StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetTRAŽI SE GAZDA

Europa i Amerika zgroženi su posjetom njemačkog kancelara Pekingu. Nastavlja li Scholz katastrofalnu politiku Angele Merkel, samo što će Rusiju sada zamijeniti Kinom?

Piše Tihomir Rajčić/sd
10. studenog 2022. - 15:34

"Schölz je pokazao puno povjerenje u kinesku ekonomiju i kinesko tržište. Pokazao je kako Njemačka još uvijek ustrajava na politici strateške nezavisnosti Angele Merkel".

Ovako je China Daily, dnevni list Komunističke partije Kine, ocijenio nedavni posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza ovoj zemlji, donosi Slobodna Dalmacija.

Iza ovog uvjerenja državnog i partijskog vrha u Pekingu kako se Njemačka nastavlja politički udaljavati od Amerike kriju se imperijalni interesi Kine čiji je globalni utjecaj sve jači, što mnoge Europljane jako plaši.

image

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock također je bila osupnuta Scholzovom idejom o prodaji hamburške luke

Afp

Najbolji primjer toga je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock koja je svojom izjavom o prodaji dijela njemačke luke Hamburg jednoj kineskoj korporaciji iskazala nelagodu mnogih Europljana.

"Hamburg nije samo obična luka. To je ključna luka ne samo za nas kao izvozničku naciju, nego za Europu u cjelini, a sve u trenutku kada se Kina odupire našoj demokraciji i našim zajedničkim vrijednostima."

Iza ovih riječi se krije kineska kupnja nešto manje od jedne četvrtine luke u Hamburgu koju je nedavno odobrio njemački kancelar Olaf Scholz, koji ovu transakciju ne smatra opasnom ni za Njemačku ni za Europu.

Ipak, Kina nije bezopasna jer već godinama širi svoj utjecaj na Pacifiku, Indijskom oceanu, te u središnjoj Aziji, Europi...

Tako barem misli Stephen Kotkin, globalno poznati povjesničar i ekspert za međunarodne odnose s američkog Sveučilišta Princeton prema kojem Kina već duže vrijeme raste kao globalni imperijalni igrač čije će gospodarstvo uskoro prestići američko gospodarstvo.

Snaga kineskog komunizma u ovom je trenutku tolika da kombinacijom gospodarskog i političkog pritiska u svoju zonu utjecaja želi uvući Australiju, najpouzdanijeg američkog saveznika na Pacifiku. Slično se događa u Aziji i Europi gdje Kina nastoji izgraditi svoju verziju Euroazijske unije i na takav način Europu što više udaljiti od Amerike.

image

Kina jača svoje vojne snage, ovog su puta iskazali dobrodošlicu njemačkom kancelaru, već sutra...

Afp

Uz sve ovo, smatra Kotkin, Kina će u budućnosti postati neka vrsta globalne pomorske velesile koja već sada posjeduje dvije trećine grčke luke Pirej (!!!) koja joj omogućava južni ulaz u Europu, ali i utjecaj na Balkanu i istočnom Sredozemlju.

Uz to, Kina ima udio u strateškoj luci Antwerp u Belgiji, te udio u velikom broju luka u Aziji, Africi, pa čak i u Americi. Iako je riječ o sasvim legitimnim kapitalističkim poslovnim pothvatima, Kotkin smatra da iza ovog kupovanja luka širom svijeta stoji kineska vlada koja gospodarstvo zemlje čvrstom rukom usmjeravaju prema ostvarenju strateško-imperijalnih ciljeva.

Gledano na duge staze, to znači da u određenim okolnostima luke koje Kinezi posjeduju mogu postati vojno-pomorska uporišta, čak i u Europi.

Uz to, prema najnovijim podacima, Kina u mnogim zemljama svijeta organizira agenture svoje komunističke političke policije što su nedavno osjetile Nizozemska, Francuska, Španjolska, Kanada, pa čak i Amerika.

Usprkos svemu ovome Njemačka ima vrlo opipljive motive za nastavak gospodarske suradnje s Kinom.

Promatrajući situaciju u Njemačkoj, New York Times konstatira da kancelar Scholz pažljivo izbjegava sukob s Kinom jer ona u nadolazećoj recesiji može biti važan gospodarski oslonac Njemačke.

image

Dobrodošlica njemačkom kancelaru, sve pod okom nekadašnjeg šefa Kine, velikog demokrata...

Afp

Prema podacima koje donosi njemački tjednik Die Zeit robna razmjena Kine i Njemačke lani je iznosila 246,5 milijardi eura zbog čega je Kina za Njemačku važniji ekonomski partner nego Amerika.

Poseban interes u Kini imaju njemački proizvođači automobila koji računaju na tržište od oko 1,4 milijardi stanovnika s oko 170 milijuna mogućih kupaca automobila. Istovremeno, zbog stalnoga gospodarskog rasta u Kini jača srednji sloj dobro stojećih ljudi koji preferira kvalitetu koju nude njemački proizvođači BMW, Wolksvagen, Audi ili Mercedes, koji su u Kini lani prodali 4,3 milijuna automobila.

Ipak, kineski proizvođači su uspjeli kopirati kvalitetu njemačkih automobila, a u najnovije vrijeme uspješno konkuriraju s električnim automobilima koji, zahvaljujući potporama i promociji kineske vlade, čine četvrtinu ondašnjeg voznog parka. Uz to velika prednost kineskih proizvođača automobila je činjenica što Kina proizvodi više od pola svjetskih automobilskih baterija.

Istovremeno kineski investitori su u Njemačkoj preuzeli 20 posto automobilskog diva Mercedes Benz, te banke i osiguravajuća poduzeća, a sve to pod sumnjičavim okom Europske unije koja nastoji obuzdati i nadzirati rizičnu poslovnu politiku svoje najmoćnije članice.

Kad se zna sve ovo ne treba čuditi što Europa i Europljani sa skepsom gledaju sadašnje držanje Njemačke.

Naime, kako piše njemački tjednik Der Spiegel, reakcije Nijemaca i ostalih Europljana na Scholzov posjet Kini su najvećim dijelom negativne jer je nakon Putinove agresije na Ukrajinu svima jasno kakve negativne posljedice mogu nastati od europske ovisnosti o Kini. Gledano dugoročno Europa ne smije biti ovisna o totalitarnim državama kao što su Kina i Rusija i prema takvim globalnim igračima mora djelovati zajedno.

image

Biznis, biznis, pa što bude. Ova je fotografija iz tvornice BMW-a u  Shenyangu

Afp

Zato se Scholzov posjet Kini smatra pogreškom, tim više što je njemački kancelar odbio upozorenje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da u Kinu otputuju zajedno kako bi pokazali europsko zajedništvo i snagu.

U prilog tome govore i upozorenja njemačkih obavještajaca, ali i njemačkih poslovnjaka o opasnosti koju Kina predstavlja za Njemačku i Europu, a koja je kancelar Scholz potpuno zanemario.

Naime, radna mjesta oko milijun njemačkih radnika ovise o poslovanju s Kinom, dok je broj radnih mjesta koja su neizravno ovisna o Kini znatno veći. Uz to, pola europskih investicija u Kinu dolazi iz Njemačke čija su poduzeća ovisna od kineskim dobavljačkim lancima.

image

Scholz nije imao ništa protiv prodaje hamburške luke Kinezima, Kao, to je samo biznis...Kako da ne

Afp

Uz sve ovo njemačka ovisnost o Kini puno je opasnija od ovisnosti o Rusiji jer se njemačka poduzeća snažno oslanjaju na kineske sirovine, ali i kinesku tehnologiju, poput one za solarne panele baterije za električne automobile.

Spomenuta namjera kineske akvizicije dijela luke Hamburg izaziva zabrinutost jer kineska državna poduzeća već posjeduju važnu prometnu infrastrukturu, kao što je važna naftna luka Wilhelmshaven, te udio u njemačkim telekomima, udio u njemačkim željeznicama i udio u robotičkim kompanijama i kompanijama za proizvodnju računalnih čipova!

Sve ovo potvrđuje prethodno spomenuto upozorenje profesora Stephena Kotkina kako se kineska imperijalna strategija oslanja na legitimne poslovne akvizicije koje u budućnosti mogu postati vrlo opasno oružje protiv Europe. Puno opasnije nego ruski plin kojim nas Putin već mjesecima ucjenjuje.

NYT: Je li Njemačka što naučila? Nije...

Potpisnik ovih redova već godinama prati globalni uspon Kine pa mu se teško oteti dojmu kako najnovija posjeta njemačkog kancelara Olafa Shöltza Kini predstavlja nastavak podložničke politike europskog vrha.

Da je tome tako svjedoči službeno izvješće sa summita Europe i Kine koji je održan u srpnju 2018. u Pekingu, na kojem je tadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker naglasio važnost europsko-kineske gospodarske suradnje "teške" oko 1,5 milijardi eura dnevno, priželjkujući suradnju na području globalne političke i vojne sigurnosti, te na području zaštite okoliša i međunarodnih migracija.

U tom smilsu je posebno zanimljiv globalni kineski pothvat poznat pod nazivom "Pojas i put" koji obuhvaća infrastrukturne projekte u Aziji, Europi i Africi i u koji se do sada uključilo dvadesetak zemalja.

Iza ovih riječi krije se povijest, odnosno činjenica da Kina više nije sputani i raskomadani div kakva je bila npr. prije stotinu godina, niti je uspavani i samoizolirani div kakva je bila do prije četiri desetljeća. Tom divu je njemačka kancelarka Angela Merkel tijekom svog mandata politički prodala Europu, kako bi otvorila novo tržište za njemačku auto-industriju.

Gledano hladne glave dodvoravanje Kini već dugo nema smisla jer je kineski veliki vođa Xi Jinping još 2017. najavio novu eru u kojoj će Kina stupiti na središte svjetske pozornice iza čega se krije kineski san o globalnoj dominaciji.

Najbolji pokazatelj porasta utjecaja ovakvog kineskog nacionalizma je situacija u ministarstvu vanjskih poslova u Pekingu čije se glavne dužnosnike kolokvijalno naziva "vučjim ratnicima" protiv Amerike i zapada općenito.

Zato ne treba čuditi što je New York Times nedavno postavio pitanje je li Njemačka izvukla pouke iz dosadašnje strateške ovisnosti o Rusiji ali i Kini. Odgovor je, po svemu sudeći, ne.

Kineska kupnja tvornice čipova u Njemačka

Važan element ove priče je činjenica da je Kina u Njemačkoj kupila tvornice računalnih čipova što je bilo prst u oko američkoj politici koja zabranom izvoza računalnih čipova želi obuzdati rast utjecaja Kine.

Ipak, u trenutku pisanja ovog članka je došlo do preokreta jer je njemački kancelar Olaf Shöltz odlučno stao na stranu Amerike. Naime, kako je nekidan izvijestili Financial Times i Die Welt vlada u Berlinu će kineskom kapitalu ograničiti pristup njemačkom tržištu čipova, što zapravo znači da je Njemačka u globalnom odmjeravanju snaga odlučno stala na stranu Amerike koja zabranom kupnje američkih računalnih čipova nastoji obuzdati globalni rast i agresivnost Kine.

26. studeni 2024 01:57