EVO KAKO SE VARAJU KUPCI: S polica nestaje kineski med od dalmatinske kadulje, nezdravi napitci ‘s kalcijem, dobri za kosti‘...

"Dobar za kosti", "čuva probavu", "sadrži vitamine i minerale" "visoki udio vlakana" - samo su neke od reklama prehrambenih proizvoda kojima nas svakodnevno bombardiraju, a da uopće nismo sigurni jesu li proizvodi upravo takvi ili imaju samo osmišljen reklamni slogan za privlačenje naivnih kupaca.

Čini se da je ovakvoj praksi došao kraj, piše "Slobodna Dalmacija" jer EU strategija "Od polja do stola" za sve prehrambene proizvode uvodi nove deklaracije i oznake, rokove trajanja, hranjivost, sastav i podrijetlo proizvoda. Nove deklaracije će biti čitljive i na vidljivom mjestu istaknute, a ne na poleđini proizvoda napisane sitnim slovima da vam doslovno treba povećalo da biste pročitali.

Tako će se na razini EU-a onemogućiti da nezdravi proizvodi nose reklamne tvrdnje da su zdravi ili blagotvorni za organizam.

- Danas je moguće da se nezdravi čokoladni napitak za djecu reklamira s tvrdnjom "sadrži kalcij, dobar za kosti" ili da kukuruzne pahuljice prepune šećerom nose reklamu "visok udio vlakana korisnih za probavu". To su manipulacije koje potrošača uvjeravaju da kupuje zdrave proizvode, no stvarnost je drukčija, upozorava EU parlamentarka Biljana Borzan.

Marko Todorov/Cropix

Ipak, prehrambene reklamne tvrdnje neće nestati preko noći, one će se i dalje koristiti, ali na drukčiji način. Primjerice, isticanje zdravih sastojaka će se moći koristiti samo ako na jednak način budu označeni i visok sadržaj potencijalno nezdravih sastojaka, primjerice "Visok udio vlakana - Visok udio šećera".

- Na proizvodu će stajati tablična deklaracija o udjelu masti, ugljikohidrata, bjelančevina, na jednostavan i potrošaču razumljiv način. Proizvodi od jednog sastojka, poput maslinova ulja i meda, te proizvodi sa zaštićenim podrijetlom i recepturom, poput pršuta i kulena, trebaju biti izuzeti od obveze označavanja - kazala je Borzan.

Kako bi se potrošačima olakšao odabir zdravije hrane na temelju pouzdanih informacija, uvode se obvezne oznake hranjivosti na prednjoj strani pakiranja. To je jedna od mjera za suzbijanje sve većeg problema pretilosti u Europi.

- Sve moje inicijative za bolje oznake su dobile podršku europarlamentaraca. Građani žele i imaju pravo znati više o hrani koju kupuju, to ćemo im uskoro i omogućiti. Za neke proizvode neće više biti dovoljno napisati da dolazi iz EU, već će se morati staviti točna zemlja podrijetla. Proizvode koji su krcati šećerom i drugim nezdravim sastojcima se više neće smjeti reklamirati kao zdrave, a rokovi trajanja koji su zbunjivali potrošače i pridonosili bacanju hrane će se pojednostaviti, pojasnila je Borzan, dodavši kako će Europska komisija izmjene zakona otvoriti u sljedećoj, 2022. godini.

Goran Mehkek/Cropix

Nije nepoznato da se godišnje u EU baci više od 90 milijuna tona hrane, u Hrvatskoj 400 tisuća tona. Prema istraživanjima, 10 posto toga se baci radi nerazumijevanja rokova trajanja, jer manje od pola građana EU razumije razliku između "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do".

- Nakon isteka "upotrijebiti do" hrana više nije jestiva, a nakon isteka "najbolje upotrijebiti do" može se jesti još danima, tjednima, ovisi o namirnici. Dobar dio ljudi to ne razlikuje i zato ogromne količine jestive hrane završe u smeću. Uvest će se novi, jasniji sustav oznaka, kako bi se smanjilo bacanje hrane, čuvao okoliš, ali i novčanici građana - naglasila je Borzan.

U novoj EU strategiji će se na deklaraciji teglice meda morati točno navesti iz koje zemlje dolazi med, neće više biti dovoljno da piše samo podrijetlo EU jer je to bila podloga za velike manipulacije za uvoz i prodaju patvorenog meda.

Berislava Picek/Cropix

Hrvatske tržnice i police trgovačkih centara pune su meda najčešće sumnjivog podrijetla i naravno lošije kvalitete. Na teglici meda piše da je dalmatinski od lavande ili kadulje, a zapravo je riječ o patvorini u kojoj uopće nema kadulje ili se nalazi kadulja u tragovima. Kako piše "Slobodna Dalmacija", ništa nije protuzakonito jer je u EU pa tako i u Hrvatskoj dopušteno miješanje meda pa se tako uvezeni med iz Argentine ili Kine pomiješa s dalmatinskim medom i prodaje kao med proizveden u EU.

U praksi to znači da proizvod koji ima jedan posto europskog i 99 posto kineskog meda može biti označen kao "mješavina EU i ne-EU meda.

Tomislav Kristo/Cropix

- Kako bismo zaštitili građane od prijevare, a naše proizvođače od nelojalne konkurencije, moramo promijeniti sustav uvođenjem označavanja točne zemlje podrijetla ili omjera u mješavini meda, a EU strategija "Od polja do stola" je idealna prilika da se to napravi - zaključila je Borzan.