Dubrovčani protiv Beroševe reforme: Naša bolnica treba ostati županijska! Ne možemo imati samo jedan dom zdravlja, od Dubrovnika do Lastova putuje se dan i pol s dva trajekta!

Jačanje primarne zdravstvene zaštite, naglasak je na preventivi i ranom otkrivanju bolesti, reorganizacija bolnica kojih je prevelik broj bolnica na naš broj stanovnika. To su naglasci reforme zdravstva koje je jučer najavio ministar zdravstva Vili Beroš. Pozvao je sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu i kažu svoje mišljenje i prijedloge pa i kritike kojih upravo s dubrovačkog područja nije bilo malo.

Podsjetimo, kako je i župan Nikola Dobroslavić već ranije kritizirao plan da županijske bolnice idu u ruke države. Županija kao osnivač Opće bolnice Dubrovnik smatra da to tako treba i ostati, da bi prenošenje osnivačkih prava na državu bila svojevrsna centralizacija koja je nepotrebna i bila bi suprotna od nastojanja Vlade za decentralizacijom.

Evo što je o reformi i njenoj primjeni kada je u pitanju dubrovačka  bolnica rekao njen ravnatelj dr. Marijo Bekić: - Opća bolnica Dubrovnik i do sada radila u koordinaciji Ministarstvom zdravstva RH u smislu financijskih prihoda i dosadašnjih „novčanih injekcija“ za saniranje dugova prema veledrogerijama. Suglasnost za  zapošljavanje na određeno i neodređeno vrijeme izdaje Ministarstvo, a Opća bolnica Dubrovnik se do sada, proteklih godina prijavila na sve  postupke objedinjenje javne nabave koje je raspisivalo i provodilo Ministarstvo zdravstva a to  namjeravamo činiti i ubuduće za one djelatnosti koje imamo jer postoje djelatnosti kao što je umjetna oplodnja neuroradiologija, zaštitarska  služba koje nemamo.

Ravnatelj Opće bolnice Durbovnik dr.sc. Marijo Bekić

Arhiv Obd/

Tako da se zapravo način rada  ne bi mijenjao, no tu je prijenos vlasničkih prava  i nagađanje što bi još reforma mogla u radu donijeti bolnici u smislu da naša bolnica zbog svog specifičnog položaja ne dijeli organizaciju i način rada kao ostale  opće bolnice. Mi imamo dosta djelatnosti kao što je interventna  kardiologija, neurokirurgija, velike troškove vezane uz dolazak  gostujućih liječnika, uz prekovremeni rad  domaćih liječnika vezan  za dežurstva i  smanjenja lista čekanja,  što sve dovodi pod znak pitanja ako se uvede striktna financijska ušteda. To su samo neki aspekti koje u ovom trenutku još ni ne mogu komentirati – govori dr. Bekić dodajući  kako Ministarstvo zdravstva ima svoga predstavnika u Upravnom vijeću bolnice pa ima i potrebne informacije.

Do problema s našom Županijom u predloženoj reformi dolazi i kada su u pitanju domovi zdravlja jer lokalne vlasti i zdravstveni radnici smatraju da se plan - jedan  Dom zdravlja u jednoj županiji - ne može se primijeniti na sve županije, a da naročito Dubrovačko neretvanska zbog geografskog položaja treba biti iznimka jer samo od  Dubrovnika do Vele Luke trebaju tri sata vožnje.

Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan

Cropix/Cropix

Branko Bazdan, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik i nakon predstavljenog prijedloga reforme  kaže kako se borba nastavlja te ponavlja ‘dubrovačke‘ argumente: - Naši domovi zdravlja su posloženi dobro i teritorijalno i koncepcijski s obzirom na to da je od središta županije do krajnjeg Lastova potrebno putovati dan i pol s dva trajekta.   To je jedan od osnovnih argumenta  zašto bi trebali ostati bar neki otočni domovi  zdravlja, a i koncepcijski su sasvim drugačije organiziran Neretva, otoci i Dubrovnik. Dosadašnja koncepcija  cjelokupnog zdravstva gdje se svojedobno specijalistika izuzimala iz primarne zaštite a sada se ponovo vraća u primarnu  zdravstvenu zaštitu pa je to očito lutanje.  Županijska bolnica je jedna i svi bi trebali biti u jednoj, no životna je situacija drugačija i puno je lakše iz Vela Luke doći do Splita nego do Dubrovnika pa dosta ljudi gravitira i prema Splitu. Ono što je naš argument jest da ravnatelji iz Vela Luke i Korčule kombiniraju s liječnicima iz KBC Splita da im dokaze i održavaju zdravstvenu zaštitu, iz Neretva s KBC Mostar, a mi iz Dubrovnika ‘žongliramo‘ na sve načine. Jedan ravnatelj će teško moći zadovoljiti sve te potrebe, a svaki ravnatelj doma drži svoj dom u financijskoj ravnoteži, a ako to bude na jednom  čovjeku zasigurno neće biti takve kontrole ni instrumenata da se smanje gubici, a da se razina zdravstvene zaštite ne smanji  - govori Branko Bazdan.  

Podsjetimo, reformom je predviđen i program sistematskih preventivnih pregleda koji se uvode se za sve kategorije osiguranika radi prevencije i ranog otkrivanja bolesti. Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Nataša Ban Toskić već je kritizirala način na koji se  liječnicima obiteljske prebacuje veliko radno opterećenje za koji nisu stvoreni preduvjeti, pa će primarna zaštita snositi najveći teret reforme koju je u četvrtak najavio ministar Vili Beroš.