Iako smo još u ponedjeljak ranom zorom oko podneva stali u red za intervju, pobjeda Leta 3 na Dori izazvala je toliko zanimanje domaćih i inozemnih medija da smo na red stigli tek u srijedu poslijepodne, piše novinar Jutarnjeg.
Ni uz svesrdnu pomoć zaposlenika njihove diskografske kuće Dallas Recordsa nismo se uspjeli ugurati, a ni preko brojnih veza pa ako su ionako u međuvremenu ispucana sva prigodničarska pitanja nemojte nam zamjeriti ako nam se omaklo neko na koje su Prlja i Mrle već odgovorili.
Strpljivo smo čekali iako smo unaprijed znali da nam se trud neće isplatiti, a u to ćete se uskoro i sami moći uvjeriti. Ovom prigodom pučanstvu se obratio Zoran Martinović Mrle, kao i uvijek bez dlake na jeziku, ali s obiljem njih ispod nosa.
Čestitam na veličanstvenoj pobjedi na Dori po glasovima stručnog žirija i gledatelja. Kako ste je proslavili, je li ona bila očekivana i od koga?
- Hvala! Nismo očekivali pobjedu. Izgleda da se je dogodio efekt kakav se zna dogoditi i na izborima, recimo parlamentarnim: slojevi ljudi koji znaju da mi reprezentiramo njih - potlačeni, alternativci i manjinci raznih vrsta, oni koji žude za nekom odstupajućom estetikom u mainstreamu, oni kojima općenito treba alternativa, ali ne takva kojoj je baza mržnja, ili ideja Zemlje kao ravne ploče, skužili su da je konačno neko njihov blizu pobjede i navalili su glasovati.
Ne mogu, a da vas ne pitam je li vas netko već pitao ono što ja još nisam, a vi biste željeli da vas se pita?
- Nitko nas više ne pita o pjesmi ‘Sisatog me nose na Glavanovo‘. A u pjesmi se radi o mnogo čega, između ostaloga i o jednoj od najljepših riječkih plaža.
Što kažete na analize politologa i njihova pojašnjenja stihova o antiratnim porukama koje ste poslali?
- Svaka stvar koju domisli čovjek ima više lica, kao što se svako čitanje istoga djela razlikuje. Svi koje pitate reći će da su protiv rata, ali razlikujemo se u tome kakav mir želimo - npr. želimo li samo mir za sebe, pa i ako je uvjet za moj mir to da netko drugi bude ugnjetavan i uništen.
Mi nismo za mir koji znači udovoljenje agresoru, uništavanje ljudi, nismo ni za mir u školi, ako to znači da se pomirimo s bullyingom petorice momaka koji maltretiraju jednoga. Ili za mir u familiji u kojoj nasilni muškarac maltretira svoju ženu. Svi to vidimo ali, što ćemo, najvažnije je da je (nama) mirno, pa prtljamo o tome kako ga je, eto, izazivala.
"NjinLe", Lenjin na raketama i moron Putin nisu baš dobro legli dijelu publike u regionu, a i šire. Je li vaš nastup bio previše ekscesan kako je rekla "majka" našeg Eurosonga Ksenija Urličić?
- Naš moron ima puno lica, već smo to djelomice objasnili u prethodnom pitanju. Može biti i Putin. U svakom slučaju, ako mi desetljećima prozivamo neke konkretne društveno-političke negativnosti kod nas, čak i konkretne nosioce moći, pri čemu nas nitko ne poziva na uravnilovku tipa, ajde malo seri po lijevima pa malo po desnima, ne vidimo zašto bismo i kod zala izvan našega dvorišta morali biti zadenfani, tući pomalo na obje strane.
Pa nije u svakoj situaciji bit to što postoje dvije strane, te bi samo zato najbolje bilo biti tiho, ili biti neutralan. Ako si neutralan kada komentiraš situaciju gdje muškarac maltretira svoju ženu, onda nisi ništa napravio protiv maltretiranja nego ga odobravaš i potičeš nova maltretiranja u budućnosti.
Mišljenje gospođe Ksenije Urličić uvažamo kao i druga mišljenja.
Što mislite, što bi na te stihove i nastup rekao naš predsjednik Zoran Milanović, a što ukrajinski Volodimir Zelenski?
- Svjesni smo da ima puno ljudi koji se ne snalaze u svemu skupa, privatno su nam svi oni dragi, ljudi su. Nije bitno što bi na naš umjetnički rad rekao Milanović, a što Zelenski - ali možemo se pitati želimo li živjeti onako kako sugerira Milanović, ako se njegovi stavovi podudaraju sa stavovima Vučića, Dodika, Orbana, Vulina, i naravno Putina?
Eto, komšije se bune da ste traktorom uvrijedili njihovu bežaniju nakon Oluje, ali to nije crveni IMPT 539 nego zeleni Bjelorus traktor koji je Lukašenko poklonio Putinu za rođendan. U čemu je nesporazum?
- Svi koji nas znaju, razumiju da nam ni na kraj pameti nije bilo kakvo sprdanje s ljudima u nevolji, niti smo u primisli imali iste traktore. Zabrinjavajuća je činjenica da su mnogi u Srbiji toliko zaluđeni vučićevštinom da i svaki prdac vrapca u Urugvaju čitaju kao ujudrmu protiv Srba.
Po takvima bi svi koji nešto rade, slikari, pjesnici, filmadžije, muzičari... prije nego što posegnu za bilo kojim vizualom, riječju, ili tonom trebali najprije njih pitati osjećaju li se povrijeđeni s tim izborom. To je fakat neviđena megalomanija.
Ali, takvi nisu naša publika, to ni izbliza nije cijela Srbija, tamo imamo puno poklonika i jako se volimo s njima. Pozdrav svim našima u Srbiji, i u Čačku, i u Bosni i Makedoniji i na Kosovu i u Sloveniji... Ajde da se guzimo, braćo.
Kakav ćete traktor odabrati za nastup u Liverpoolu?
- Najrađe bih crveni, ali vidjet ćemo. Ako ima prijatelja koji bi ponudili svoga, neka nam se jave.
Idete li tamo "po tri boda u gostima" ili ćete morati prilagoditi koreografiju BBC-evom terminu?
- Mi radimo svoje i pokušavamo biti dosljedni u tome. Za razliku od svih drugih natjecatelja imamo bar tri načina da iz ovoga izađemo s nekom koristi, a uzdignute glave: ili da pobijedimo, ili da ne pobijedimo, ali će nas sigurno zapamtiti, ili da nas zabrane, a onda će nas zapamtiti još više.
Johnny Rotten, frontman Sex Pistolsa osvojio je četvrto mjesto na irskom izboru za Eurosong. Da ste se sreli na istom stageu što biste mu rekli?
- Groblja nam zvrlje prazna, a stari punkeri se muvaju okolo po Eurokontestima.
Na Eurosongu je već Crnu Goru 2012. predstavljao Rambo Amadeus s pjesmom "Euro-Neuro". Razmišljate li o tome da vam i on bude neki bek vokal u Liverpoolu i doda koji stih o ovoj boljetici koja odnedavno muči naše napaćeno stanovništvo više od rata u Ukrajini?
- Sve je već zadano, nema mjesta za taj tip promjena. A Rambo nam je nedavno gostovao u remakeu skladbe "Ero", to će uskoro izaći. Mornarčini želimo dobar vjetar u jedra.