Razotkrivena opasna praksa proizvođača kozmetike: oznakama varaju kupce, evo koje opasne sastojke u dječjim šamponima nikad nećete vidjeti na deklaraciji

Nova studija hrvatskih zdravstvenih stručnjaka pokazala je da deklaracije na kozmetičkim pripravcima često zavaravaju korisnike jer na navode neke potencijalno štetne sastojke te zatražila nova istraživanja toga utjecaja i veću kontrolu deklaracija.

Šest stručnjakinja i stručnjaka analiziralo je 66 kozmetičkih uzoraka i rezultate objavilo u članku novog broja Hrvatskog časopisa zdravstvenih znanosti, koji izdaje Sveučilište u Splitu.

Utvrđeno je značajno odstupanje između deklariranih i analiziranih sastojaka u kozmetičkim proizvodima. Broj otkrivenih, potencijalno štetnih sastojaka više je vezan za marku nego za cijenu proizvoda, kaže se.

Neki sastojci kozmetičkih pripravaka mogu imati negativne učinke, najčešće u obliku alergijskih reakcija, kožnih iritacija, hormonalnih poremećaja te povećan rizik od malignih oboljenja. Ove supstancije najčešće su dodane kako bi zaštitile, omekšale i učinile proizvod korisnijim, napominju autori s nekoliko odjela Medicinskog fakulteta u Splitu, Galenskog laboratorija Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije i Instituta za jadranske kulture i krš iz Splita.

Među 66 uzoraka 10 je dječjih šampona i kupki, 26 kozmetičkih proizvoda za pazušno područje, te 30 uzoraka krema i seruma.

U četiri uzorka dječjih šampona i kupki ili u 40 posto njih dokazana je prisutnost potencijalno štetnih sastojaka parabena i fenoksietanola, dok je dietil ftalat pronađen u svim uzorcima, ali nije naveden ni na jednoj deklaraciji tih uzoraka, kaže se članku.

Parabeni su pronađeni u 7,7 posto proizvoda za pazušno područje iako uglavnom nisu navedeni na deklaraciji proizvoda, a dietil ftalat pronađen je u 19 posto uzoraka.

Naše istraživanje potvrđuje prisutnost fenoksietanola u visokom postotku u kremama, što ne čudi s obzirom da je fenoksietanol počeo zamjenjivati ​​parabene. Ovaj spoj može imati sposobnost deregulacije endokrinih funkcija i potencijalni učinak ksenoestrogena, kaže se.

U nekim zemljama dopuštena je samo upotreba metilparabena i etilparabena, dok je u Hrvatskoj dopuštena uporaba parabena, u obliku benzilparabena kao konzervansa u kozmetičkim proizvodima u koncentracijama od 0,4 posto za pojedinačni ester ili 0,8 posto za mješavinu. Dnevna apsorpcija parabena kroz kožu je između 0,03 i 4,13 miligrama po kilogramu, kaže se.

U 24 uzorka krema i seruma ili 80 posto pronađeni su sljedeći sastojci: butilhidroksitoluen, ciklopentasiloksan, ciklotetrasiloksan, benzofenon, trietanolamin, fenoksietanol i dietilftalat, kaže se.

Potencijalni štetni sastojci nedovoljno su istraženi i redovito se nalaze u kozmetičkim proizvodima, kaže se u studiji i dodaje da su potrebne kontrolirane studije koje će pomoći u otkrivanju negativnih učinaka kozmetičkih sastojaka.

Naši rezultati ukazuju na potrebu općenito bolje kontrole kvalitete i deklariranja kozmetičkih proizvoda te preporučaju veću potrebu za strožim kontrolama utjecaja primarne ambalaže na gotove proizvode, kaže se i zaključuje da je potrebna bolja regulacija deklaracija na proizvodima kao i strože kontrole utjecaja primarne ambalaže na sastav proizvoda nakon pakiranja.