"Gotovo je neshvatljivo da u je samo 4-5 godina prije COVID pandemije naglo skočila potrošnja droga. Samo amfetamin je s 2014. na 2015. skočio 400 posto u Zagrebu. Takve trendove ne bilježi niti jedna država EU. Sada je najedanput priča da se povećala potrošnja droge svugdje. Ne, neznatan je trend povećanja potrošnje u većini europskih gradova, piše Slobodna.
Zagreb se po dvije droge našao na prvom mjestu po potrošnji, amfetamin na prvom i kanabis, imamo potrošnju kanabisa u tjednu veću nego Amsterdam.
Po kokainu smo na osmom mjestu, a ecstasyju na šestom. Odljev novca u ruke organiziranog kriminala je enorman. Samo na uličnoj razini se dogodi odljev novca oko 8 milijardi kuna, rekao je neuropsihijatar Slavko Sakoman, u emisiji "Otvoreno" HTV-a koja je bila posvećena drogi, povodom zapljene 220 kilograma heroina i 62 kilograma kokaina u Luci Ploče, izvještava HRT.
- Administrativno-birokracijski pristup gdje 10-ak ljudi piše programe čitavu godinu. Program koji sam ja kreirao 1996. imao je 10 točaka. Tu se unaprijeđivalo znanja, pratilo se situaciju na terenu. Maknuli smo stigmu s tih ljudi. Nedavno mi je došao jedan gazda softverske kuće s par desetaka softveraša, svaki dan on rade posao na kokainu, pola plaće troše na kokain. Koliko treba vremena da se kokain nabavi u Zagrebu? Jutros sam zvao jednog korisnika i kaže da mu treba tri minute za nabaviti drogu. Takva dostupnost droge nije bila nikad viđena! U Zagrebu se potroši oko tone kokaina ulične čistoće između 40 i 30 posto, rekao je Sakoman dodavši da ne očekuje ništa od nove Nacionalne strategije do 2030. godine.
- Droge s dark neta su rijetko sredstva koja stvaraju ovisnike koji će doći na liječenje. Tu dominiraju amfetamin, kokain, kanabis. Koordinacija sustava se rasula, a COVID je samo povećao potrošnju drog, zaključio je dr. Sakoman.
od predoziranja u sad-u 100.000 smrti mladih
U raspravi je sudjelovao i dr. Ante Bagarić, specijalist psihijatrije i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu.
- Uzimanje droge više nije nešto što je tako negativno u društvu, nego je to nešto što je ili onako formalno negativno, ili čak potpuno pozitivno. Za mlade ljude u Europi, uzimati kokain, uzimati amfetamine uvijek je nešto što je bilo za jedan dio generacije, jedan dio ljudi, jedan dio osoba. Međutim to je danas naš cjelokupni društveni stav koji je katastrofalan. Dovodi do katastrofalnih rezultata. Amerika je prošle godine prvi put prošla 100 tisuća mladih umrlih od predoziranja. Nekad kad je to bilo 20 tisuća i mi smo mislili da je to top. Mijenja se kontekst koji je opasan i koji daje svoje rezultate. Na razini makrozajednice recimo Hrvatske, na razini obitelji koje su udaljenije, mijenja se komunikacija, sve to čini da zadovoljenje vlastitih potreba bude brzo s dinamičnim drogama, rekao je Bagarić.
- I Hrvatska koja je dugo bila heroinska zemlja i cijela se ta opijatska ovisnost držala pod kontrolom, sada je to buknulo s kokainom. U cijeloj Europi i Hrvatskoj su nepovoljni trendovi. Pandemija kao velik stres ne pomaže, nego dovodi da su ljudi zatvoreniji. Pandemija je sigurno sam po sebi uzrok da će neke mlade osobe ili koji imaju mentalne probleme lakše i brže posegnuti za drogom, rekao je Bagarić, izvještava HRT.
- Po konzumaciji droga smo stigli ostatak Europe, ali stopa predoziranja je i dalje niska. To pokazuje da naš sustav ima dobre rezultate. Važno je da se od školskog sustava radi prevencija, da se mlade osobe uče da mogu dobiti pomoć kada je traže. To je jedan od najvažnijih momenata, zaključio je dr. Ante Bagarić.
sofisticirana prodaja droge na dark webu
O detaljima najveće zapljene heroina u Hrvatskoj u Luci Ploče govorio je Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a, rekao je kako su nakon zapljene provodili izvide kako bi prikupili što više dokaza o organizatorima krijumčarenja. Pritom su kontaktirali kolege iz Europe i svijeta.
- Sve luke u Europi su popularne jer je Europa sve više cilj međunarodnog kriminala i međunarodnih zločinačkih organizacija. Radi se o globalnom trendu hiperprodukcije svih vrsta droga, ali s druge strane i velike potražnje, popularizacije trošenja droga kao prihvatljivog stila života. I onda imate situaciju da u Europi imate veliku potražnju za drogama, normalno da je to novo veliko tržište. Kad govorimo o kokainu, to je veliko tržište za južnoameričke kartele. Ali ne samo za kokain, već i za marihuanu, kemijske droge koje se velikim dijelom proizvode u zapadnoj Europi i tradicionalno heroin, rekao je Rastović.
- Radi se o jedinstvenom ekonomskom prostornom tržištu. Sloboda kretanja roba, ljudi i kapitala. Cijene na europskom tržištu ilegalnih droga su veće nego na nekim drugim tradicionalnim tržištima. Moramo priznati da u EU ima velikih razlika u policijskim organizacijama, u postupcima, zakonima. Imate situaciju da ćete u jednoj državi za istu količinu droge dobiti 6 godina zatvora, a u drugoj 5000 eura kazne. To je izuzetno lukrativno tržište i zna se da zločinačke organizacije nisu u opasnosti jer ovdje nema oduzimanja imovine. Situacija je da kriminalac ne može završiti u zatvoru na 500 godina. Iz tih razloga je podesna za prodaju i krijumčarenje droga, pojasnio je Rastović.
Rastović je rekao da je zaplijenjeni heroin bio namijenjen za zapadno europsko tržište. Što se tiče kokaina, kaže da još nisu sigurni.
- Imamo dosta saznanja za oba krijumčarenja o počiniteljima, otkrio je.
Rastović je rekao da je veliki problem dark web koji omogućuje sofisticiranu prodaju i kupnju droge.
- Imate internetske programe, prikrijete identitet, spojite se na stranicu, tamo se nude najkvalitetnije i najjeftinije droge. Nema kontakta ni opasnosti od otimanja novca. Pretežno se plaća elektroničkom valutom. Problem je što se takva droga, pogotovo kemijska koju je teško detektirati, krijumčari u običnoj pošti, u aluminijskoj foliji, rekao je Rastović.
Policija s carinom, rekao je, svake godine prijavi od 900 do 1400 dilera, krijumčara, članova zločinačkih organizacija.
- Stanje sigurnosti javnog reda i mira adekvatno je uloženom i zadovoljavajuće kad se pogleda okolica, ustvrdio je Rastović na "Otvorenome", izvještava HRT.
