Draga djeco, nema više jedinica u školi!
Ako vas malo boli glava, ne morate sutra ni doći na test iz matematike, neka mama ili tata samo sjednu za računalo i napišu nekoliko riječi opravdanja.
Izleti? Ekskurzije? Nisam sigurna... Neka ravnatelj ide s vama ili nađe nekoga tko će vas voditi.
Možda ne izgleda baš potpuno izgledan sinopsis prema kojemu će se ubuduće ponašati učitelji i nastavnici u školama, ali nije ni daleko od potencijalno mogućih sličnih situacija. Hipotetski na ove mogućnosti ukazuju učitelji i nastavnici, koji ovih dana s nevjericom čitaju prijedlog izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju, koji se upravo nalazi u javnom savjetovanju, i koji predlaže i neke "opake" novosti, piše Sobodna Dalmacija.
Među ostalima i one da više neće za propuste i prekršaje utvrđene u školskim ustanovama po džepu biti "opaljene" samo škole i njihove odgovorne osobe (ravnatelji), kako je to bilo dosad, nego i - učitelji i nastavnici.
Novčanu bilancu kazni u školama, koju donosi novi zakon, već smo objavili. Podsjetimo ukratko, školska ustanova i ravnatelj mogu biti novčano sankcionirani za ukupno 21 prekršaj, s tim da se školi može ‘izbiti‘ od 700 do 1500 eura, a ravnatelju od 300 do 800 eura. Ali, zlu ne trebalo, dodatno će se, u slučaju da se utvrdi njihova osobna odgovornost za ukupno devet takvih prekršaja, novčano kazniti i fizička osoba, to jest radnik škole (prevedeno, nastavnik i učitelj), i to između 200 i 500 eura.
"Ovo je svađa s pameću"
Prekršaji zbog kojih novčano mogu biti kažnjeni učitelji su, primjerice, izvođenje nastave koja nije u skladu s kurikulumom, nastavnim planom i programom te odobrenim udžbenicima, ako pogriješe prilikom ocjenjivanja, izricanja pedagoških mjera, u sigurnosnim mjerama na ekskurzijama, izletima i maturalcima, ako ne poduzmu mjere zaštite prava djece i pravilnog postupanja u slučaju njihova kršenja, čak i zbog propusta u vođenju pedagoške dokumentacije i evidencije.
- Kazniti nekoga u visini pola njegove plaće, a nekoga tko nema punu satnicu možda čak i više nego što zaradi, rješenje je kojeg se mogao sjetiti samo netko tko je s pameću posvađan ili smatra da je batina iz raja izašla – ljuti se Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod, koji ovakvo kažnjavanje prosvjetara, koje se uvodi prvi put, naziva "prekomjernim bombardiranjem".
- Među svim prekršajima najbizarnije je plaćanje kazne čak i za propust pri vođenju učenika na izlete i ekskurzije. Ista vlast koja se izmakla iz plaćanja čak i dnevnica učiteljima - o uvećanjima plaće da ne govorimo - ne vidi ništa sporno u izvlačenju eurića iz njihovih džepova – upozorava čelnik školskog sindikata, profesor hrvatskog jezika.
Stipić ponavlja da su se nastavnički kriteriji već srozali uvođenjem spornog dopunskog rada, iliti produžne nastave, koja se za učenike do dvije zaključene jedinice provodi nakon završetka nastavne godine. Prosvjetna vlast nije je ukinula ni u novim zakonskim izmjenama, samo je broj minimalnih sati takve nastave smanjila s 10 na 5. Brojni su nastavnici dosad, da bi, kako tvrde, izbjegli takvu besmislenu "produžnu agoniju", radije učenicima zaključivali dvojke. Sada bi, pod prijetnjom novčanim kaznama, broj negativnih ocjena dodatno mogao pasti.
- Kad se neki zakon mijenja petnaest puta, onda bi se moglo zaključiti da je on sve bolji i bolji. Nažalost, kod nas je posve obrnuto. Kad bi ova rješenja prošla, a osobito u njihovoj kombinaciji sa stupidarijama predviđenima novim Zakonom o plaćama, Ministarstvo znanosti i obrazovanja bi trebalo preimenovati u Ministarstvo straha – poručuje Stipić.
"Pa klinci u prvom srednje ne znaju čitat ni pisat"
- Tko će to utvrđivati osobnu odgovornost učitelja i nastavnika u tim prekršajima? Koje tijelo? – pita zagrebački osnovnoškolski učitelj Josip Matković, osnivač i administrator nastavničke grupe "Školska zbornica", koja okuplja više od 25 tisuća prosvjetara. Na to pitanje, doduše, ne odgovara ni zakonski prijedlog, pa Matković komentira:
- Odgovorna osoba za rad sve nas u školi je ravnatelj. On je dužan otkloniti eventualne nepravilnosti ako ih uoči i tako je godinama. Ne štitim ničiji loš rad i nepravilnosti, ali i sada postoje sankcije za neodgovorne pojedince, poput opomena ili otkaza. Ovo mi rješenje izgleda kao da je netko zaključio: "‘Ajmo sad učitelje malo opaliti po džepu" – razmišlja Matković, koji upozorava i na vrlo izvjesnu mogućnost da će prijetnja novčanim kaznama dodatno utjecati na snižavanje kriterija ocjenjivanja:
- Još će se više poklanjati ocjene. Što ne bismo svima dali četvorke i petice? – pita Matković, čija će se nastavnička grupa očitovati o prijedlogu izmjena zakona otvorenim pismom ministru Radovanu Fuchsu.
Promašajem, dodajmo, smatraju i zakonski prijedlog prema kojemu će roditelji izostanak svoje djece ubuduće moći pravdati online, preko e-Dnevnika, bez dolaska u školu.
- Pitam se gdje je nestala autonomija učitelja iz "Škole za život" bivše ministrice Divjak? Najbolje da na početku školske godine damo bianco svjedodžbe učenika roditeljima i ravnateljima da u njih upisuju što hoće – ironizira riječka srednjoškolska profesorica hrvatskog jezika Tamara Šoić, osnivačica nastavničke grupe "45 minuta". Ona smatra da se novčanim kažnjavanjem učitelja ide na poštedu ravnatelja i umanjuje njihova odgovornost za zbivanja u školi piše Slobodna Dalmacija.
- Nama u prvi razred srednje škole dolaze djeca koja ne znaju čitati i pisati, a prosvjetne vlasti bave se ovakvim stvarima?! Tko je taj koji će utvrđivati naše prekršaje? U srednjim školama iz 90 posto stručnih predmeta ne postoje udžbenici, već i sada nema dovoljno nastavnika koji bi išli s učenicima na ekskurzije, eventualno dva nastavnika dolazi na 30-40 učenika. U Agenciji za odgoj i obrazovanje samo je šest viših savjetnika za hrvatski jezik u cijeloj Hrvatskoj. Kako će oni stići obavljati nadzor zbog eventualnih prekršaja učitelja? – niz je nelogičnosti na koje upozorava profesorica Šoić. Za nju nema dvojbe:
- Ocjena i ocjenjivanje zadnje su što nam je ostalo. Da je i deset eura kazne, previše je. Zar ja na svome radnom mjestu moram platiti što se nekome ne sviđa moja ocjena? Novčano kažnjavanje zadnji je čavao u lijes nastavničke autonomije – zaključuje Tamara Šoić.