Je li pametno spavati s mobitelom uz uzglavlje, koristiti ga kao budilicu, voditi u postelji male, ili malo dulje, noćne razgovore, komunicirati na društvenim mrežama, surfati po internetu.... Ovo su pitanja koja svakodnevno postavljaju mnoge obitelji, oko njih se svađaju, djeci se izriču zabrane i sankcije...
Ili je bolje taj sveprisutni uređaj držati izvan spavaće sobe i zašto? - pitali smo Dragana Poljaka, redovitog profesora u trajnom zvanju na Zavodu za elektroniku i računarstvo splitskog FESB- a, piše Slobodna Dalmacija.
Njegove istraživačke aktivnosti obuhvaćaju brojna područja računalnog elektromagnetizma, od 2014. godine sudjeluje na međunarodnom projektu ITER Physics, a od 2021. na projektu DONES pri EUROfusion. Također je istraživač na projektu znanstvenog centra izvrsnosti DATACROSS, te je aktivan u više radnih skupina IEEE/Internat.
- Vrlo značajna mjera opreza što se tiče potencijalnih neželjenih efekata elektromagnetskog zračenja na ljudsko tijelo svakako uključuje određenu sigurnosnu udaljenost od izvora zračenja, u ovom slučaju antene mobilnog telefona.
Kod ove vrste zračenja treba znati da je bitna zračena snaga antene, relativni položaj izvora u odnosu na glavu čovjeka, a pogotovo udaljenost.
Polja ovih frekvencija rapidno padaju s udaljenosšću, u bliskom polju s drugom i trećom potencijom, a u zoni dalekog polja s njenom prvom potencijom.
Jednostavnije rečeno, nije dobro mobilni telefon imati blizu glave, kao što to često rade moja supruga i moje kćeri, ali ako je mobilni telefon udaljen od vas metar ili više, to više nisu značajne razine polja. Uostalom, i ja ga držim u sobi, nekih metar i pol do dva od uzglavlja.
- Razgovarali smo na ovu temu prije nekoliko godina, a u međuvremenu su objavljena mnoga istraživanja, pouzdana i nepouzdana, o tome koliko mobiteli loše utječu na naše zdravlje, da povećavaju rizik nastanka tumora za 40 posto!? Što je od toga pouzdano, odnosno što vi kao stručnjak smatrate objektivnim i relevantnim podacima?
- Relevantno međunarodno tijelo čije smjernice za zaštitu od neionizirajućeg zračenja slijedi većina članica EU je Međunarodni odbor za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (eng. International Commission on Non-ionizing Radiation Protection – ICNIRP).
U smjernicama koje propisuje ICNIRP (ICNIRP Guidelines for Limiting Exposure to Electromagnetic Fields (100 kHz to 300 GHz) objavljenih u ožujku 2020. zaključno u sumiranju zaključaka proizašlih iz recentne biomedicinske literature u vezi procjene štetnosti po zdravlje neionizirajućih polja se navodi:
- Jedini dokumentirani štetni učinci po zdravlje uzrokovanih izlaganjem radiofrekvencijskih elektromagnetskih polja su stimulacija živaca, promjene u propusnosti staničnih membrana i učinci uslijed porasta temperature. Vrijedi istaknuti da se radi o ažuriranim smjernicama koje predstavljaju dopunjeni ICNIRP dokument iz travnja 1998.
Isto tako, treba napomenuti da postoje biomedicinski znanstvenici koji osporavaju zaključke ICNIRP-a, najčešće uz argumentaciju da je nužno uzeti u obzir netoplinske efekte i dugoročno izlaganje poljima. Kako sam već istakao, za neke odgovore su relevantni jedino biomedicinski znanstvenici, a mustidisciplinarne radne skupine su, po meni, nužne da bi se odgovorilo na brojna pitanja vezana za neionizirajuće zračenje.
- Mnoga znanstvena istraživanja ukazuju na alarmantne činjenice o zračenju koje uzrokuju mobilni telefoni, tableti i računala, posebice oni uređaji koji su povezani na bežični ili wifi vezu. Stoga je sve više zemalja u svijetu već zabranilo ili ograničilo korištenje bežičnih veza i mobilnih telefona u blizini djece.
Francuska je već 2015. godine donijela zakon o zabrani korištenja Wi-Fi-ja u svim vrtićima, dok je u drugim obrazovnim ustanovama također ograničeno korištenje Wi-Fi-ja te se preporučuje korištenje kabelske veze. Francuzi su također potpuno zaustavili bežičnu vezu u nekim knjižnicama i fakultetima.
Francuski zakon također ograničava oglašavanje mobilnih uređaja, jer je strogo zabranjeno reklamirati korištenje mobilnih uređaja od strane djece. Slična ograničenja uvele su i neke druge zemlje poput Belgije, Španjolske, Izraela, Australije... Kako to komentirate i ima li smisla da takva ograničenja uvede i Hrvatska?
- Odgovor na ovakva pitanja mogu dati jedino biomedicinski znanstvenici uključeni u multidisciplinarne timove koji, uz biomedicinske znanstvenike, okupljaju stručnjake poput inženjera, fizičara i pravnika. Ne volim koristiti pridjev ‘štetno‘ ili ‘opasno‘ za bilo kakvu tehnologiju, jer je sve pitanje ispravnog korištenja, a u slučaju izloženosti zračenju relevantno je, naravno, pitanje doze…
Ako govorimo u utjecaju elektromagnetskih polja na ljude, onda se može govoriti o razinama polja koja potencijalno mogu uzrokovati određene biološke efekte. Jasno, moramo razmotriti više značajnih parametara neionizirajućeg zračenja: snage izvora polja, frekvencije, udaljenosti izvora od ljudskog tijela, položaja u odnosu na izvor zračenja i, naravno, vremena izloženosti zračenju. Stoga, općenito postavljeno pitanje o štetnosti novih tehnologija jednostavno nema jednoznačan odgovor već ovisi o nizu faktora.
Primjerice, možete se zapitati je li sunčanje na plaži štetno? Naravno da jest, ako se u usred ljeta svakodnevno upražnjava sunčanje od 10 do 15 sati bez zaštitne kreme. S druge strane, sunčanje u kasnim popodnevnim satima ljeti vjerojatno neće naštetiti zdravlju.
Zaključno, za oprez svakako jesam, naročito tamo gdje su djeca, stariji ljudi i bolesnici u pitanju, ali na temelju jasnih argumenata I kriterija. Stoga je razine polja i ostalih relevantnih dozimetrijskih veličina nužno je usporediti s graničnim vrijednostima propisanim relevantnom domaćom i međunarodnom legislativom.
- Mnogi znanstveno potkrijepljeni članci navode da su trenutni tzv. uvjeti sigurne uporabe tehnoloških uređaja lažni, jer zapravo ne štite zdravlje korisnika dugoročno. Posebno je opasno njihovo korištenje za djecu upozoravaju znanstvenici, jer na njih zračenje djeluje deset puta intenzivnije nego na odrasle.
Dječji mozgovi stoga u mnogo većoj mjeri upijaju elektromagnetsko zračenje mobilnih uređaja nego odrasli!? (članak dr. Om Gandhi - Sveučilište Utah, 1996.) Neke studije ističu da zračenje negativno utječe i na fetus u majčinoj utrobi, te da bi i trudnice trebale ograničiti korištenje ovih uređaja!?
- Što se tiče usporedbe utjecaja zračenja na djecu i odrasle i dalje nema sasvim jasnih odgovora. Točno je što navodite za istraživanja prof. Gandhija. Surađivao sam s njim prije 20-tak godina, te smo objavili zajedno nekoliko radova.
Također sam surađivao s većim brojem drugih znanstvenika, naročito posljednjih godina u kojima sam bio i suvoditelj nekih internacionalnih radnih skupina. Tako sam, primjerice, s kolegama iz Njemačke zajedno s kolegama s FESB-a i MEFST-a razvijao modele ljudskog mozga, a s kolegama iz Velike Britanije i Francuske modele trudnice i fetusa.
Na žalost, rezultati nisu jednoznačni, naime, u nekim slučajevima su veća inducirana polja kod djece, a negdje kod odraslih, ali je u nekim slučajevima i obrnuto. Što se tiče trudnice i fetusa, situacija je promjenjiva, ovisno o tjednu trudnoće, ali postoje scenariji u kojima se polja inducirana u fetusu značajno viša od onih u mozgu trudnice.
Studija koja je pratila korištenje elektromagnetskog zračenja iz WiFi veza kod adolescenata utvrdila je brojne štetne posljedice među kojima - oštećenje reproduktivnih organa, deformaciju DNK, pad imunološkog sustava, promijenjen proteinski sastav mozga, poremećaj sna, poremećen razvoj mozga, poremećaje pamćenja, tumore, gubitak sluha, probleme u ponašanju, glavobolje...
Alarmantna je činjenica da su ova istraživanja provedena uz čak sto puta (!) manje elektromagnetskog zračenja od dopuštenog/zakonskog. Uređaji koji su nam dostupni na tržištu i koje svakodnevno koristimo daleko premašuju zračenje na temelju čega su znanstvenici došli do alarmantnih zaključaka o njihovoj štetnosti. Eksperimentalne studije pokazuju da kronična izloženost zračenju bežičnih uređaja (npr. mobilnih telefona) smanjuje broj moždanih stanica u centru za pamćenje i učenje.
Kako je pokazalo istraživanje iz 2011. (NHI), nakon samo 50 minuta korištenja bežičnog uređaja, povećava se razina glukoze u dijelu mozga koji je bio najviše izložen zračenju. U drugoj eksperimentalnoj studiji iz 2015. godine utvrđeno je da zračenje od 2,4 GHz (wifi zračenje) također može promijeniti RNK zapis, a dugotrajna izloženost takvom zračenju dovodi do neuro-degenerativnih bolesti, teške deformacije RNK, oštećenja epifize, nadbubrežne žlijezde, štitnjače, smanjujući proizvodnju melatonina koji značajno utječe na naš ritam spavanja, pomaže u obnavljanju oštećene DNK i smanjuje razvoj stanica raka.
Jesu li posljedice zračenja po vašem mišljenju tako zabrinjavajuće kao što je pokuzuju ove studije?
- Sva ova pitanja treba adresirati biomedicinskim znanstvenicima koji se bave ovim područjem. Ja mogu govoriti o određivanju iznosa polja u ljudskom tijelu i lokalnom povišenju temperature, dakle mogu govoriti o fenomenima poput elektromagnetizma ili prijenosa topline.
Potencijalne štetne učinke mogu komentirati jedino liječnici i biolozi. Općenito govoreći, relevantna znanstveno-stručna istraživanja moraju imati moć predikcije pojave koja se istražuje, a eksperimenti/proračuni moraju biti ponovljivi/provjerljivi u smislu da ih mogu provesti različiti znanstveno-istraživački timovi širom svijeta.
Studija zaista ima raznih, a veliki broj njih je statističko-epidemiološkog karaktera što znači da je teško uspostaviti kauzalnu vezu između izloženosti elektromagnetskim poljima i eventualnih zdravstvenih tegoba. U ovim istraživanjima nekoliko je otežavajućih faktora. Prvo, nije moguće paralelno uz razvoj teorijskih modela provoditi eksperimente na živim ljudima, a ektrapolacija rezultata eksperimenata na životinjama ili fantomima (lutke načinjene od materijala čija električna svojstva odgovaraju ljudima) vrlo često je teško provediva.
Drugo, jako je teško eliminirati druge agense koji bi mogli biti odgovorni za inicijaciju tumora i drugih bolesti kako bi jasno izdvojili samo utjecaj neionizirajućeg zračenja, odnosno naći kontrolnu skupinu koja ne koristi mobilni telefon i nije izložena drugim rizicima.
Koji je vaš zaključni odgovor na naše uvodno pitanje - je li nam mobitel nužan partner uz postelju?
- Zaključno rečeno, uzimajući u obzir prirodu polja koje zrači antena mobilnog telefona, ključni sigurnosni aspekt je povećanje udaljenosti, pošto ova polja rapidno opadaju s udaljenošću od izvora zračenja.
Ne bih poticao strah od tehnologije, već njeno pravilno korištenje. Dakle, meni je mobilni telefon u spavaćoj sobi, ali udaljen 1,5 do 2 metra. Međutim, ono što treba naglasiti jest da je toplinski učinak akumulativne prirode, pa je vrlo bitna mjera zaštite kraće vrijeme razgovora.
Ne zaboravimo, kad je mobilni telefon tik uz glavu, tu je najbliže mozgu i očima. Kad je već tako, probajmo skratiti vrijeme razgovora ili koristiti hands-free set, ako je razgovor nužno duži.
Što je s 5G tehnlogijom?
- Kod nadolazeće 5G tehnologije s obzirom na kraće valne duljine (više frekvencije) biološki efekt je vezan za zagrijavanje površine tijela, umjesto zagrijavanja volumena tkiva prilikom prodiranja vala u tijelo, kako je slučaj na nižim frekvencijama koje se koriste u prethodnim tehnologijama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....