Jedan bauk kruži Europom – bauk skupe energije, zbog antiruskih sankcija, što bi se ove zime moglo pretočiti u astronomske cijene plina i struje za europska kućanstva. Od toga scenarija Europa se, među ostalim, brani i poduzetničkim duhom: putničke agencije u Britaniji već nude paket-aranžmane koji se mogu svrstati u “energetski turizam”, piše Slobodna Dalmacija.
Polazna pretpostavka ove najmlađe grane europskog turizma je ekonomska računica da bi mnogim građanima sjeverne Europe bilo isplativije zimu provesti u toplijim krajevima, recimo na Mediteranu, nego ostati u svojim domovima i plaćati visoke cijene grijanja.
O tome je nedavno za Euronews Travel – u članku pod naslovom “Britanci planiraju zimu u inozemstvu radije nego da griju svoje domove” – govorila turistička djelatnica Ashley Quint iz britanske putničke agencije TravelTime World.
Istaknuvši da je u listopadu godišnja cijena za plin i struju za prosječno britansko kućanstvo skočila za čak 80 posto, te sada iznosi 3549 funti (4116 eura), kao i da projekcije pokazuju kako bi taj iznos u razdoblju od siječnja do ožujka iduće godine mogao skočiti na 5000 funti (5800 eura) godišnje, a u travnju na čak 7700 funti (8931 euro), Quint je sredinom listopada pokrenula marketinšku kampanju pod geslom “Odmor na zimskom suncu mogao bi biti jeftiniji od vaših računa za energiju”.
– 7000 funti godišnje ispada oko 20 funti (23 eura) dnevno za energiju – izjavila je Quint za Euronews Travel, dodavši da se po njezinoj kalkulaciji za sličnu svotu od 20-25 funti dnevno može zimovati u nekoj od južnoeuropskih destinacija, u kojima je i u siječnju i veljači vrijeme ugodno i toplo, spomenuvši pritom odredišta poput Malte, južne Španjolske i Portugala.
Vječno proljeće na Kanarima
– Na osnovi istraživanja u posljednjih nekoliko tjedana, vrlo je moguće na tim destinacijama u zimskim mjesecima dobiti hotel i apartman za oko 20-25 funti dnevno (23-29 eura), temeljeno na boravku od četiri tjedna, što uključuje i letove i transfere – rekla je Quint.
Ciljna skupina kampanje pritom su umirovljenici i svi oni čiji posao nije fizički vezan uz radno mjesto, nego im je dovoljna internetska veza.
Navedene destinacije nisu jedine koje se spominju u okviru energetskog turizma, ali su građanima sjeverne Europe najbliže, pa su i cijene avionskih karata do tih odredišta najniže.
Recimo, let do Kanarskih otoka na Atlantiku – na kojima vlada “vječno proljeće”, odnosno klima u kojoj temperatura gotovo nikad ne pada ispod 20 stupnjeva – nešto je skuplji, ali zato su dnevni troškovi još niži nego na drugim spomenutim destinacijama, pa još uvijek postoje modeli da se energetskim turistima i takav aranžman isplati: potrebno je samo da boravak na Kanarima bude dovoljno dug, kako bi niži dnevni troškovi života amortizirali više cijene aviokarata.
– Kad idete na duge relacije, letovi su skuplji, ali su smještaj i troškovi života jeftiniji, pa vam je potrebno razumno dugo trajanje boravka da bi vam ukupni troškovi bili slični – tumači Quint, dodavši da ista računica, samo u većim razmjerima, vrijedi i za izvaneuropske destinacije poput Tajlanda: ako na Tajlandu ostanete čitavu zimu, ukupni troškovi vam neće biti puno veći nego da ste ostali u Britaniji i plaćali grijanje.
Nudi se i Grčka
O fenomenu europskog energetskog turizma piše i ruski Sputnjik, čiji je sugovornik direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije Aleksandar Seničić. Taj turistički radnik ne sumnja da se radi o velikoj turističkoj prilici za one zemlje koje imaju izlaz na more i veliki broj sunčanih dana, ali ključnim faktorom smatra postojanje dobrih avioveza.
– Prvo je pitanje hoće li se nastaviti čarter-letovi koji se obično prekidaju krajem ljetne sezone, hoće li niskobudžetne kompanije u tome vidjeti svoju šansu i pojaviti se na tim destinacijama – kaže Seničić, koji kao potencijalno odredište energetskog turizma navodi i Grčku.
Tako ističe da je grčko Ministarstvo turizma još ljetos pozvalo turiste sa sjevera Europe da se ove zime griju na Egejskim otocima. Štoviše, grčka vlada upravo pokreće kampanju u cijeloj Europi, vrijednu nekoliko milijuna eura, sa sloganom: “Želiš li ponovno osjetiti 20 stupnjeva? Grčka je pravo mjesto za to”.
– Grci računaju na jug ispod Peloponeza i oko Atene, na otoke, a imaju ih nekoliko, počevši od Krete, Rodosa, Samosa. Duboko su u Mediteranu, imaju klimu vrlo sličnu Cipru i nadaju se da im neće trebati neko posebno grijanje – tumači Seničić.
Zanimljivo je da na popis mogućih destinacija energetskog turizma ovaj turistički stručnjak uvrštava i Hrvatsku.
– Objektivno govoreći, nije ovdje riječ samo o grijanju. U svim spomenutim mediteranskim zemljama vrijeme provodite na suncu, veći dio zime. Na Kanarskim otocima, generalno u Španjolskoj, Grčkoj, u dijelu Turske, djelomično čak i u Hrvatskoj, iako ona i Crna Gora nemaju tako dobru klimu – zaključuje Seničić.
