Blagdan je svetog Josipa, zaštitnika crkve i hrvatskog naroda

Sveta Stolica objavila je na svetkovinu Bezgrješnog začeća, 8. prosinca prošle godine, apostolsko pismo pape Frane "Patris corde" (Očinskim srcem) u povodu 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. Obilježavanje tog jubileja potrajat će do 8. prosinca 2021. tako da je ovo Godina svetog Josipa, uz koju su vezani posebni oprosti, donosi Slobodna Dalmacija.

"Ljubljeni otac, otac pun nježnosti, poslušni otac koji prihvaća, otac kojeg resi kreativna hrabrost, marljiv, uvijek u sjeni", tim riječima papa Frane na nježan i dirljiv način opisuje svetog Josipa u apostolskom pismu "Patris corde". Blaženi papa Pio IX. odlukom "Quemadmodum Deus", potpisanom 8. prosinca 1870., uresio je svetog Josipa, Marijina zaručnika, naslovom zaštitnika Katoličke crkve.

U pozadini Apostolskog pisma krije se pandemija bolesti Covid-19 koja nam je – piše papa Frane u pismu – pomogla da shvatimo važnost običnih ljudi, onih koji, daleko od očiju javnosti, svakodnevno iskazuju u kreposti strpljivosti i ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Po tome su nalik svetome Josipu, "čovjeku koji prolazi nezapaženo, čovjeku svakodnevne prisutnosti i povučenom u skrovitost", a koji je ipak imao ulogu protagonista u povijesti spasenja.

Mi Hrvati smo i u odnosu prema svetom Josipu, mogli bismo reći, papskiji od papa. Naime, Hrvatski je sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687., prije pune 333 godine, na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, jednoglasnom odlukom proglasio svetog Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva.

U protokolu Hrvatskoga sabora iz tog vremena na latinskom jeziku je zapisano: "Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran". Kao trajan spomen na tu odluku, 14. srpnja 2008., na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je reljef svetog Josipa, rad kipara Šime Vulasa.

Nacionalno svetište

Kroz povijest su odluku Hrvatskog sabora potvrdili i blaženi kardinal Alojzije Stepinac koji je u suglasnosti sa Svetom Stolicom 1940. blagdan svetog Josipa podigao na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije.

Kardinal Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. proglasio je godinu svetog Josipa, u povodu 300. obljetnice odluke Hrvatskog sabora, a na zasjedanju Hrvatske Biskupske Konferencije 2008. sveti Josip proglašen je zaštitnikom Hrvatske.

Malo je poznato kako je godine 1962., na jednoj od sjednica Drugog vatikanskog sabora, mostarski biskup Petar Čule održao prezentaciju o svetom Josipu biskupima iz cijelog svijeta. U svom govoru biskup Čule je zahtijevao da se Josipovo ime uključi u Rimski kanon mise, što je i odobrio papa Ivan XXIII.

Jedna od najstarijih crkvi u Hrvatskoj koja je posvećena svetom Josipu je u župi Bednja u Hrvatskom zagorju, a nalazi se u jednom od najmanjih mjesta u Hrvatskoj. Crkva je izgrađena 1689. samo dvije godine nakon proglašenja svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog kraljevstva.

Nacionalno svetište svetog Josipa je u Karlovcu u župi Dubovac. Gradnja crkve posvećene svetom Josipu počela je 1968. godine s nakanom da služi potrebama dubovačke župe. No tijekom gradnje, a pogotovo kad je ona već bila uglavnom završena, čuli su se glasovi i prijedlozi za osnivanjem svetišta pa su upućene i službene molbe svećenika izvan Zagrebačke nadbiskupije da crkva bude proglašena nacionalnim svetištem. Uvažavajući te molbe Biskupska konferencija bivše države donijela je zaključak 15. travnja 1987. da crkva svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje svetog Josipa u našem narodu produbi, proširi i učvrsti.

Kardinal Franjo Kuharić je u čast 300. obljetnice posvete hrvatskog kraljevstva svetom Josipu u nacionalnom Svetištu u Karlovcu molio ovu molitvu svetom Josipu: "Glavaru svete nazaretske Obitelji i čuvaru Crkve Božje, tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svome zaštitniku i tvom je zagovoru preporučivala svoje obitelji i cijeli narod. Brižni poočime Spasitelja svijeta i prečisti zaručniče Svete Djevice, povjeravamo ti sve obitelji hrvatskog Naroda da zajedničkom dnevnom molitvom ispune svoje poslanje i budu blagoslovljene ljubavlju, slogom, mirom i novim životom... Sveti Josipe, bdij nad našom domovinom i svim njezinim stanovnicima da nam bude blagoslovljeno prebivalište na putovanju u vječni život gdje ćemo se naći zajedno s Tobom, s Tvojom svetom Zaručnicom i našom Majkom Marijom, sa svom nebeskom Crkvom u ljubavi, radosti i svjetlosti Presvetoga Trojstva: Oca i Sina i Duha Svetoga! Amen!"

Zagovor svetog Josipa je moćan, i u ovim vremenima kad i kod nas još uvijek hara epidemija koronavirusa, a osobito dok stradali u potresu na Banovini proživljavaju teške dane, dobro se prisjetiti kako se i sveti Josip za zemaljskog života suočavao s mnogim nevoljama. Skrbio je o Svetoj obitelji i kad su u Betlehemu bili bez krova nad glavom, a dom im je bio obična štala, morao je s Isusom i Marijom u progonstvo u Egipat, a onda su u Nazaretu živjeli životom poput svih nas običnih ljudi. Neka i dalje čuva našu domovinu i sve njene građane kao što je to činio i u protekle 333 godine, donosi Slobodna Dalmacija.