Saborski Odbor za ratne veterane sa šest glasova za i jednim protiv usvojio je krajem prošlog mjeseca zaključak po kojem podržavaju da se na Mirogoju uredi "vojno groblje vojnika Nezavisne države Hrvatske 1941.-1945."
U Hrvatskoj još nema nedvosmislenog distanciranja vladajuće politike od NDH. Usprkos zakonskoj zabrani njenog znakovlja, kao i "starog hrvatskog" pozdrava, još se elastično interpretiraju ispadi hosovaca i drugih "desnijih" nostalgičara. Sudska praksa ne upućuje na strogost u njihovom kažnjavanju, donosi Slobodna Dalmacija.
Istodobno, u Austriji je pokrenuta inicijativa da se od 2022. zabrani održavanje komemoracije u Bleiburgu. Grupa stručnjaka koju je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova angažiralo za vještačenje o tome, preporučilo je zabranu skupa koji službeno organizira Počasni bleiburški vod, a dosad mu je pokrovitelj bio Hrvatski sabor.
U praksi je to postao skup na kojemu su ustaške uniforme i znakovlje, pa i slavljenje Ante Pavelića i drugih čelnika NDH, postali tradicionalni.
Poruka 'kolegama u Hrvatskoj'
– Sada ministar unutarnjih poslova mora predstaviti konkretne planove za zabranu ovog okupljanja. Savezna vlada, ali i predsjednik, moraju svojim kolegama u Hrvatskoj jasno dati do znanja da je skup na Lojbaškom polju u svom dosadašnjem obliku neodrživ – rekao je koruški premijer Peter Kaiser iz Socijaldemokratske stranke Austrije (SPO).
S druge strane, hrvatsko Ministarstvo branitelja podržalo je obnovu ustaškog groblja u Zagrebu, dok spomenik za "vječni spomen i slavu" ustaškoj vojsci godinama stoji na Mirogoju. Upućuje to na različite pristup ustaškoj državi i vojsci od strane službenih politika u Beču i Zagrebu, gdje se očito oko tog pitanja još "hoda kao po jajima".
Komunistička vlast je ustaško groblje s 550 grobova odavno uništila, a 75 godina kasnije očekuje se da obnovu plate građani Zagreba iz gradskog proračuna.
– Ne vidim oko toga nikakav problem. Projekt ima sve potrebne suglasnosti, Ministarstva branitelja i bivšeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a znajući da svaki čovjek ima pravo na civilizacijski i dostojanstven pokop i održavanje groba, Odbor je na svojoj 8. sjednici usvojio takav zaključak – kazao je za "Jutarnji list" HDZ-ov predsjednik Odbora za ratne veterane Josip Đakić, dodajući da su pri tome vodili člankom tri Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Protiv ovog zaključka na sjednici je 24. studenog bila samo Katarina Peović iz Radničke fronte, čiji je prijedlog zaključka odbijen. Peović je predložila da Odbor osudi nakanu da se ustaše i domobrani nazivaju hrvatskom vojskom. Naime, u prvom prijedlogu zaključka koji su članovi Odbora za veterane dobili stajalo je da se "podržava realizacija uređenja groblja hrvatskih vojnika 1941.-1945."
Reakcija antifašističkih udruga
O tome je tada Peović za "Jutarnji" rekla:
– Đakić je tražio da podržimo takav zaključak, ali sam reagirala da se ustaše i domobrane ne može nazivati hrvatskim vojnicima. Đakić je to prihvatio i preoblikovao u "groblje vojnika NDH-a". Tvrdi da postoje sve potrebne suglasnosti, ali to nije točno. Taj projekt nema suglasnost aktualnog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića, što piše i u dopisu Dinka Bilića iz Gradskog ureda za prostorno uređenje.
Istaknula je kako se u zaključku poziva na to da svaki čovjek ima pravo na dostojanstven i civiliziran pokop i obilježavanje groba, te da se time sugerira da je riječ o groblju gdje će se obilježiti grobovi pojedinaca njihovim imenima i prezimenima.
– No, u zaključku piše kako je među 550 grobova i grob predsjednika državnog Sabora u doba NDH, i to kako se navodi, gospodina Marka Došena. Drugim riječima, smatra se da predsjednika zakonodavnog tijela jedne fašističke, kvislinške države treba posebno komemorirati zbog njegove funkcije i ja sam zato glasala protiv – rekla je Peović, dodajući da je to što radi Đakić – skandal.
Oko cijelog slučaja već reagirali Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA), Zajednica udruga antifašističkih boraca Dalmacije, te krovna udruga – Savez antifašističkih boraca.
– Problematično je i to da cijeli projekt predlažu udruge koje se u javnosti deklariraju kao proustaške. To su Hrvatsko žrtvoslovno društvo koje provodi opasnu reviziju povijesti i šire falsifikate u slučaju Jastrebarskog, potom udruga Hrvatski domobran te Hrvatski obredni zdrug Jazovka koji veličaju NDH i ustaški pokret. Prijedloge tih udruga treba uzimati sa skepsom i rezervom, a ne ih objeručke prihvaćati – upozorila je Peović, navodeći kako za ovo groblje, koji bi se prostiralo na 3700 kvadratnih metara, spomenute udruge traže da se iz proračuna za 2022. izdvoji oko tri milijuna kuna.
Civilizacijsko pitanje
Da i službena državna politika podržava ovaj projekt, dokaz je i to da su na Odboru HDZ-ovci Ante Deur i Rade Šimičević rekli kako je to civilizacijsko pitanje, a ne ideološko, a državni tajnik iz Ministarstva branitelja Darko Nekić izjavio je da nema zakonske prepreke da se izda suglasnost za obnovu.
U vezi s "civilizacijskim pitanjem" vratimo se ponovno u Austriju, gdje napominju kako se zabrana skupa na Bleiburgu ne bi odnosila na neutralnu komemoraciju ili katoličku misu. No, ministar Nehammer je poručio kako nacionalsocijalističkim i fašističkim simbolima nema mjesta na komemoraciji, da je u Austriji je veličanje teror-režima nedopustivo i da će policija spriječiti svaki pokušaj širenja desno-ekstremnih i revizionističkih svjetonazora na skupovima.
Povjesničar Hrvoje Klasić je u povodu austrijske inicijative za Al Jazeeru izjavio kako "nitko ne osporava pravo da se komemorira i da se upozorava na ubijanje ljudi bez suda, osvetu i slično. Međutim, kao krinku koristiti to da bi se ustvari da bi se veličalo ustaštvo i NDH – a to se tamo radilo i to su Austrijanci primijetili i zabranili. S obzirom kako je izgledala ta komemoracija osobno pozdravljam taj čin Austrije i mogu reći da mi je žao što se takva odluka tek sada donosi."
Stoga smo ga mi ovom prigodom upitali kako komentira službenu podršku obnovi ustaškog groblja u Zagrebu i nezgodnu koincidenciju gotovo istodobnih inicijativa različitih predznaka u odnosu na NDH kod nas i u Austriji.
– S jedne strane radi se o dobrodošloj inicijativi iz Austrije i, nažalost, s naše strane pokazatelju da Hrvatska demokratska zajednica, kao i javnost koju ta stranka posljednjih 30 godina nekako najviše modelira, još uvijek nije spremna jasno i glasno reći tko su ustaše, što je NDH i tko su bili vojnici koji su se kod Staljingrada i u Jasenovcu borili i ginuli – odgovorio je Klasić.
On nema ništa protiv civilizacijski opravdane nakane da se obilježe grobna mjesta i napominje da to nikad nije bilo sporno, kao što ih i Nijemci obilježavaju za svoje vojnike iz Drugog svjetskog rata. No, dodaje da je "obilježiti grobno mjesto jedna stvar, ali mijenjati povijest i proglašavati herojima ustaše i domobrane, stavljati im 2013. spomen-ploču za 'vječni spomen i slavu' – posve druga".
Strah od 'vanjskog faktora'
– Malo sam izgubio volju pričati o svemu tome jer svi znamo o čemu se radi. Znamo da velika većina onih koji su odlazili u Bleiburg nisu išli komemorirati žrtvu, nego slaviti jednu državu i zločinački režim, samo nisu imali dovoljno hrabrosti to javno reći. Onog trenutka kad su im u Austriji zabranili pojavljivanje u ustaškim uniformama, odmah se smanjio broj ljudi na skupu. Jer nije bit tog skupa obilježiti žrtvu, nego nametnuti novi narativ, što se pokušava još od 90-ih, ali neuspješno. Ne zahvaljujući razumu i hrvatskom suočavanju s prošlošću, nego prije svega zbog stranih faktora. Kao što se Tuđman bojao antifašističkih i posebno židovskih organizacija u svijetu, tako je danas sreća u nesreći što smo dio Europske unije i što naši vladajući političari ipak slušaju preporuke izvana – kaže Klasić.
Kako onda u tom kontekstu tumači da su HDZ-ovci iz saborskog Odbora za ratne veterane ipak podržali obnovu groblja vojnicima NDH, upitali smo ga.
– Ljudi moraju znati da HDZ nije demokršćanska stranka. On je to možda za petnaestak ljudi u HDZ-u na čelu s Andrejom Plenkovićem. Velik dio članstva, a posebno biračkog tijela, ekstremno je desno. Vidjeli smo da njihovi članovi, pa i ministri, pokazuju sentiment prema ustaškoj državi, sjetite se samo Lovre Kuščevića kao najsvježijeg primjera, s "djedovom ili pradjedovom" fotografijom na zidu. Siguran sam da Plenković ima veliki problem koji uvijek naglašavam, a to je da je na čelu stranke kojoj ideološki ne pripada. Stoga mora jako paziti i ne može u potpunosti odbaciti ekstremnije oblike desničarenja u stranci. Sigurno neće dozvoliti da se išta nazove po Anti Paveliću, ali čim se nađe u nekakvoj "sivoj zoni" nastoji popustiti ekstremno desnim strujanjima. U Njemačkoj se, međutim, nikad neće dozvoliti nikakva relativizacija fašističkog karaktera Hitlerovog režima.
Što se hoće, a što mora?
U tom smislu, upitali smo Klasića kako vidi poziciju Hrvatskog sabora kao pokrovitelja skupa u Bleiburgu, bude li on doista zabranjen. De facto će ispasti da je austrijska izvršna vlast zabranila skup koji sponzorira hrvatska zakonodavna vlast, što nikako nije ugodno.
– Koliko sam vidio, preporuka je da se komemoracija uopće ne održava u dosadašnjem obliku. Mislim da bi HDZ bio najsretniji da netko drugi odradi njihov posao pa da se u ovom slučaju ne moraju eksplicitno odreći ustaštva. Tada mogu samo reći kako će to biti nešto za manji broj ljudi, uz polaganje vijenaca, i da će oni i dalje biti pokrovitelji, s čime nema nikakvog problema. Ili će komemoracija biti izmještena. Zato je važno da na Mirogoju ne piše "hrvatski vojnici" i "slava", jer bi se moglo dogoditi da to postane novo mjesto gdje neće doći potomci ubijenih, nego oni koji će doći žaliti za ustaškim režimom. Mi u Hrvatskoj imamo dva zakona u kojima su izjednačeni ustaše i partizani i imamo spomendan 15. svibnja "u spomen na žrtve za slobodu i državnu nezavisnost".
Poanta hrvatskog revizionizma je totalno shizofren pristup u suočavanju s našom prošlošću. Dakle, službeno nećemo baš reći da volimo ustaše više od partizana, ali ja uvijek kažem da su političari HDZ-a i desniji od njih svake godine u Brezovicu išli zato jer su morali, a u Bleiburg zato što su htjeli – zaključuje Hrvoje Klasić, donosi Slobodna Dalmacija.