Hrvati su veliki sladokusci, kolači se rade u raznim, pogotovo u svečanim prigodama, a iako su nam danas dostupni recepti i sastojci iz cijelog svijeta, mnogima su i dalje omiljeni oni klasični kakve su radile njihove mame i bake. Tradicionalni kolači često su se zbog neimaštine radili od jeftinih, skromnih namirnica, ali to ih ni tada, a ni danas, ne čini manje slasnima i ukusnima. Vodimo vas na putovanje Hrvatskom kroz deserte od kojih su neki poznati i omiljeni u različitim krajevima zemlje, a neki specifični za njezine pojedine mikroregije, piše Jutarnji list.
Međimurska gibanica
Kolač sa sjevera Hrvatske izdašna je i zasitna slastica s nadjevom od maka, sira, oraha i jabuka, točno tim redom poslaganih na vučeno tijesto. Svaka domaćica ima neki svoj trik, dodatak receptu, ali rezultat je uvijek slasni kolač i uvijek se traži komad više.
Rapska torta
Tradicionalni recept koji potječe s otoka Raba peče se u prepoznatljivom spiralnom obliku, odnosno u obliku puža. Prvi je put ova torta navodno pripremljena još u 12. stoljeću, a glavni su sastojci prhko tijesto i nadjev u kojem dominira okus badema i likera maraskino.
Stonska torta
Naizgled neobična torta u kojoj glavnu ulogu imaju makaroni, duguljasta tjestenina, desert je karakterističan za Pelješac i danas se može probati u brojnim stonskim i pelješkim restoranima i konobama. Makaroni se pomiješaju sa šećerom, bademima i orasima pa peku u kalupu obloženom tijestom.
Rozata
Desert omiljen u cijeloj Dalmaciji na dubrovačkom području zovu rozata, a radi se o pudingu s preljevom od karamele koji se obično priprema u više manjih kalupa kako bi svatko dobio svoju rožatu urednog oblika. Ime je dobila po likeru od ruže koji joj daje specifičan miris i aromu.
Skradinska torta
Ova se torta u Skradinu uvijek pripremala za svečane prigode, a ni danas bez nje ne može proći niti jedno vjenčanje ili proslava u ovom kraju. Radi se od domaćih jaja, oraha, badema i čokolade, naizgled je jednostavna, a puna okusa i aroma. Tradicionalno su je mladenke radile dan prije udaje i tom tortom pokazivale koliko su vješte domaćice.
Salenjaci
Kolač sa svinjskom masti karakterističan je za Slavoniju, a najviše se priprema u vrijeme svinjokolje. No, i u ostala doba godine brojna ih domaćinstva rade kao nedjeljni kolač, za goste i svečane prigode. Prhko dizano tijesto punjeno domaćim pekmezom, najčešće od šljiva, slastica je kojom se i danas ponosi istok Hrvatske.
Fritule
U Primorju, Istri i Dalmaciji fritule su se tradicionalno pripremale u dane posta, a danas su diljem Hrvatske neizostavna ponuda adventskih štandova. Tijesto je slično kao za krafne, no rade se manje i bez punjenja, a jedu se posute šećerom u prahu ili prelivene otopljenom čokoladom.
Lumblija
Ovaj zasitan i izdašan kolač karakterističan je za Korčulu, prvenstveno za mjesta Blato i Vela Luka. Radi se od namirnica karakterističnih za taj otok: badema, grožđica i maslinova ulja. Uz nastanak recepta veže se i legenda o nesretnoj ljubavi djevojke iz Blata i francuskog vojnika.
Kroštule
Ponegdje se nazivaju i hroštule, rade se diljem Dalmacije u različitim prigodama, a njihova je ljepota u jednostavnosti. Pripremaju se od slatkog tijesta prženog u dubokom ulju, a prepoznatljive su po specifičnom, zavinutom obliku. Jedu se posute šećerom u prahu i hrskav su, sladak zalogaj za pamćenje.
Orahnjača i makovnjača
Ovaj se kolač radi gotovo u svim krajevima Hrvatske, od Slavonije preko sjeverne sve do središnje i južne Hrvatske, i ni za jednu regiju ne može se reći da je baš njezin. Priprema se od dizanog tijesta nadjevenog smjesom od maka ili oraha i zarolanog u štrucu. Reže se na kriške, a najbolja je kad je u presjeku vidljivo više nadjeva nego tijesta.