Države diljem Europe suočavaju se s prosvjedima potaknutim posrnućem u ekonomiji, a dužnosnici u Sjedinjenim Državama sve više dovode u pitanje financijsku potporu Ukrajini. No ništa od toga nije dovoljno da Ukrajini prestane stizati financijska pomoć sa zapada, piše Newsweek. Najveće probleme stvara jedna odmetnuta članica Europske Unije.
Komisija Europske unije (EU) predložila je u srijedu paket pomoći Ukrajini vrijedan 18 milijardi dolara, koji bi stupio na snagu 2023. i pomogao u pokrivanju kratkoročnih potreba Ukrajine za financiranjem. Ukrajinske vlasti i Međunarodni monetarni fond procjenjuju da Ukrajini treba 3 do 4 milijarde dolara mjesečno. Problem je što bi usvajanje tog paketa zahtijevalo jednoglasnu odluku, a Mađarska se ne slaže s planom.
Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó rekao je da je njegova država već potrošila stotine milijuna eura za potporu zdravstvu, obrazovanju, kulturnim institucijama i crkvama u Ukrajinu, prenosi Jutarnji list.
"Sigurno nećemo podržati bilo kakvu vrstu zajedničkog zaduživanja EU-a na ovom polju. Zašto? Zato što smo to već jednom učinili. Podržali smo zajedničko zaduživanje tijekom epidemije koronavirusa i to je bilo više nego dovoljno", kazao je Szijjártó, prenosi Hungary Today.
Mađarska je već odustala od toga da se pridruži združenim snagama Zapada u globalnom odgovoru na rat u Ukrajini, opirala se pokušajima Ukrajine da se pridruži NATO-u, te je oklijevala u nametanju sankcija Rusiji. Szijjártó je u srijedu tijekom intervjua za Roya News, jordanski medij, nazvao sankcije Rusiji "potpunim neuspjehom".
Brad Blitz, profesor međunarodne politike i politike na Institutu za obrazovanje UCL-a u Londonu, rekao je za Newsweek da je Orban odbacio norme EU-a i cijelo proteklo desetljeće se udvarao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
"Dok se sve europske države bore zbog rastuće inflacije, a u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva i slabe valute, još uvijek nema dokaza kako namjeravaju prekinuti konsenzus oko pomoći prema Ukrajini. Čak i ako potrošnja za obranu može biti ugrožena dvoznamenkastom inflacijom i fluktuirajućim tečajevima, nema naznaka da je europska predanost Ukrajini u padu. Po svemu sudeći, EU i njezini partneri, vide Kremlj kao najveću prijetnju europskoj stabilnosti i sigurnosti od Drugog svjetskog rata", objasnio je Blitz.
U srijedu su radnici u Ateni, proveli cjelodnevni štrajk koji su podržali sindikati, uključujući Opću konfederaciju grčkih radnika i ADEDY. Bio je to odgovor na to što plaće nisu povećane kako bi se nosile s rastućom inflacijom, uz povećane troškove života i cijene energije, a koje su porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Nedavno istraživanje francuske nevladine organizacije za borbu protiv siromaštva Secours Populaire pokazalo je da je 68 posto ispitanika u Grčkoj reklo da je njihova potrošačka moć "jako pala" od 2019., što je najveći postotak od svih šest ispitanih zemalja.
"Radnici naše zemlje, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, bore se protiv porasta troškova koje guši kućanstva i građane", stoji u izjavi ADEDY-a od 9. studenog.
U rujnu je oko 70.000 ljudi prosvjedovalo u Pragu, zahtijevajući akciju u vezi s povišenim troškovima energije, kao i osiguravanje izravnih ugovora s dobavljačima plina, uključujući Rusiju.
Jaroslava Barbieri, ruska stručnjakinja na Sveučilištu u Birminghamu u U.K., rekla je za Newsweek da rusko vodstvo namjerno pokušava koristiti nestašicu hrane i energije kao instrumente za pritisak na zapadne vlade da smanje ili potpuno ukinu financijsku potporu Ukrajini.
Rusija se "kladi na umor od rata", dodala je, što bi također moglo signalizirati Kremlju i drugim autoritarnim vladama da bi se mogle izvući s budućim kršenjima međunarodnog prava, što bi pak predstavljalo potencijalno veće sigurnosne i ekonomske troškove, vjeruje Barbieri.
"Popuštanje pred ucjenama Kremlja utjecalo bi na vjerodostojnost zapadnih vlada u pogledu njihove predanosti održavanju međunarodnog poretka temeljenog na pravilima i postavilo bi opasan presedan", rekla je Barbieri, prenosi Jutarnji list.
Unatoč borbama s kojima se Europljani suočavaju, EU ostaje čvrsta u svojoj odlučnosti da pomogne Ukrajini, poručuje predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. U izjavi se obvezala na potporu EU-a Ukrajini "koliko god je potrebno" kako bi se osiguralo da iz rata izađu kao "prosperitetna zemlja".
Zajam od 18 milijardi dolara Ukrajina bi trebala vratiti u roku od 35 godina. Međutim, to bi značilo da bi se Europska unija morala zadužiti na tržištima kapitala, nešto što je mađarski ministar financija Mihalej Varga rekao da Mađarska neće podržati. Šef kabineta premijera Viktora Orbana Gergely Guljas istaknuo je da je zemlja voljna proširiti financijsku pomoć Ukrajini, ali bi je radije platila bilateralno, prenosi Reuters.
John Ciorciari, profesor i pomoćni dekan za istraživanje i politički angažman na Gerald R. Ford School of Public Policy na Sveučilištu Michigan, rekao je za Newsweek da je proces pomoći EU-a "glomazan".
"Njemačka i drugi ključni igrači vjerojatno ne žele pustiti druge članice EU-a da se oslobode obveza tako što će prelako prijeći na bilateralne kanale pomoći Ukrajini, međutim, ako se uvjeti nastave pogoršavati u Ukrajini, možda neće biti izbora."
Do ovotjednih izbora vođa republikanske manjine u Zastupničkom domu američkog Kongresa bio je Kevin McCarthy koji je kazao kako Ukrajina više neće primati bjanko čekove za pomoć ako republikanci vrate Zastupnički dom na izborima u studenom, a i zastupnica kongresa Marjorie Taylor Greene pozvala je na prekid pomoći Ukrajini.
No, američki predsjednik Joe Biden odbacio je mogućnost da će SAD obustaviti pomoć Ukrajini, rekavši novinarima u srijedu kako očekuje da će se ona nastaviti bez prekida. SAD je poslao gotovo 20 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći, a Ukrajinci tvrde da je globalna pomoć koju su primili razlog zašto je uspjela odbiti rusku ofenzivu i zašto sada dobiva rat.