Poreč se odavno profilirao kao grad rekreativnog i profesionalnog sporta, gradi novi sportski kompleks, nogometni kamp, sa željom da privuče još više klubova na pripreme. Osijek gradi veliki stadion, prvi u Hrvatskoj nakon 1979. godine i otvaranja splitskog Poljuda, ali i nogometni kamp na Pampasu. Dugopolje je unatrag nekoliko godina izgradilo mali nogometni stadion s pomoćnim igralištem, Sinj također, kreće Zadar. Rijeka je dobila Rujevicu, ne samo mali stadion, već nekoliko nogometnih terena. Pula je odavno sredila Dorsinu. Kreće u izgradnju kampa i Vukovar – četiri terena pune veličine od kojih će dva biti prekrivena prirodnom travom, a preostala dva umjetnom. Vukovarci ističu kako će uz dva nogometna terena pune veličine bit će izgrađene popratne svlačionice i spremišta za nogometne rekvizite, kao i manje tribine koje bi služile za praćenje treninga i utakmica Škole nogometa. Na svim nogometnim terenima bit će postavljena potrebna prateća rasvjeta. Primjera diljem Lijepe naše je puno. Hoćemo li slično dočekati ikad na hrvatskom jugu?
Najdalje je po tom pitanju otišla Gruda, koja na ukupnoj površini oko pet hektara planira realizirati projekt Nogometnog kampa Gruda, koji bi trebao sadržavati sve potrebno za pripreme i boravak klubova i reprezentacija svih uzrasnih kategorija, zatim koji će zadovoljiti natjecanje kluba u Drugoj hrvatskoj ligi. Kad se govori o tome – plan je rekonstrukcija postojećeg stadiona i terena na Gnjilama.
- Na postojećem igralištu bi se napravila nova podloga za igru sa svim podložnim slojevima i drenažom, tribine s najmanje tisuću sjedalica od kojih bi najmanje 300 bilo natkriveno. Zatim, mogućnost nadogradnje sa istočne strane. Izgradio bi se objekt s prostorima za igrače, suce i službene osobe, Vip loža na tribini i salon u blizini, press loža na tribini, dvorana za konferencije i TV studio, parking prostore za siguran smještaj vozila igrača, sudaca i službenih osoba, caffe bar u sklopu stadiona, zatim nova zgrada kampa sa svim pratećim sadržajima koji zadovoljava sve potrebe za pripreme klubova i reprezentacija, a koja uključuje dva nova igrališta za treniranje dimenzija 105 puta 68 metara, sa završnom modernom podlogom za igru, poligon za treniranje, trim stazu oko ili unutar kampa, zgradu kampa sa svim prostorima potrebnim za odigravanje nogometnih utakmica i pripreme momčadi, pa i hotel u sklopu kampa do 70 kreveta za smještaj do dvije momčadi na pripremama. U sklopu te nove zgrade bili bi svi sadržaji potrebni za funkcioniranje kampa. Naravno, parking za aute i autobuse – istaknuo je Cvijeto Bratoš, jedan od glavnih ljudi projekta.
Nažalost, napretek je loših primjera ulaganja u sportske objekte u našoj županiji, Gradu Dubrovniku. Struku se nije pitalo, te objekti u koje je uloženo, ne zadovoljavaju uvjete za odigravanje službenih utakmica, ne mogu ugostiti bilo kakvo značajnije natjecanje. Uvidom u projekt Nogometnog centra Gruda, nećemo imati novi 'slučaj'.
- Naprotiv, jer se sve radi po međunarodnim standardima. Diplomirani inženjer arhitekture Borivoj Mikuš, koji je bio ovlašteni projektant i stalni sudski vještak za sportske građevine, te stručni suradnik Hrvatskog nogometnog saveza. On je u svom izvješću još 2005. godine istaknuo kako vrlo ozbiljno predloženu lokaciju treba razmotriti u Hrvatskom nogometnom savezu kao trajno rješenje nogometnog centra na području južne Dalmacije. Isti je podvukao kao je izuzetno važno kod intenzivnog korištenja nogometnih terena tijekom cijelog dana da je lokalitet Gruda zaštićen od neugodnih vjetrova. Kako je riječ o velikom kompleksu državnog čistog zemljišta, te kako je teško naći slično s gotovo kompletnom infrastrukturom za brzu izgradnju – istaknuo je Bratoš.
- Isto tako je Mikuš naveo kako blagi pad, konfiguracija terena, pojeftinjuje izgradnju, te kao su zemljani radovi jeftiniji čak 60 posto nego na drugim lokalitetima u Dalmaciji gdje su potrebni veliki radovi na miniranju.
Bratoš je potom na trenutak skoknuo u povijest. Podsjetio kako se prije Gnjila nogomet na Grudi igrao ispod Stare Stanice, i to sve do polovice 80-ih godina prošlog stoljeća.
- Ja sam bio predsjednik Nogometnog kluba Slaven od 1984. do 1986. godine, te predsjednik savjeta mjesne zajednice koje je realizirala investiciju izgradnje igrališta na Gnjilama. Naime, na Grudi se tad izgradila samodoprinosom osnovna škola, te se kupilo zemljište za današnju trodijelnu sportsku dvoranu, a Nogometni klub Slaven je od Agruma nakon godinu dana ne igranja dobio zamjensku zemlju. U to vrijeme bilo je dosta povika što nogometno igralište 'seli' iz mjesta, te se gradi preko rijeke. Tad su u Konavlima bile lokalne podjele. Vizionar i glavni investitor izgradnje igrališta na Gnjilama bio je Petar Miličić. Tad smo bili jedna Općina, Babin Kuk je preko DTS-a uz suport Turističke zajednice investirao u ovaj projekt jer je u to vrijeme dosta klubova boravilo u cavtatskim hotelima, u Croatiji, Albatrosu, Epidaurusu... Dobro se sjećam, napravljena je drenaža, tribine, te prostorije od 200 kvadrata. Nakon toga smo na Grudi mogli igrati služene utakmice u trećem rangu bivše države, a Slaven je igrao u skupini koja je okupljala klubove s područja Crne Gore, dio Bosne i Hercegovine, te Hrvatsku, i to klubove do Splita. Zatim, tu su se poslije igrale utakmice Druge hrvatske lige – jug, a na Gnjilama je sedam godina nastupao Konavljanin. Pamti se kako je tu igrao i one čuvene kup utakmice s Rijekom, te splitskim Hajdukom. Zatim, kad imate uvjete, a Gnjile su zadovoljavale te uvjete kad su izgrađene, travnjak je bio odličan, mogli ste zadovoljiti i zahtjeve velikih klubova. Slaven je tad znao ugostiti čak dva europska prvaka, beogradsku Crvenu zvezdu i bukureštansku Steauu, a igrali su tu još i Hajduk, Dinamo, i to splitski 'Bili' i zagrebački 'Plavi' po nekoliko puta, zatim Partizan, Željezničar, Radnički iz Niša, Zagreb, koji je u ono vrijeme bio jak, Borac iz Banja Luke, Čelik iz Zenice s kojim je Slaven igrao za bodove u trećem rangu, dolazili su klubovi iz Švedske, Mađarske... Bio je njemački Bochum... Sve to govorim kako bi istaknuo činjenicu da ćemo realizacijom novog projekta, kao što smo 80-ih izgradnjom tad novog igrališta na Grudi, proširiti turističku ponudu, a kamp će svakako još više dobiti na vrijednosti nakon izgradnje brze ceste od Dubrovnika do aerodroma – istaknuo je Bratoš.
Čelništvo Općine Konavle, te Nogometnog kluba Slaven, prepoznali su ovaj projekt još prije tri, četiri godine.
- Tad smo stupili u kontakt s tadašnjim ministrom državne imovine Goranom Marićem, koji je obećao zemljište u povrat i jurisdikciju nad njim Općine Konavle. Stoji, stvari su se usporile promjenom ministra, ali očekujemo kako ćemo sve dogovoriti sa sadašnjim ministrom Darkom Horvatom. Povratkom zemlje u vlasništvo Općine, možemo krenuti u realizaciju projekta. Računamo na sredstva iz europskih fondova, na pomoć državnih institucija, FIFA-e, UEFA-e, Hrvatskog nogometnog saveza. Rješenje realizacije projekta može se potražiti i međunarodnim natječajem. Vjerujem kako bi bilo zainteresiranih privatnih investitora. Zemlja o kojoj govorimo bila je u vlasništvu Poljoprivrednog kombinata 'Agrum', a to ističem jer je zemlja na kojoj Nogometni klub Župa dubrovačka gradi svoja igrališta bila također u vlasništvu Agruma. Država je sad to zemljište dala u koncesiju. Ne trebam govoriti kako bi ovaj projekt pomogao Nogometom klubu Slaven, kako bi se otvorila nova radna mjesta.
Prednost Nogometnog kampa na Grudi je blizina Zračne luke Dubrovnik, zatim hoteli u Cavtatu...
- Kad se spomenu samo cavtatski hoteli, svjedoci smo kako ih je većina zimi zatvorena, a s obzirom na vremenske uvjete, koji vladaju na našem području tijekom zimskih mjeseci, mi smo idealni za zimske pripreme. Naravno, ne smije se zaboraviti naša djeca, a ne treba govoriti što tek oni dobivaju s ovim. Vrijeme je pokazalo, a gotovo 40 godina je od izgradnje igrališta na Gnjilama, kako je to teren koji ima visoko kvalitetni travnjak. Gnjile imaju fenomenalnu prednost uzgajanja i održavanja prirodne trave ili kombinacije prirodne i umjetne trave. To je tako jer Gnjile imaju već instalirani dovod vode s obližnjeg izvorišta Ljuta, a to pojeftinjuje navodnjavanje terena – naglasio je Bratoš.
Projekt sadrži javnu trim stazu za trčanje i šetnju građana, 'šumsku teretanu' (sprave na otvorenom), a što se tiče nogometnog kampa, sve je napravljeno prema pravilnicima Hrvatskog nogometnog saveza i Pravilniku o licenciranju, te UEFA Pravilniku o infrastrukturi.
- Smatram, a i mnogi stručnjaci su isto tako mišljenja, ovo je isplativi objekt, samoodrživ. Ne radimo velebne objekte, naprotiv, ne gradimo stadione, a lokacija je sjajna, blizina zračne luke, pa blizina Cavtata, ako se traži vrhunski smještaj, te blizina Dubrovnika, koji je TOP svjetska turistička destinacija. Lako je realizirati projekt zbog sastava zemljišta, prednost je već spomenuta činjenica kako smo već priključeni na vodovodnu cijev. Kamp je sa strane. Izdvojena destinacija. Nikome ne smeta. Zatim, činjenica da se raspolaže s 52.000 kvadrata neizgrađenog zemljišta u državnom vlasništvu, a što je dovoljno za izgradnju tri, a s obzirom da postoji mogućnost proširenja parcele prema istoku i sjeveru, moguće je sutra napraviti i četvrti nogometni teren. Uglavnom, malo tko se može pohvaliti kako ima ovakve preduvjete za izgradnju kampa – zaključio je Bratoš.
