StoryEditorOCM
Hrvatska i svijettko tu koga...?

Frapantni podaci: zapadne sankcije pomogle Rusiji da zaradi dvostruko! Svijet stenje pod inflacijom i rastom kamata, a Moskva ubire sve više novca od prodaje nafte i plina

Piše Davor Krile/SD
3. svibnja 2022. - 12:36

Zapadne sankcije Rusiji vjerojatno neće željeno djelovati, odnosno već se pokazuju štetnijima po autore nego po onoga koga ciljaju – smatra ugledni ekonomski geostrateg Brahma Chellaney, profesor strateških studija u Centru za istraživanje politike sa sjedištem u New Delhiju i stalni suradnik niza uglednih svjetskih znanstvenih institucija.

 U svom tekstu za utjecajnu washingtonsku web-stranicu The Hill analizirao je dosadašnje efekte zapadnih sankcija Rusiji upozoravajući na kobnu dvojnost mjera koje su prilikom uvođenja ponosno nazivane 'ekonomskim oružjem za masovno uništenje bez presedana'. U stvarnosti, ističe Chellaney, sankcije su mač s dvije oštrice koji nanosi stanovitu bol Rusiji, ali istodobno, poput bumeranga, nameće i fatalne troškove svojim autorima.

image

Na rastu cijena energenata najviše zarađuju oni koji ih najviše imaju

Josko Ponos/Cropix

 "Zapad je, zapravo, uhvaćen u prilično paradoksalnu zamku: sankcije Rusiji proizvode podizanje globalnih cijena roba i energenata, te posljedično dovode do viših prihoda Moskve, unatoč značajnom smanjenju njezina izvoza. Samo u prva dva mjeseca rata u Ukrajini oni koji su Putinu uveli sankcije nehotično su pomogli Rusiji da gotovo udvostruči svoje prihode od prodaje fosilnih goriva: Ruska Federacija digla je svoju zaradu od nafte i plina u tom razdoblju na oko 62 milijarde eura!“ – frapantan je podatak kojega iznosi ovaj analitičar., piše Slobodna Dalmacija.

 Prvih 18 uvoznika ruskih energenata, s jedinim izuzetkom Kine, bile su upravo one zemlje koje su Rusiji uvele sankcije. Samo na Europsku uniju otpada 71 posto kupnje ruskog goriva u tom razdoblju. 

image

Njemačka rafinerija u Brandenburgu još uvijek je direktno spojena na ruski Rosnjeft

Patrick Pleul/DPA/AFP

Nastavak ruskog izvoza energije Zapadu, jasno je i krajnjem slijepcu, velika je rupa u sankcijama nametnutim Rusiji: ono što one postignu na mostu, poništi se na ćupriji. Ukrajinci uzalud ponavljaju da sve zemlje koje i dalje kupuju gorivo od Rusije postaju suučesnici u monstruoznim kršenjima međunarodnog prava koje je počinila ruska vojska.

Riječi uvaženog profesora iz New Delhija potvrđuje i nedavna neovisna analiza finskog istraživačkog Centra za energiju i zrak. I Finci su utvrdili da je, usprkos padu obujma prodaje, samo od povećanja cijena nafte i plina Moskva uprihodila oko 66 milijardi dolara od početka invazije na Ukrajinu 24. veljače. Europskoj uniji Rusija je od toga dana prodala 46 milijardi eura energenata, što je dvostruko više novca nego u istom razdoblju 2021. godine. Količina ruske nafte koju uvozi EU istodobno je pala za 20 posto, a ugljena za 40 posto. Uvoz ruskog plina je, međutim, čak porastao, a Njemačka ostaje njegov glavni kupac: u dva mjeseca invazije uvezla je ruskih energenata u vrijednosti 9 milijardi eura.

image

Njemačka rafinerija u Brandenburgu još uvijek je direktno spojena na ruski Rosnjeft

Patrick Pleul/DPA/AFP

 Finski istraživači navode da će nove ekonomske sankcije koje Zapad najavljuje Rusiji samo još više podići globalne cijene energije, što će dodatno poništiti sve napore da se Vladimira Putina spriječi u korištenju energenata za pritisak na EU i za, u konačnici, financiranje rata protiv Ukrajine. Više međunarodne cijene energenata snažno potiču inflaciju diljem svijeta i znače goleme političke probleme kod kuće za mnoge koji stoje iza donesenih sankcija.

Nekontrolirana inflacija i poremećaji u opskrbnim lancima prijete profitima brojnih zapadnih poduzeća, a povećanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija drastično pogoršava lošu situaciju za potrošače. Uz velike ekonomske probleme, travanj je najgori mjesec za Wall Street od pada izazvanog pandemijom u ožujku 2020: burzovni indeks im je pao čak 8,8 posto.

image

Burzovni indeksi na Wall Streetu padaju strelovitom brzinom

Spencer Platt/AFP

 Čak i dok je njezino gospodarstvo pogođeno zapadnim sankcijama, Rusija čini sve kako bi održala visoke međunarodne cijene energenata i roba, pa je s tom primarnom namjerom nedavno prekinula i isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj. Rusija je ipak najbogatija zemlja na svijetu kad su u pitanju prirodni resursi. Pravi ekonomski gubitnici u sukobu između Rusije i Zapada su, nažalost, siromašne zemlje: od Perua do Šri Lanke rastuće cijene goriva, hrane i gnojiva potaknule su nasilne ulične prosvjede i snažna politička previranja, donosi Slobodna Dalmacija. 

image

Ruski plin se lako pretvara u granate

Nikolay Doychinov/AFP

Uvođenjem niza ekonomskih kaznenih mjera Zapad je u Rusiji nastojao izazvati šok i strahopoštovanje. No, baš kao i oružani sukob, sankcije su često nepredvidive i nerijetko dovode do posve neželjenih posljedica. Uvijek su povijesno bolje djelovale protiv malih i ranjivih nego velikih i moćnih država. Sadašnje sankcije Zapada trebale bi, očito, potrajati godinama da ozbiljno naškode ruskom vojnom stroju, pa se nameće logično pitanje tko bi prije pred njima pokleknuo: donositelji ili sankcionirani.  

image

Ruski ratni stroj hrani se europskom potrošnjom ruske nafte i plina

Screenshot Twitter
12. studeni 2024 21:20