Događaji koji su obilježili 2022.: korona se smirila, a onda je svijet uzdrmao još jedan rat. U Hrvatskoj je pala pljačka stoljeća, dobili smo Pelješki most, a za kraj - Vatreni

Jedno je sigurno: u godini na izmaku nije nam bilo dosadno. Svijet je uzdrmao jedan rat, na Zagreb je pao vojni dron, Europu je udarila nezapamćeno visoka inflacija, a energetska kriza ljudima je utjerala u kosti strah od – smrzavanja, piše Slobodna.

Nažalost, i dalje se pljačkalo. Srećom, pljačkaše se hapsilo. Padali su turistički rekordi, smjenjivali su se ministri, a cijene u trgovinama odletjele su u nebo. U tako žestokoj konkurenciji, odabir 10 najvažnijih događaja u 2022. nije bio nimalo lak posao. Ovo je naš izbor.

INVAZIJA NA UKRAJINU

Isprva je sve skupa izgledalo kao blef. Ruski hazjajin Vladimir Putin gomilao je trupe na granici s Ukrajinom. Tvrdio je da je riječ tek o vojnoj vježbi. Igrao mačke i miša s čitavim Zapadom.

A onda svom snagom 24. veljače udario na Ukrajinu. Ta agresija na međunarodno priznatu državu pokrenula je čitav niz globalnih potresa, od velike energetske krize do divljanja cijena i galopirajuće inflacije. Šokovi nisu zaobišli ni Hrvatsku.

Otkrili smo da je repriza pogubne Miloševićeve politike moguća, i da je u Ukrajini trideset godina poslije po navlas istom obrascu zdušno provodi Rusija. Suočili smo se s naoružanim vojnim dronom – navodno zalutalim s juga Ukrajine – koji je pao usred Zagreba. I uvidjeli da smo prvi put u 30 godina samostalnosti dobili predsjednika Republike koji ne igra za demokratsku Europu i njezine vrijednosti. Nego za agresivni, korumpirani i autokratski režim čovjeka koji je naumio biti "car" na Istoku.

OTVARANJE PELJEŠKOG MOSTA

U vrijeme kada je Ivo Sanader tri puta svečano otvarao radove u Komarni kod Kleka, most koji će kopnom povezati jug Hrvatske izgledao je kao puka politička i prometna fantazmagorija. Svi su se u njega kleli, nitko u njega nije vjerovao.

No uz pomoć kineskih graditelja i pola milijarde eura uglavnom europskog novca most je ipak izgrađen, a Hrvatska je trideset godina nakon osamostaljenja i formalno postala – cijela. Rimčeva Nevera, koja se na otvaranju u srpnju provozala Pelješkim mostom, simbol je nove, propulzivne i tehnološki napredne Hrvatske. Jednako kao što je to prije petnaestak godina trebala biti Dalmatina.

Dok se nisu razotkrila trostruka farbanja tunela, napumpavanje cijena gradnje i izvlačenje novca u crne HDZ-ove fondove. Ostaje nada da Hrvati ovaj put neće baš tako brutalno uprskati.

PLJAČKA STOLJEĆA

Nitko nikad u Hrvatskoj u jednom hipu nije uspio ukrasti toliko novca. Riječ je, tako tvrde istražitelji USKOK-a, o više od milijardu kuna.

Upravo to je pošlo za rukom direktoru u Ini Damiru Škugoru, članu HDZ-a kojega je protežirala MOL-ova uprava te naftne kompanije. On i njegovih troje pajdaša obogatili su se kupujući od Ine plin jeftino, a na tržištu ga prodavajući skupo.

Ukradene milijune skrivali su na računu Škugorova umirovljenog oca Dane. Njegova, pak, majka Rada, inače vlasnica obrta za prodaju potrepština za šivanje, pletenje i heklanje, u još uvijek nerazjašnjenim okolnostima od PPD-a je dobila milijunski iznos za pokrivanje duga Dalekovoda. Što je krak pljačke stoljeća koji očito tek treba istražiti.

UHIĆEN DARKO HORVAT

Prvi Plenkovićev ministar koji je uhićen na dužnosti, u Remetincu je završio zbog nezakonitosti u dodjeli potpora i poticaja iz doba kad je vodio Ministarstvo gospodarstva.

Javnost za njim nije previše žalila jer ga je i prije uhićenja krivila za jezivo sporu obnovu potresom pogođene Petrinje i Zagreba.

Paralelno s Horvatom pali su i ministar rada Josip Aladrović te SDSS-ov potpredsjednik Vlade Boris Milošević. Aladrović zbog navodnog nezakonitog zapošljavanja, Milošević zbog navodnog lobiranja za potpore tvrtkama i obrtima građana srpske nacionalnosti.

Prošlogodišnje uhićenje Gabrijele Žalac zbog muljanja s EU fondovima očito je bila točka preokreta. Hrvatski istražitelji shvatili su da njihova više nije posljednja. I očito odlučili da se ubuduće neće blamirati pred svojim europskim kolegama.

POBJEDA IVICE PULJKA

Nitko nikad u Hrvatskoj nije dao ostavku u prvoj godini mandata. I onda na izborima trijumfirao vrativši se u političku arenu kao apsolutni politički pobjednik. Upravo je to pošlo za rukom splitskom gradonačelniku Ivici Puljku. Zaigrao je pravi ruski rulet.

Zajedno sa svojim zamjenikom Bojanom Ivoševićem, koji se našao na udaru kritika jer je verbalno napao urednicu Slobodne Dalmacije Nikolinu Lulić, podnio je ostavku. I na izborima osvojio vijećničkih mandata više nego je ikad prije i više nego će ih ikad poslije imati.

Puljak je u srpnju dobio čvrst mandat u Splitu, ali ne krije da jednim okom gleda i prema Zagrebu. Očito procjenjujući da poruka "Ili HDZ ili Hrvatska", s kojom je pobijedio u Splitu, može imati odjeka i u ostatku zemlje.

EUROPSKI PRVACI U VATERPOLU

U grotlu splitskoga Spaladiuma hrvatski vaterpolisti postali su prvaci Europe. Izabranici Ivice Tucka uoči Eura susreli su se s nizom problema, no to Barakude nije omelo na putu do trona. Drugog u povijesti. Veliki trijumf generacije i ponosnog Šibenčanina. I jasan znak da se kontinuitet dobrih rezultata pod njegovim vodstvom nastavlja.

HAJDUKOV TROFEJ

Rijeka nije imala šanse, a Split je upao u nogometni trans. U finalu hrvatskog kupa Hajduk je na Poljudu slavio s 3:1 i konačno, nakon devet godina čekanja, dohvatio jedan trofej. Splitski klub ove je godine premašio 90 tisuća članova, što je relevantna brojka i za euroligašku razinu.

A s 12 i pol tisuća pretplatnika na godišnje ulaznice apsolutni je rekorder u hrvatskim razmjerima. Svi znamo što još nedostaje. Split čeka titulu, da bi sav taj šušur koji je nastao oko voljenoga kluba bio kompletan.

RAT MILANOVIĆA I PLENKOVIĆA

Predsjednik i premijer svojim su jalovim svađama u 2022. konop nategnuli do samoga kraja. I Hrvatsku, njezin Ustav i njezine nacionalne interese doveli do apsurda.

Kada je preminuo Franjo Tuđman, tadašnji predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivica Račan podijelili su među sobom njegove ovlasti. Ustav ih nije uputio na sukob, nego na suradnju.

Surađivali su tako i Mesić i Ivo Sanader, i Ivo Josipović i Jadranka Kosor, i Josipović i Milanović, i Kolinda Grabar-Kitarović i Milanović. Ta suradnja nije uvijek bila idealna, no oko strateških pitanja nikada nije bilo razlika. Sve do dolaska Milanovića na Pantovčak.

Tada počinje rat koji blokira normalno funkcioniranje države. I koji po svemu sudeći neće prestati sve dok jedan od dva zavađena ovna na brvnu ne izgubi izbore.

PRODAJA FORTENOVE ŠEIKU

Ispod stola, tek koji dan prije propisanog roka, ruski Sberbank je 43 posto svojih udjela u Fortenovi prodao šeiku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Saifu Alketbiju. Prije toga u još uvijek nerazjašnjenim okolnostima njemački Allianz također je u posljednji trenutak blokirao plan da četiri mirovinska fonda kupe ruski udio u najvećoj hrvatskoj kompaniji.

U Banskim dvorima upalili su alarm na uzbunu. Sumnja se na zaobilaženje europskih sankcija prema ruskom kapitalu, pa i na to da su u tom zaobilaženju sudjelovali i neki hrvatski državljani. Nizozemci nisu dali zeleno svjetlo za ovu transakciju pa je šeikova investicija ostala visjeti u zraku. Kao i nagađanja da je udjel formalno kupljen kako bi Rusi i dalje ostali u Fortenovi. Ovaj put kao – prikriveni vlasnici.

KRAJ PANDEMIJE

Potiho, gotovo pa neprimjetno, iz naših je života otišla pandemija. Dvije je godine drmala svijetom, blokirala život i usmrtila više od šest i pol milijuna ljudi. Hrvatska se u koroni nije proslavila.

Cjepivo je kasnilo, organizacija je šepala, a propisane mjere primjenjivale se selektivno. U takvim su okolnostima bujali najrazličitiji nadriepidemiolozi, a lijek za konje promovirao se kao alternativa cijepljenju. Rezultat? Objema dozama cijepilo se jedva nešto više od polovine stanovništva.

Od posljedica COVID-a umrlo je više od 17 tisuća ljudi, što je jedna od najviših stopa smrtnosti u Europi. Ne ponovilo se.

Sad se, naravno, pitate gdje su Vatreni? Gdje je hrvatska bronca sa Svjetskog prvenstva u Kataru?

Ona spada u posebnu kategoriju. Jer to što je Hrvatska napravila u "zimskom" izdanju Mundijala doista je ....neopisivo. Vatreni su preživljeli streljanu protiv Belgije. Na penale bili bolji od Japana. Piredili uvjerljivo najveće iznenađenje Svjetskog prvenstva, i u epskoj utakmici izbacili glavnog favorita Brazil. Nisu pognuli glave nakon što su izgubili od Argentine. I u natjecanju za broncu nadigrali Maroko. Hrvatska je priredila još jedan spektakularan doček. Za naklon do poda. I nadu da, bar ponekad, i bar u nečem, i Hrvati mogu biti najbolji na svijetu.

I ONDA...

Katar. Treći na svijetu.