GOSPOĐA AMERIKA Oskarovka Cate Blanchett besprijekorna je u ulozi ikone američkog konzervativizma koji je na vlast doveo Ronalda Reagana

Na valu trumpovskog novog konzervativizma mogao se očekivati, no kad je emitirana prva epizoda, mnoge je smjelošću iznenadio najnoviji HBO-ov serijal. Ime mu je 'Gospođa Amerika' (Mrs. America), tema pokret za ratifikaciju Amandmana o jednakim pravima za oba spola (poznat po akronimu E.R.A.) a glavna zvijezda - Cate Blanchett.

Dvostruka dobitnica Oscara i osvajačica Zlatnog globusa ujedno je i izvršna producentica televizijskog showa u kojem glumi stvarnu osobnost Phyllis Schlafly. Ta je zagovornica tradicionalizma 1970-tih povela križarski rat protiv feministica drugog vala i više se od bilo kojeg muškog aktivista upregnula zaustaviti zagovornike ženske emancipacije, prava na pobačaj i drugih progresivnih nagnuća.

Tko je Schlafly bez predznanja zamislio kao uskogrudnu kućanicu i nazadnjakinju, krivo je procijenio. Američka 'Željka Markić' bila je ambiciozna odvjetnica koja je znala kanalizirati energiju bijelih Amerikanaca višeg društvenog statusa.

Homofobija, koketiranje s krajnjom desnicom i kampanja u kojoj je kao kolateralna žrtva pao i njezin gay sin, obilježile su političko djelovanje žene koja je u konačnici postigla sve zacrtane ciljeve.

E.R.A. je kao dopuna Ustavu zbog nedostatka glasova propala 1982., godinu nakon ustoličenja konzervativnog predsjednika u Bijeloj kući. Izlišno je reći da je glumac i državnik Ronald Reagan bio favorit Gospođe Amerike.

Utjelovivši antijunakinju kompleksne naravi, Cate Blanchett ponovno je potvrdila da spada u prvu glumačku ligu. Njezina Phyllis Schlafly pragmatična je osoba koja se odlično snalazi u uvjetima kraja Hladnog rata kad osim vanjskog neprijatelja na tradicionalne vrijednosti 'vreba' i onaj unutarnji kojega pošto-poto treba zaustaviti.

Upravo takvima scenarist Dahvi Waller (Mad Men) posvećuje zasebne epizode koje naziva imenima Phyllisinih oponentica.

Sukob političkih polova i njegov utjecaj na privatne živote sukobljenih pridonosi plastičnosti radnje serijala na koji odgovor iz liberalnih krugova još izostaje, možda zbog korona izolacije, a možda i zato što Blanchettin lik nema smisla posthumno prozivati.

Što je bilo, bilo je. Da je žena ženi vuk, dobro je poznato. No iz 'Mrs. America' može se steći dobar uvid u noviju povijest svjetske velesile u kojoj reakcionari imaju zapaženo mjesto. I upravo zato su autori serije dobro odabrali TV format umjesto filmskog. U dva sata projekcije teško bi se dalo ispričati čime je sve Schlafly zadužila današnju američku administraciju.