Najbolji način zamjene kuna u eure jest da ih položite u banke ili potrošite – poručio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB).
Rekao je u Dnevniku HTV-a da je u optjecaju 36 milijardi kuna gotovine što bi se trebala tijekom ovih 12 mjeseci ili položiti u banke, što omogućuje vrlo jednostavnu konverziju, ili polako trošiti ove godine.
Guverner objašnjava da se svi koji imaju puno kuna u gotovini u ovih godinu dana trebaju pripremiti za konverziju i smanjiti količinu gotovine, dok oni s normalnim količinama gotovine neće imati problema jer će kunama moći plaćati još dva tjedna nakon ulaska u eurozonu.
Znači, tijekom prva dva tjedna iduće godine, starta li euro prvog dana 2023. građani će u trgovinama moći plaćati u objema valutama, kunama i eurima, a trgovci će im moći uzvraćati isključivo u eurima. Kune će se moći zamijeniti u bankama, Hrvatskoj pošti i Financijskoj agenciji za eure – po fiksnom tečaju i bez mjenjačke provizije u prvih pola godine, a u drugoj polovici godine mijenjat će se u bankama, uz naknadu.
Nakon što istekne prvih godinu dana od dana uvođenja eura, od 2024. godine, samo HNB će izravno za građane mijenjati kune u euro bez naknade.
Fiksni tečaj
Krajnji rok za zamjenu novčanica kod HNB-a neće biti utvrđen, što znači da će ta mogućnost biti trajno na raspolaganju pa ako nađete neku novčanicu i za 10 godina moći ćete je zamijeniti za eursku. Krajnji rok za zamjenu kovanog novca kod HNB-a bit će tri godine od dana uvođenja eura. Novčanice nemaju krajnjeg roka zamjene ni drugdje, pa prema procjenama Deutsche Bundesbank na zamjenu u eure još "čeka" golema količina od šest milijardi njemačkih maraka.
Guverner Vujčić navodi da ćemo ovog ljeta sa sigurnošću znati uvodimo li euro 1. siječnja iduće godine, ali pripreme teku kao da je to dan kada ćemo nacionalnu zamijeniti jedinstvenom europskom valutom. Istaknuo je da ima dosta logističkih priprema i za HNB, banke i poduzeća i da svi moraju biti spremni, ako ništa drugo, od ljeta objavljivati cijene i u kunama i u eurima, za opskrbu tržišta s novčanicama, kovanicama, i za njihovo povlačenje...
Vlada i središnja banka nadaju se da će taj posao proći dobro jer imamo iskustvo dviju zamjena valuta i to jugoslavenskog u hrvatski dinar i u kunu. Prije nešto više od godine dana guverner je bio izjavio kako je zamjena kuna u eure zahtjevna operacija jer će trebati povući više od 500 milijuna komada novčanica kuna, koje bi položene jedna na drugu bile visoke 50 kilometara, što je gotovo šest visina Mount Everesta, te više od 1,1 milijardu komada kovanica kuna i lipa, koje bi prostor nogometnog igrališta ispunile do visine od pola metra.
Odluku o uvođenju eura kojom će biti određen fiksni tečaj po kojemu će se izvršiti konverzija u eure Vijeće Europske unije obično donosi u srpnju uoči godine uvođenja eura, znači nepunih pola godine prije uvođenja. Kako Vlada cilja na 2023. godinu za uvođenje eura, odluku o tome Vijeće bi moglo donijeti u srpnju ove godine. Mjesec dana od te odluke, sve će cijene trebati biti iskazane u objema valutama.
Sve cijene kao i konverzija gotovog novca, štednje i kredita, provodit će se u pet decimala fiksnog tečaja. Tek se tako dobiveni iznos u eurima može zaokružiti na najbliži cent, na dvije decimale. Preračunavanje kunskih iznosa u eure primjenom skraćenog oblika fiksnog tečaja konverzije na dvije decimale neće biti dopušteno.
Tečajni troškovi
No, taj će tečaj za konverziju vrijediti od prvog dana uvođenja eura, a do tada će banke i mjenjačnice koristiti vlastite tečajeve. Stoga je isplativije veće svote kuna koje građani imaju u kućnim trezorima i madracima položiti na račune u bankama i pričekati prvi dan uvođenja eura kada će svaka kuna na štednji i svim ostalim računima biti pretvorena u eure prema fiksnom tečaju bez naknade.
Građani imaju na raspolaganju još jednu opciju: da pričekaju start eura i prvih pola godine mijenjaju bez naknade kune u eure u bankama, na pošti ili u Fini po tečaju konverzije. Zato nema potrebe da pretvaraju kune u eure prije dana uvođenja eura i imaju tečajne troškove.
Svaka zemlja članica eurozone ima mogućnost stavljanja nacionalnog motiva na jednu stranu eurokovanica i na hrvatskim će biti šahovnica podloga, na kojoj će ovisno o kovanici stajati karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica. Kovanice eura izrađivat će Hrvatski novčarski zavod. Kovanje eurskih kovanica stoji prosječno po 10 centi po svakoj kovanici, dok novčanice eura HNB neće tiskati nego posuđivati od Europske središnje banke, odnosno od neke od članica eurosustava s kojom se dogovori takav aranžman.
Cijena zamjene kuna u eure još se ne zna, prema iskustvima drugih zemalja koje su uvodile euro, ukupni se trošak okvirno procjenjuje na 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda u što ulaze razni troškovi, od zamjena bankomata zbog drukčijeg formata novčanica eura, prilagodba softvera, uništavanje novčanica kune, preračunavanja cijena...