Splitske liječnice osuđene zbog primanja mita, pacijentima propisivale lijekove kompanije od koje su primale ‘poklončiće‘: častili ih novcem, putovanjima..., pa i opremom za WC

Dvije splitske liječnice obiteljske medicine, danas umirovljenice, dr. Milka Paradžik (67) i dr. Željka Filipović (69) osuđene su na zagrebačkom Županijskom sudu na uvjetne kazne zatvora zbog primanja mita od farmaceutske kompanije "Farmal" d.d. prije više od desetak godina.

Obje su liječnice nepravomoćno kažnjene s godinu dana zatvora koje neće odslužiti ako u roku od četiri godine ne počine novo kazneno djelo, a dr. Paradžik mora platiti i novčanu kaznu od 35.400 kuna dok dr. Filipović mora platiti 14.400 kuna i to u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti presude. Država im oduzima i protupravnu korist pa tako mlađa liječnica mora u državni proračun uplatiti i preko 26 tisuća kuna, a starija preko 22 tisuće kuna s tim da svaka mora platiti i po 15 tisuća kuna paušalnih troškova postupka, piše Slobodna Dalmacija.

USKOK-ova je optužnica dvije liječnice teretila da su od 2009. do 12. studenog 2012. godine pristale uzimati mito od Daniele I.M., stručne suradnice "Farmala" koja je u ime svoje firme liječnicima primarne zdravstvene zaštite i liječnicima specijalistima za koje je bila zadužena, nudila i davala nagrade kako bi propisivali recepte za Farmalove lijekove.

Mito je bilo u vrijednosti pet do 10 posto od vrijednosti Farmalovih lijekova koje su prepisale pacijentima, a dobivali su ga u novcu, bonovima za kupovinu robe u trgovačkim kućama, plaćanju putovanja na trošak Farmala te drugih poklona.

Prema presudi, dr. Paradžik je "Farmal", za propisivanje njihovih lijekova, na žiro-račun uplatio preko osam i pol tisuća kuna te je dobila bonova u vrijednosti najmanje 3.800 kuna, a "nagrađena" je i s 14 tisuća kuna vrijednim putovanjem u Istanbul gdje je posjetila tvornicu lijekova Bilim u Istanbulu. Njenoj je kolegici Filipović farmaceutska kuća za iste usluge uplatila preko 18 tisuća kuna na račun, a "sponzorirala" joj je i s 4 tisuće kuna u bonovima kupovinu sanitarne galanterije.

Dvije su liječnice bile dio USKOK-ove optužnice u tzv. aferi "Hipokrat" kada je optuženo ukupno 365 osoba na čelu sa Draženom Dedijem, nekad prvim čovjekom "Farmala". Veliki dio liječnika, ljekarnika i djelatnika "Farmala" se nagodio te su osuđeni na uvjetne kazne, djelomične uvjetne kazne, rad za opće dobro te novčane kazne. Splitske doktorice nisu htjele priznati krivnju i nagoditi se, a njima je suđenje razdvojeno u odnosu na Dedija i ostale. U svojoj obrani dr. Paradžik je kratko navela da nikakvo kazneno djelo nije počinila.

Njena kolegica Filipović bila je puno opširnija negirajući bilo kakvo kazneno djelo. Navela je da je prihode za svoj rad dobivala od HZZO-a s kojim je svake godine potpisivala ugovor o pružanju usluge primarne zdravstvene zaštite i bez toga nije mogla ni raditi, a njime je, između ostalog, ugovorena i potrošnja lijekova, izdavanje uputnica, pisanje bolovanja i druge stvari koje je bila ovlaštena raditi kao liječnica.

- Nikada nikome nisam naudila. Uvijek sam radila i danas radim za dobrobit čovjeka. 39 godina sam radila kao liječnica primarne zdravstvene zaštite, do 10. kolovoza 2018. godine kada sam otišla u mirovinu. Na kraju svake godine je bila kontrola i nikada nije bilo niti jedne primjedbe na moj rad. Ugovorom je bilo određeno da je moja ordinacija mogla potrošiti godišnje lijekova u vrijednosti oko milijun do milijun četiristo tisuća kuna, a taj se iznos mijenjao iz godine u godinu ovisno o broju pacijenata.

Svi lijekovi koje sam propisivala su odobreni od HZZO-a, nikada nisam niti naštetila zdravlju ljudi niti se okoristila propisivanjem lijekova niti sam ikoga oštetila. Vrijednost lijekova koje sam propisivala je svake godine bila u okviru ugovorene svote. I ne samo to, nego sam uvijek imala 10 do 20% manju vrijednost lijekova zato jer smo imali naredbu da propisujemo generičke lijekove koji su jeftiniji od originala, ali su jednakog djelovanja i kvalitete.

Propisivala sam lijekove svih farmaceutskih tvrtki u državi, niti jedna farmaceutska tvrtka nije kod mene bila u povoljnijem položaju, jer da jest, onda bi pisala samo njihove lijekove. To nisam radila niti mi je to bilo u interesu - kazivala je dr. Filipović čudeći se zašto ju se tereti jer je godinama lijekove pisala na isti, zakonit i pravilan način i nije joj jasno "da se nešto promijenilo u razdoblju od 2009. do 2012. za koje sam optužena".

Navela je i da je propisivala lijekove koje su prije toga u svojim nalazima napisali bolnički specijalisti.

- Posjećivali su nas predstavnici farmaceutskih firmi i jednom je kod mene došao direktor regije jug "Farmala", Vanja Rebić. Kazao je da vidi da propisujem lijekove Farmala i nudio mi je donaciju, a informaciju o tome tko koliko propisuje su dobivali od ljekarni. Rekao mi je da mi može ponuditi putovanja i druge stvari, ali isto tako da može ponuditi donacije za ambulantu. Pitala sam je li to zakonito, a on je odgovorio da jest.

Nisam odmah na to pristala nego sam se konzultirala s knjigovođom, sa suprugom koji je pravnik i nizom pacijenata koji su pravnici. Nitko od njih mi nije rekao da bi se tu radilo o nečem nepravilnom ili nezakonitom - objasnila je liječnica Filipović sudskom vijeću. Dodala je i da odlučila prihvatiti donaciju Farmala jer joj je ordinacija bila "u rasulu", sa starom opremom i namještajem, a uz ostale mjesečne troškove, od novca koje joj je isplaćivao HZZO ne bi mogla to obnoviti.

- Donacije su bile u cijelosti za ambulantu, uplaćivane su na žiroračun ordinacije i na te iznose donacije je plaćen porez, prirez i druga davanja te nitko nije oštećen, a pogotovo ne država. Sve sam radila da bi pacijentima pružila dostojnu zdravstvenu zaštitu. Što se tiče u optužnici spomenutog računa za sanitarije, to mi uopće nije poznato, nikakvu sanitarnu galanteriju niti sam tražila niti dobila - rekla je Filipović.

Zanimljivo je bilo svjedočenje Farmalove djelatnice Daniele I.M. koja je, kao stručni suradnik "pokrivala" liječnike i ljekarne s područja Splita, Solina i Kaštela. Tako je i okrivljene liječnice posjećivala nekoliko puta godišnje.

- Ništa nisam davala liječnicima za Farmalove lijekove jer su me poznavali, budući da sam i sama radila kao liječnica 12,13 godina i pisali su lijekove kada bi zamolila. Ništa nisu trebali tražiti zauzvrat. Bilo je onih koji su inzistirali i tražili da dobiju bonove koje sam im davala i to nije ovisilo baš o propisivanju Farmalovih lijekova. Ništa nije bilo obvezujuće. Jednostavno, ako je netko bio uporan i tražio bonove onda bi mu ih dala.

Milka Paradžik i Željka Filipović nisu tražile bonove niti su ih dobile, a bonovima sam češće častila ljekarne tako da bi kao poklon kupila mesne plate ili nešto slično. Morala sam nešto upisati u liste pa bi upisala koliko je ljekarna izdala lijekova, aproksimativno koliko je svaki liječnik propisao lijekova i upisala bi koliko je netko dobio bonova ili neki drugi poklon. Isto tako, pisala sam i ako je netko išao na kongres, a znala sam upisivati da su neki ljudi išli na kongres iako uopće nisu išli kao i da je netko dobio bonove, a nije ih dobio. Kongrese smatram nečim sasvim normalnim i liječnici su išli na kongrese u organizaciji i drugih farmaceutskih tvrtki. Ne sjećam se da li su liječnice Paradžik i Filipović išle na putovanje....

Protiv mene je vođen postupak i ja sam se nagodila s USKOK-om zato jer mi je majka umirala, a ja sam bila lišena slobode dva dana i jednu noć. U takvoj situaciji "bi i crnom vragu potpisala" - kazala je svjedokinja. Navela je i da su nju njeni nadređeni prisiljavali da nagrađuje liječnike za propisivanje lijekova iako ona to nije htjela.

Jedan od njenih nadređenih, Rino Rančić je u svom iskazu, uz ostalo, kazao kako je Daniela "znala tražiti torbice firme Galko i slične "poklončiće" te da bi svaki stručni suradnik u tablicu upisao koja su davanja za kojeg liječnika, pa bi to on proslijedio regionalnom direktoru.

- Drugi su odlučivali hoće li biti prihvaćen taj oblik dara. Osim bonova trgovačkih lanaca i spomenutih "poklončića", oblici davanja su bili npr. tablet, prijenosno računalo, torba, a sjećam se i jednog slučaja kada su nabavljena vrata za ordinaciju. Sve je to dolazilo u obzir, ako je bilo u vrijednosti propisanih Farmalovih lijekova i to 5 -10% te vrijednosti - naveo je svjedok Rančić.