Nakon više od 13 tisuća umrlih od koronavirusa u Hrvatskoj i nakon točno dvije godine otkad je u našim novinama izišao prvi tekst vezan uz taj virus, u Hrvatskoj se dogodila najveća moguća tragedija u ovoj pandemiji.
Tragedija se dogodila jutros rano u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, gdje je od posljedica koronavirusa preminuo dječak rođen 2010. godine.
Kako smo doznali od prof. dr. Gorana Tešovića, pročelnika Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici, dječak, prema svim do sada dostupnim informacijama, nije imao prijašnjih bolesti.
- Dječak je u bolnicu primljen sa srednje teškim oblikom bolesti koji je imao jaku progresiju prema smrtnom ishodu. Riječ je o kratkotrajno bolesnom dječaku koji je imao uobičajenu kliničku sliku COVID-a kod djece u toj dobi. Radilo se o vrućici, glavobolji, grlobolji i malaksalosti, sve je te simptome imao dječak. Sve drugo ćemo utvrditi obdukcijom - rekao nam je prof. dr. sc. Goran Tešović.
Napadnuti organi
Kako je istaknuo dr. Tešović, smrt je kod dječaka nastupila naglo.
Ovaj šokantni slučaj iz Zagreba prvi je ovakav slučaj smrti djeteta od posljedica COVID-a u Hrvatskoj, a tim više je tragičan jer se po dosadašnjim informacijama radilo o potpuno zdravom djetetu, odnosno djetetu koje nije imalo komorbiditete.
Kako doznajemo, dječak je u četvrtak primljen na bolničko liječenje, a u petak u 5.20 proglašena je smrt djeteta.
Što se moglo dogoditi i što je moglo poći po zlu, upitali smo liječnika specijalista intenzivnog liječenja.
- Ako pretpostavimo da je dijete do obolijevanja COVID-om bilo potpuno zdravo, smrt je mogla nastupiti kao posljedica virusa koji je mogao zahvatiti srce, izazvati miokarditis.
Također je moglo doći do multisistemskog upalnog odgovora, odnosno stanja koje može imitirati stanje teške sepse ili septičkog šoka bez izoliranog uzročnika.
Virus je isto tako mogao napasti pluća, bubrege..., odnosno bilo koji organ u tijelu, što bi moglo dovesti do smrtnog ishoda, kazuje naš sugovornik.
Dr. Ante Omazić, poznati splitski pedijatar, rekao nam je da veliki broj djece koja obole od COVID-a ima blage simptome.
- Radi se o blagim simptomima, odnosno povišenoj temperaturi koja traje dan-dva, najviše tri dana. Uz to u pravilu ide kašalj, grlobolja, glavobolja, malaksalost, a neka djeca uz to slabije jedu, a kod neke se djece pojavi proljev, povraćanje - pojašnjava dr. Omazić.
U jednom danu, odnosno u jednom trenutku, dr. Omazić je imao i 20-ak djece zaraženih koronavirusom.
- Međutim, zaista se ne mogu sjetiti ni jednog djeteta koje je imalo teže ili teške simptome, odnosno da je bolest trajala jako dugo. Bilo je jedno dijete koje je imalo povišenu temperaturu jedno sedam-osam dana, no kod ogromne većine djece bolest prođe jako brzo - kaže dr. Omazić.
Upalni sindrom
Ipak, i u splitskom KBC-u liječilo se nekoliko djece od korone.
- Ali niti jedno od te djece nije u bolnici bilo samo zbog COVID-a, već su imali i neka "svoja" kronična oboljenja. Jedino jedno dijete je nakon mjesec ili mjesec i pol dana od preboljenja samog COVID-a razvilo multisistemski upalni sindrom (MIS-c), svojevrsni post COVID, i moralo je zbog toga biti smješteno u KBC Split na liječenju, čak je i dva dana bilo na intenzivnoj njezi.
Djetetu je naglo skočila temperatura, počelo je povraćati, bilo je pospano, dobilo je osip po tijelu. Odmah smo prepoznali simptome, započeli s terapijom i dijete se danas dobro osjeća - kaže dr. Omazić.
Naravno, ništa više na svijetu ne može utješiti roditelje čije je dijete preminulo rano jutros u zagrebačkoj bolnici.
- Nažalost, ishod svake bolesti može biti fatalan, jer nikada nitko ne zna u kojem će se smjeru bolest razvijati. Ovaj slučaj me podsjeća na jedan slučaj od prije nekoliko godina, kada je potpuno zdravo dijete u samo nekoliko sati umrlo od posljedica meningokokne sepse - zaključuje dr. Ante Omazić.