Daria Falk, 35-godišnja ruska modna dizajnerica koja je uhićena sredinom kolovoza prošle godine na otoku Braču jer je za njom Ukrajina raspisala međunarodnu crvenu Interpolovu tjeralicu zbog optužbi da je u Odesi krajem 2017. godine na prijevaru ukrala nekoliko šivaćih strojeva vrijednosti oko 20 tisuća eura, još uvijek se nalazi u istražnom zatvoru na splitskim Bilicama gdje čeka konačnu odluku o svom izručenju u Ukrajinu.
A odluku o njenom izručenju ili neizručenju morat će donijeti i potpisati ministar pravosuđa Ivan Malenica budući da je splitski Županijski sud sredinom prosinca prošle godine u svojoj posljednjoj odluci o tome jesu li ispunjeni zakonski uvjeti za izručenje ponovno potvrdio svoje prethodno stajalište da prepreke za izručenje nema.
Odluka Vrhovnog suda
Naime, nakon što je rođena Moskovljanka uhićena, sudac istrage splitskog Županijskog suda je odredio ekstradicijski istražni zatvor koji je potom i produljen, a odbijen je i prijedlog njezine obrane, koju vode splitski odvjetnik Tadiša Milošević i njegova zagrebačka kolegica Lidija Horvat, da se odredi jamčevina od 40 tisuća eura te da joj se ukine istražni zatvor i odrede eventualne mjere opreza.
Vijeće splitskog suda tada je potvrdilo odluku suca istrage te je o žalbi obrane odlučivao Vrhovni sud koji je 30. studenog 2022. godine ukinuo odluku zbog bitnih povreda kaznenog postupka i vratio na ponovno odlučivanje.
Istaknuli su da se sud u svom rješenju nije očitovao o činjenici koju je Falk isticala, a to je da u Ukrajini traje rat koji je započeo ruskim napadom i da je grad Odesa, čije je vlasti i traže, meta svakodnevnog neselektivnog i prekomjernog granatiranja baš od strane Rusa.
Zato je njena obrana “upirala” na to da bi njezino izručenje u takvim okolnostima bilo ravno slanju “teleta u mesnicu” odnosno da bi, ako je se izruči, njen život bio u opasnosti i sigurno ne bi imala pravedan postupak s obzirom na to da pripada narodu koji napada Ukrajinu. Vrhovni sud od splitskog je Županijskog suda tražio da se o tome očituju što su oni i napravili, potvrdivši svoju prethodnu odluku.
Naime, u Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (ZOMPO) propisano je da sud može odbiti zamolbu za međunarodnu pravnu pomoć (u ovom slučaju izručenje) ako se može opravdano pretpostaviti da bi osoba čije se izručenje traži bila, ako se izruči, kazneno gonjena ili kažnjena zbog svoje rase, vjeroispovijesti, političkih uvjerenja, državljanstva ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini.
Velika korupcija
- Činjenica da bi se “moglo opravdano pretpostaviti” da bi izručenica mogla u državi moliteljici (Ukrajini) biti kazneno gonjena iz političkih razloga nije obvezatni nego fakultativni razlog odbijanja pravne pomoći - stoji u najnovijoj odluci splitskog Županijskog suda. Ističu da činjenica da je Rusija, čija je Falk državljanka, izvršila vojnu agresiju na Ukrajinu sama po sebi ne opravdava zaključak da bi ona zbog toga bila proganjana ili kažnjena.
- Notorna je činjenica kako je Ukrajina država čiji je samo jedan manji dio teritorija pod okupacijom Ruske Federacije, da je to država s demokratski izabranom vlasti i da joj sve članice EU-a pružaju političku i ekonomsku pomoć, pa je jedini zaključak, kod takvog stanja stvari, kako je i pravosudni sustav Ukrajine neovisan i nepristran - zaključilo je tročlano sudsko vijeće splitskog suda.
No, ima jedna zanimljiva općepoznata činjenica koju splitski sud nije uzeo u obzir, a to je da je Ukrajina godinama jedna od najkorumpiranijih zemalja u Europi.
Da je tome tako govori i tematsko izvješće Europskog revizorskog suda za 2021. godinu o suzbijanju korupcije na visokoj razini u Ukrajini u kojem, među ostalim, stoji da “Ukrajina ima dugu povijest korupcije i suočava se i s korupcijom na visokoj razini i sitnom korupcijom”.
- Sitna korupcija masovna je pojava i veliki dio stanovništva prihvaća je kao gotovo neizbježnu. Građani često opravdavaju svoje sudjelovanje u takvoj sitnoj korupciji, ističući da su visoki dužnosnici i oligarsi umiješani u korupciju u daleko većoj mjeri - stoji, uz ostalo, u izvješću.
U studenom je Slobodna Dalmacija pisala o Dariinom slučaju i tada je ona preko svog oca ispričala svoju verziju priče zbog kojeg je završila na tjeralici i u splitskom zatvoru.
Suprugovo nasilje
- Imam 35 godina i diplomu iz umjetnosti i nikad prije nisam bila uhićena zbog bilo čega, niti sam imala ikakvu presudu. Moj bivši punac, njegov prijatelj Verbetski i moj suprug iznijeli su verbalne optužbe za krađu tih strojeva bez ikakvog fizičkog dokaza o tome. S obzirom na njihovo prijateljstvo i veze koje imaju u Odesi, sigurna sam da su sposobni tužiti me i progoniti bez ikakva dokaza.
Moj, sada bivši suprug, koji je Ukrajinac, bavio se prijevozom robe, a kada sam zatrudnila s drugim djetetom, kćerkicom rođenom 19. svibnja 2017. godine, otvorili smo tvrtku za šivanje odjeće. To je bio naš zajednički obiteljski posao koji smo financirali našim novcem.
U svibnju 2018. godine, kada je naša kći imala 11 mjeseci, suprug je nasrnuo na mene i pretukao me. Tada sam protiv njega podnijela kaznenu prijavu i kasnije je pravomoćno osuđen za obiteljsko nasilje (odlukom suda u Beču od 20. kolovoza 2018. godine zbog nanošenja teške tjelesne ozljede - op.a.).
Nakon što sam ga prijavila za nasilje, on je protiv mene pokrenuo priču o krađi nekih strojeva za šivanje. Sve je to napravio kako bi me uplašio i zaprijetio mi da će mi uzeti djecu. On je uvijek pokušavao pronaći način da dobije potpuno skrbništvo, a ovo mu je došlo kao naručeno - poručila je tada modna dizajnerica.
Činjenicu da je Austrija, gdje modna dizajnerica živi, odustala od pokretanja postupka izručenja Ukrajini baš zbog rata, za splitske suce nije od “odlučnog značaja za ocjenu jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje ili ne”. Ističu, citirajući Vrhovni sud, da “konačnu odluku donosi ministar pravosuđa prema diskrecijskoj ocjeni pri čemu će se cijeniti okolnost i navodnog straha izručenice za vlastiti tjelesni integritet i život”.
I tako smo došli do ministra Malenice!