U Hrvatskoj treba zaštititi domaću proizvodnju hrane, ograničiti uvozne lobije i damping cijene, složili su se i vladajući i oporba u srijedu tijekom rasprave o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancima opskrbe hranom, piše Hina.
Krajnja prodajna cijena ne bi smjela biti niža od proizvodne cijene, no to nije uneseno u zakon zbog slobode tržišta, upozorio je Davor Dretar (Domovinski pokret) u raspravi o prijedlogu izmjena zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi.
Treće zemlje, rekao je, u pravilu proizvode jeftinije od EU, posljedično jedemo svjetsko i europsko smeće, jeftine proizvode koji se ne bi smjeli uopće naći na policama trgovačkih lanaca, koji su u Hrvatskoj uglavnom u stranom vlasništvu.
"Treće zemlje ne obvezuje suludi europski zeleni plan, koji planira stvoriti krave koje neće ispuštati metan", rekao je Dretar te istaknuo da je upravo taj plan u pozadini prosvjeda poljoprivrednika diljem Europe.
Marija Selak Raspudić (Most) osvrnula se na godišnje izvješće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2022., u kojoj se nalaze primjeri nepoštene trgovačke prakse, a za koje je rekla da je povučeno iz saborske procedure zbog naknadnih primjedbi ministarstava financija i uprave.
"Kako je to moguće da izvješće bude povučeno nakon naknadnih primjedbi zainteresiranih minstarstava", upitala je Selak Raspudić.
Primijetila je i da su domaći mali proizvođači toliko ustrašeni i ucijenjeni da se ustručavaju prijavljivati kršenje svojih prava.
Njezin stranački kolega Marin Miletić upozorio je da ukrajinske žitarice ruše cijene na području cijele Europe, a da u Hrvatskoj imamo velikih problema s jajima koja bez kontrole stižu iz Ukrajine, kao i da izvozni lobiji prodaju kao med patvorine koje nemaju veze s tim proizvodom.
"Poljoprivrednici u Hrvatskoj imaju sve manja primanja, dok se trgovci besramno bogate", smatra SDP-ova Boška Ban Vlahek (SDP) istaknuvši da su domaći poljoprivrednici na koljenima zbog uvoznih politika.
Zauzela se i za veću kontrolu Državnog inspektorata, odnosno jače kontrole uvoza iz trećih zemalja i kvalitete uvezene robe.
Marijana Petir (Kub HDZ-a) rekla je kako je predlagatelj zakonskih izmjena odbio prijedlog da se nepoštenom trgovačkom praksom proglasi prodaja proizvoda ispod proizvodne cijene s obrazloženjem da za to ne postoji metodologija.
Proizvodi iz trećih zemalja, rekla je, ne moraju zadovoljiti standarde zaštite okoliša kao što je to slučaj u Europi, te su zato nelojalna konkurencija.
"Treba povećati zastupljenost domaćih proizvoda na tržištu i pokazati da je poljoprivreda ‘in‘. Ne smijemo taj sektor uzimati zdravo za gotovo, već sankcionirati nepoštenu praksu", poručila je Petir.
Nikša Vukas (socijaldemokrati) složio se s potrebom određivanja proizvođačke cijene te ustvrdio kako su "iz godinu u godinu sve su veća ulaganja u poljoprivredu u kojoj se sve manje proizvodi".
Smatra da je potrebna političke odluke da hrvatski proizvod ima prednost pred uvezenom robom na policama u Hrvatskoj.
"Kako je moguće da je nešto proizvedeno Poljskoj jeftinije od hrvatskih proizvoda", upitao je.
Anka Mrak Taritaš (Centar, Glas, SiP) pozvala je na konsenzus oko poticanja domaće poljoprivredne proizvodnje radi sigurnosti ustvrdivši kako je razdoblje panedmije pokazalo da je to jedina proizvodnja na koju možemo računati, piše Hina.