treba konzumirati fermentirane mliječne proizvode kao što su jogurt, kefir, kiselo mlijeko, kiselo vrhnje te sirevi”

A kada je aktivnost u pitanju, Lukrecija se kod savjetovanja drži preporuka Svjetske zdravstvene organizacije: ovisno o tjelesnoj dobi, za odrasle bi to bilo 150 minuta tjedno umjerene ili 75 minuta žustre tjelesne aktivnosti. Na putu do aktivnog načina života najčešće stoje klasične boljke modernog života - loša organiziranost, problemi s prehranom, loše životne navike, tjelesna neaktivnost, sjedilački način života, a Lukreciji se ljudi obraćaju za pomoć i kada ne mogu održavati kontinuiranost vježbanja ili im nedostaje motivacije.

"Mislim da bi se svatko tko je početnik u vježbanju trebao obratiti stručnoj osobi, kineziologu. Nekada nam vježbanje, ako ga ne provodimo pravilno, može imati više negativnih nego pozitivnih posljedica" govori trenerica i ističe da ljudi shvaćaju važnost tjelesnog vježbanja tek kada dođe do nekog problema, ozljede ili do nemogućnosti obavljanja dnevnih aktivnosti zbog pretilosti ili nezadovoljstva izgledom.

"Svima bi najveća motivacija trebalo biti zdravlje. Sami "gradimo" svoje tijelo i trebamo to raditi na najbolji mogući način. Tjelesna aktivnost ima jako puno benefita. Važno je posložiti prioritete, a zdravlje bi trebalo biti na prvom mjestu. Uvijek je najteže krenuti s vježbanjem i pronaći motivaciju, ali kada imate dobrog trenera i bar malo volje, jedva čekate sljedeći trening, a i osjećaj nakon odrađenog vježbanja pruža posebno zadovoljstvo", ističe.

Lukreciji motivacije nikada ne nedostaje jer je odrasla u sportskoj obitelji, kao devetogodišnjakinja počela se baviti atletikom, trenirala je odbojku, a sada uživa u poslu trenerice.

Svima bi najveća motivacija trebalo biti zdravlje. Sami "gradimo" svoje tijelo i trebamo to raditi na najbolji mogući način

"Volim to što radim. Drago mi je što mogu pomoći ljudima i ukazati im na važnosti i dobrobiti tjelesne aktivnosti. Nema mi ništa ljepše nego iza treninga vidjeti zadovoljna lica vježbača", govori s osmijehom na licu Lukrecija, a jasno, zanimalo nas je i kako izgleda njezina rutina vježbanja.

"Svako jutro odradim par vježbica za buđenje organizma. Uglavnom treniram četiri do pet puta tjedno i većinom kombiniram treninge trčanja s treninzima snage. Što se tiče prehrane, imam tu mogućnost pa svaki dan jedem kuhano. Po mom mišljenju treba jesti sve, ali biti umjeren. Tako se i ja trudim da mi je prehrana što raznovrsnija i zdravija", otkriva i ističe za kraj - ključ je u ravnoteži.

"Po mom mišljenju, vježbanje i prehrana trebaju biti u balansu. Treba jesti raznovrsno, namirnice sa što više nutritivnih vrijednosti. Svakako uz kvalitetnu, odgovarajuću prehranu i vježbanje, rezultati će biti brži i dugotrajni", kaže, jer prehrana i tjelesna aktivnost ne idu jedno bez drugog - zajedno čine zdrav način života, donosi gloriaglam.hr.