Dubrovnik je među najuspješnijim gradovima u korištenju EU fondova u ovome mandatu: U četiri godine od 0 do milijarde povučenih kuna

Grad Dubrovnik jedan je od onih koji je vrlo kasno ‘uhvatio vlak’ kad su u pitanju EU fondovi – do 2017. godine nisu povukli niti kune iz EU fondova, no zato su Mato Franković i njegova gradska uprava odmah nakon preuzimanja Grada u lipnju 2017. osnovali poseban Odjel za EU fondove i ubacili u šestu brzinu. U dvije godine povukli su 200 milijuna kuna, u trećoj još 70 milijuna, pa danas svi zaposleni u Odjelu, kao i oni u Odjelu za upravljanje gradskim projektima, dobivaju plaću iz EU sredstava. Do kraja mandata ciljana cifra ostvarenih EU sredstava – milijarda kuna, donosi portal gradonacelnik.hr.

Da su vodeći po povlačenju EU sredstava u zemlji pokazuju u naše analize proračuna u prve tri godine mandata. Grad Dubrovnik je u periodu od 2017. do 2019. godine povukao iz EU 1,94 posto sredstava u odnosu na ukupno povučena od svih gradova što ga je svrstalo u top deset gradova u zemlji, isto kao i kada se gledaju samo povučena sredstva za 2019. godinu, kada je Grad povukao 2,29 posto te ujedno i bio među vodećima po trendu rasta povučenih sredstava. Pokazuje to naša analiza napravljena na temelju podataka konsolidiranih proračuna. Velik dio projekata fokusiran je na pametna rješenja u prometu, ali radilo se je i na energetskim obnovama, poboljšanju usluga u vrtićima, uključilo se je u projekt pomoćnika u nastavi… Za sljedeće financijsko razdoblje do 2027. godine prijavljeno je 36 projekata. No, Grad je u novom programskom razdoblju i sjedište Urbane aglomeracije Dubrovnik, gdje će na raspolaganju imati dodatni indikativni dio bespovratnih sredstava za projekte, ponajprije iz područja koja uključuju kulturu, turizam, promet i mobilnost, digitalizaciju, gospodarstvo i zaštitu okoliša.

Kroz projekt Grad ZA djecu-poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika uvedeno je  poslijepodnevno radno vrijeme, kao i rad subotom u vrtićima, uvedeno pružanje usluga u vrtiću na Lopudu i tijekom ljeta; nabava didaktičke i druge opreme, osnaživanje postojećih kapaciteta radne snage (edukacije), nova brojna zapošljavanja. Projekt je bio vrijedan 14 milijuna kuna.

Kroz projekte energetske obnove uključene su bile zgrade  OŠ Lapad, OŠ Ivan Gundulić, OŠ Marin Držić te DV Ciciban i DV Izviđač.  Projektima energetske obnove kroz integrirani pristup predviđene su uštede energije od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe. Ukupna vrijednost projekata: OŠ Lapad – 7,9 milijuna kuna,  OŠ Ivana Gundulića – 7,8 milijuna, OŠ Marina Držića – 816,7 tisuća kuna, DV Izviđač 2,8 milijuna kuna te DV Ciciban 1,4 milijuna kuna.

Grad se je uključio i u projekt Pomoćnici u nastavi u osnovnim školama grada Dubrovnika četvrtu godinu zaredom, a cilj je pružanje potpore uključivanju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnim školama Grada Dubrovnika kroz angažiranje stručnih pomoćnika/ca u nastavi, a kako bi se osigurali uvjeti za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća, uspješniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje. U prve dvije godine primjene uključen je bio 21 pomoćnik, pa 30, a ove godine 38 pomoćnika u nastavi.

Velik dio projekata u Gradu bio je vezan za poboljšanje rješenja u  prometu. Tako se je primjerice projekt  CHESTNUT fokusirao na funkcionalna urbana područja (FUA) Dunavske regije, a njegov ukupni cilj bio je razvoj i afirmacija učinkovitijeg, sigurnijeg i ekološki prihvatljivijeg prometa na području izabranih gradova projektnih partnera pri čemu se je poticala integracija i veći udio u korištenju održivijih prometnih sredstava poput bicikla e-vozila i javnog prijevoza. Ukupna vrijednost projekta bila je 12,4 milijuna kuna. Projekt LairA se bavio pak specifičnim i značajnim izazovima multimodalne, smart i niskougljične integracije zračnih luka unutar prometnih sustava Funkcionalnih urbanih područja (FUP ili FUA) u Središnjoj Europi (CE). Ciljna skupina bilo je 56 000 000 putnika i 39 000 zaposlenika u zrakoplovnoj industriji FUP-ovima Beča, Budimpešte, Varšave, Bolognem Stuttgarta, Dubrovnika i Poznana, a ukupna vrijednost projekta je gotovo 16,6 milijuna kuna. Kroz projekt Approdi – from ancinet maritime routes to eco-touristic destination radilo se je na promociji održive valorizacija i očuvanju prirodnih i kulturnih dobara kao sredstava razvoja na jadransko-jonskom području, a ukupna vrijednost bila je 800,4 tisuće eura. Projekt Solez bio je vezan za nova znanja i pristupe na polju održivog planiranja prometa te osmišljavanju novih rješenja temeljena na ICT pristupu i vrijednost mu je 14,5 milijuna kuna. Projekt Alter Eco vrijedan 17,2 milijuna kuna bavi se problematikom pretjerane uporabe kulturnih i prirodnih resursa koji su dodatno opterećeni i neadekvatnom pratećom infrastrukturom. Stoga je bio zamišljen da e putem ICT tehnologije kroz pilot projekt mjeri opterećenje glavnih žarišnih točaka na području Grada, a potom prikupljaju podaci potrebni kako bi se te točke rasteretile i dobio uvid u preferencije kretanja posjetitelja.  Pilot projekt je u skladu sa SMART CITY strategijom i vrijednost mu je 17,2 milijuna kuna. Kroz projekt Herit Data cilj je bio razvoj i instalacija softwarea za praćenje i analizu cestovnog prometa u Gradu. Projekt Prosperity imao je za cilj aktivaciju i uključenje institucija  na nacionalnim razinama u implementaciju pojedinačnih ‘Održivih planova mobilnosti’, tzv. ‘’SUMP-ova’’  diljem EU, a to se planira postići redovitim razmjenama iskustava na razini međunarodnih nacionalnih institucija te razvojem pojedinačnih procesa u svakoj državi sudionici projekta.  Ovim projektom se podržava i osigurava da gradovi diljem Europe putem svoje vizije, ciljeva, podataka i metoda osiguraju održiva prometna rješenja, educiraju građane, podignu razinu svijesti o važnosti održivog planiranja te potaknu međunarodnu suradnju. Vrijednost tog projekta je 23,9 milijuna kuna.

Projekt SMILE vrijednosti 1,3 milijuna eura fokusira se na probleme mobilnosti u urbanim područjima Adrion regije, uključujući obalne, unutarnje i granične gradove različitih veličina (glavne, srednje, male). Urbana područja su mjesto gdje se svaki dan stanovnici, putnici i turisti suočavaju s posljedicama neodrživih modela mobilnosti i nedostatka učinkovitih multimodalnih rješenja: onečišćenje zraka se pogoršalo u mnogim urbanim područjima uključenim u SMILE zbog zastupljenosti zastarjelih dizelskih vozila, zagušenja uzrokovanih gužvama i zastojima, emisija CO2, buka, nesreće, previše javnih površina koje zauzimaju automobili.

Projektom MOBILITAS je obuhvaćen prostor deset različitih regija unutar sedam država na Sredozemlju koje karakterizira intenzivan turistički razvoj te niz problema koji proistječu iz takvog stanja. MOBILITAS je kroz svoje aktivnosti nastojao integrirati turističke tokove unutar samih gradskih prometnih sustava, ali na način da se doprinese razvoju ekološki prihvatljivijeg i održivog prometa te ublaži pritisak i razina intenzifikacije na prometnicama. Kroz provođenje pilot-akcije te educiranje i diseminaciju njenih učinaka, pružit će se podršku za daljnji lokalni razvoj održivog javnog prijevoza. Sama pilot-akcija usredotočena je bila na IT alate i i druga održiva rješenja za turističko korištenje kojim će se nastojati poboljšati stanje u prometu oko stare gradske jezgre i drugim dijelovima grada. Ukupna vrijednost projekta bila je 18,5 milijuna kuna.

City Charger Cargo Bike je projekt vrijednosti 28,5 milijuna kuna koji se je odnosio na upotrebu teretnih bicikla, odnosno tricikala i uspješan je model rješavanja problema istovara tereta, posebno u pješačkim zonama ili car free zonama. Glavni cilj projekta je poticanje održive mobilnosti kroz upotrebu inovativnih rješenja u tzv. cargo prometu.

Kroz projekt Eco – nautinet cilj je bio  poboljšati međunarodnu konkurentnost i inovativnost malih i srednjih poduzeća u nautičkom sektoru kroz inovativni model mreže temeljen na višerazinskom pristupu, a to je sudjelovanje, motiviranje i obuka malih i srednjih poduzeća s ciljem međunarodnih poslovnih umrežavanja, odabir i osposobljavanje ključnih osoba za potporu stvaranju, održavanja i rasta mreža (voditelji, mentori), stvaranje web platforme s posebnim naglaskom na ECO rješenja u nautičkom sektoru. Platforma će dati priliku malim i srednjim poduzećima da se pridruže jadransko-jonskim ekološkim mrežama i podupiru inovaciju proizvoda kroz sudjelovanje istraživačkih instituta i sveučilišta. ECO-NautiNET mreža koja zajednički upravlja lokalnom organizacijom za podršku poslovne djelatnošću, surađivat će s istraživačkim institutima kako bi pomogli svojim zastupljenim malim i srednjim poduzećima razviti skup instrumenata i alata za poticanje inovativnosti i internacionalizacije, zajednički sustav upravljanja među organizacijama za potporu poduzetništvu, malim i srednjim poduzećima i istraživačkim institutima, stvaranje skupa instrumenata (kao što je sektor e-učenja u platformi) kako bi se osigurao i olakšao rast I prenosivost rezultata te korištenje određenog alata za potporu inovacijama i prijenosu novih tehnologija “spremnih za tržište” od istraživača do malih i srednjih poduzeća. Ukupna vrijednost je milijun eura.

Kroz projekt EPIC vrijedan 193,7 tisuća eura promicalo se je poduzetničko obrazovanje i socijalno poduzetništvo među mladim ljudima.

Kroz projekt Slides cilj je bio razvoj prekogranične pametne metodologije i strategije za očuvanje i vrednovanje neiskorištene materijalne i nematerijalne kulturne baštine, te promicanje održivog teritorijalnog razvoja s naglaskom na ‘živuću baštinu’, odnosno, obrtničke djelatnosti i kreativnu industriju. Vrijednost projekata bila je 18,5 milijuna kuna.

Grad se je uključio i u projekt Brand-EU vrijedan 912,6 tisuća eura kroz koji je cilj povećati atraktivnosti i lokalnog razvoja europskih gradova kroz razmjenu primjera dobrih praksi te razvoju i implementaciji strategija ‘brendiranja destinacije’ od strane predstavnika javnih uprava.

Projekt Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika vrijednosti 33,8 milijuna kuna odnosio se je na obnovu triju lađa spomeničkog kompleksa Lazareti te opremanje preostalih sedam već obnovljenih lađa nabavkom opreme potrebne za izvođenje kulturno-turističkih programa. U sklopu projekta odrađene su i  edukacije o načinu upravljanja kulturnim dobrima, razvijen novi kulturni i turistički programi, educirani turistički vodiči i dr. što je u konačnici osiguralo kvalitetno upravljanje i financijsku te sadržajnu održivost.

Kroz projekt Slow Food postavljeni su temelji za  za dugoročno i strateško vrednovanje dubrovačkog nasljeđa hrane, s ciljem njegova oživljavanja u kontekstu suvremenih dinamika i aktualnih potreba svakodnevnog života. Vrijednost projekta je 18,3 milijuna kuna.

Od projekata iz Europskog socijalnog fonda izdvaja se projekt Opera kojemu je cilj doprinijeti povećanju zapošljivosti najranjivijih skupina na tržištu rada kroz pripremu i provedbu inovativnih lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja usklađenih s potrebama i strateškim prioritetima DNŽ. Vrijednost projekata je 1,5 milijuna kuna.

Projekt SEADRION imao je za strateški cilj podršku razvoj regionalnog inovacijskog sustava za Jadransko-jonsko područje uz instalaciju obnovljivih izvora energije u objektima male i srednje velike snage u javnim i privatnim zgradama s visokim energetskim potrebama. U tu svrhu, cilj projekta je pronaći sustavno rješenje osmišljeno za poboljšanje korištenja alternativnih energija kao što su toplinske pumpe na morsku vodu u obalnom području u javnim i privatnim zgradama, kako bi bio energetski samodostatan i nezavisan od fosilnih goriva. Riječ je o inovacijskom sustavu koji koristi toplinsku energija koja se nalazi u rezervoaru (more) radi postizanja hlađenja i toplinske energije u zgradama. Projekt uključuje procjenu, analizu i proučavanje fizičkih karakteristika obale i dostupnosti energije mora. Nadalje, procjenu energetskih potreba obalne crte Jadransko-jonske zone, a naročito javnih i privatnih zgrada na tom području. Vrijednost mu je milijun eura.

Projekt COASTENERGY bavi se analizom, procjenom i promocijom energetskog potencijala i infrastrukture u lukama i obalnim urbanim područjima na Mediteranu kako bi se poduzećima, organizacijama i ostalim zainteresiranim stranama olakšalo poslovno ulaganje, koje će primarno biti fokusirano na termalnu energiju i energiju morskih valova. Vrijednost projekta je 1,8 milijuna eura. 

Cilj projekta iDEAL je poboljšati sustav praćenja klimatskih promjena i planiranje mjera prilagođavanja u obuhvaćenim regijama. Jedan od rezultata ovog projekta je izrada tzv. Plana prilagodbe klimatskim promjenama (engl. Climate Adaptation Plan). Europska Komisija potiče sve zemlje članice na izradu opsežnih planova prilagodbe klimatskim promjenama. Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija su bile među prvima u Hrvatskoj koje su implementirale savjete Europske komisije u tom pogledu. Cilj planova prilagodbe jest istražiti klimatske uvjete određenog geografskog područja te predložiti mjere prilagodbe budućim klimatskim uvjetima. Vrijednost projekta je 799,2 tisuće eura.

Kroz projekt ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika cilj je bio doprinijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta i izgradnji svijesti građana grada Dubrovnika o važnosti gospodarenja komunalnog otpada. Ukupna vrijednost projekta bila je gotovo 1,4 milijuna kuna.

Među lanjskim značajnim projektima je primjerice Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II., III. i IV. faza izgradnje. Projekt predviđa rekonstrukciju i proširenje cjelokupne Lapadske obale, uz uređenje parkirališnih i pješačkih površina te uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza. Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci. Vrijednost projekta je 69,8 milijuna kuna.

Kroz projekt Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik – Aglomeracija Dubrovnik cilj je poboljšanje i modernizaciju postojećeg sustava vodoopskrbe i odvodnje na području grada Dubrovnika. Najbitniji projekti u sklopu Aglomeracije su, nakon izgradnje pročistača pitke vode Ombla, izgradnja pročistača otpadnih voda Lapad te izgradnja novih dijelova vodoopskrbne mreže i sustava odvodnje, rekonstrukcija zastarjelih dijelova postojeće mreže  i  izgradnja sekundarne mreže vodoopskrbe. Vrijednost projekta je 881,2 milijuna kuna.

Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Dubrovnika odnosi se na ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu sljedeće generacije (NGN) u područjima bez širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije i bez dovoljnog tržišnog interesa za ulaganja u takvu infrastrukturu od strane operatora na tržištu elektroničkih komunikacija. Cilj Projekta je izgraditi širokopojasnu mrežnu infrastrukturu nove generacije, koja će na utvrđenih 9.065 “bijelih” adresa Projekta omogućiti brzi (+40 Mbit/s) i ultra-brzi (+100 Mbit/s simetrično) širokopojasni pristup svim potencijalnim korisnicima na području projekta, koji je vrijedan 92,7 milijuna kuna.

Kroz projekt Libertas nabavljeno je 11 suvremenih autobusa za javni gradski prijevoz. Vrijednost je 22,8 milijuna kuna.

Što se tiče novog financijskog razdoblja, do 2027. godine, Grad Dubrovnik je prijavio 36 projekata koji imaju spremnu ili će do kraja godine imati spremnu projektnu dokumentaciju. Osim Programa i fondova EU, još jedan bitan mehanizam koji će biti na raspolaganju Gradu Dubrovniku u novom financijskom razdoblju je mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih program te ulaganja tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.

Grad Dubrovnik u novom programskom razdoblju 2021. -2027. kao sjedište Urbane aglomeracije Dubrovnik, na raspolaganju će imati dodatni indikativni dio bespovratnih sredstava za projekte u sklopu integriranog teritorijalnog ulaganja i održivog urbanog razvoja, a iz više područja koja uključuju kulturu, turizam, promet i mobilnost, digitalizaciju, gospodarstvo i zaštitu okoliša.

Neki od važnijih projekta u novom financijskom razdoblju su  projekt Uređenja parkirališnog platoa Park’n’Ride Osojnik na neuređenoj površini dubrovačkog prigradskog naselja Podbrežje, za potrebe javnog parkiranja vozila te njegova prometnog priključka na trasu bivše županijske ceste Ž6235. Predviđeno je formiranje otvorenog parkirališnog platoa za 625 vozila i uređenje pripadajućih pješačkih i zelenih površina. Vrijednost projekta je 36 milijuna kuna. Projekt Doma za starije i nemoćne u Dubrovniku nalazi se na lokaciji Medarevo-Hladnica u neposrednoj blizini Opće bolnice Dubrovnik.  Projektom se predviđa smještaj za  200  stalnih korisnika Doma i 75 dnevnih korisnika usluga Doma. Dom je opremljen  restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju , te društvenim prostorima – dvoranom za više namjena, knjižnicom i kafe barom. Posebna pažnja  u projektu  posvećena je prostorima dnevnih korisnika , s nizom prostornih niša za razne  društvene aktivnosti i dnevni odmor. Vrijednost projekta je 196 milijuna kuna.

Kroz projekt Cesta Tamarić, prometnice komplementarnim s postojećom cestovnom mrežom Nove Mokošice, planira se ostvariti dugoročna puna funkcionalnost cestovne mreže Nove Mokošice, rasterećenje postojećeg križanja s bivšom županijskom cestom (sad gradskom) te adekvatno prometno povezivanje novoplaniranog urbanog prostora u zoni obuhvata DPU-a Tamarić. Nova Mokošica je brzorastuće gradsko naselje velike gustoće naseljenosti koje trenutačno priključak na vanjsku prometnu mrežu ostvaruje preko samo jednog adekvatnog priključka na trase bivše županijske ceste, smještenog cca 700 m istočno od lokacije novog priključka predviđenog ovim projektom. Postojeće križanje, premda optimalnih tehničkih značajki, nije dostatno za priključenje najvećeg gradskog naselja na gradsku cestovnu mrežu, posebice imajući u vidu njegovo buduće širenje planiranom izgradnjom obuhvata DPU Tamarić. Ukupna vrijednost projekta je  30 milijuna kuna.

Kroz projekt Dvorana 2025 – multifunkcionalna (sportska, koncertna, kongresna),  kapaciteta je 5000 gledatelja i gradit će se uz postojeću u Gospinom polju i to kao multifunkcionalna. Osim za organizaciju sportskih događaja, imat će sve uvjete za održavanje raznolikih sadržaja poput koncerata, kongresa i sajmova, a upravo jedan takav multifunkcionalni prostor nedostaje Dubrovniku i njegovim građanima. Svi preduvjeti za izgradnju ovakvog sportskog objekta sadržani su u prostorno-planskoj dokumentaciji. Vrijednost projekta je 100 milijuna kuna.

Tenis Centar Lapad projekt je vrijednosti 24 milijuna kuna, a plan je izgradnja konstrukcije – natkrivanje postojećih teniskih terena u Lapadu. Sveukupnim uređenjem kompleksa s izgradnjom nadstrešnice podiže kvaliteta, bolja funkcionalnost i estetska vrijednost okruženja tenis centra. Tenis klubu Dubrovnik omogućit će organizaciju različitih međunarodnih natjecanja te priprema kroz čitavu godinu, a time i kontinuitet rada. Sveukupna natkrivena površina iznosi 1377 metara kvadratnih uz važnu činjenicu da su tlocrtne dimenzije tenis terena i okolnog korisnog prostora za igru utvrđene prema standardu Međunarodne teniske federacije (International Tennis Federation, ITF) za rekreaciju, a projektom su predviđeni tereni koji uključuju „double“ igru.

Nadalje, projekt Ljetnikovac Gučetić – Društveno-kulturni centar u ljetnikovcu Gučetić s memorijalnim centrom Ruđera Boškovića gdje je plan uspostava društveno-kulturnog centar u ljetnikovcu Gučetić s memorijalnim centrom Ruđera Boškovića u kojemu će se odvijati programi društvenog, kulturnog i zabavnog sadržaja. Ukupna vrijednost projekta je 2,4 milijuna kuna, donosi gradonacelnik.hr.