Ljetni upisni rok u prvu godinu studija na hrvatskim visokim učilištima je zaključen. Poznati su podaci o broju kandidata koji su se natjecali za upis, kao i o broju onih koji su ostvarili pravo upisa na pojedini od tisuću i četiri stotine studija i njihovih inačica (izvanredni studij, Hrvati izvan RH, kandidati koji su srednju školu završili prije 2010. godine, studij na stranom jeziku). Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na sveučilišnim i stručnim studijima u ljetnom upisnom roku bilo je ponuđeno 42,2 tisuće mjesta. Od ukupno nešto više od 33 tisuće prijavljenih kandidata, pravo upisa ostvarilo je njih 26,3 tisuće.
Razlika između upisne kvote i broja studenata koji su ostvarili pravo upisa iznosi 15,9 tisuća. To praktično znači da bi se u jesenskom upisnom roku na sveučilišnim i stručnim studijima moglo ponuditi gotovo 16 tisuća mjesta. Hoće li se u jesenskom roku ponuditi tolika kvota ili, što je vjerojatnije, nešto manja, ovisi o visokim učilištima. Pojedina od njih mogu odlučiti da, unatoč slobodnim mjestima, uopće neće provoditi upise.
U svakom slučaju, kandidati koji u ljetnom roku nisu ostvarili pravo upisa, kao i oni koji će tek položiti državnu maturu, mogu se prijaviti u jesenskom roku na studije koje visoka učilišta oglase kao slobodna. Prijave za upis na studije u jesenskom, jednako kao i u ljetnom upisnom roku, provest će se putem sustava Postani student. Prijave za upis mogu se podnijeti do 16. rujna u 13.59 sati, do kada je moguće i promijeniti listu prioriteta. Objava konačnih rezultata upisa na studije uslijedit će istoga dana nakon 15 sati.
S obzirom na broj kandidata koji su se pokušali upisati u ljetnom razdoblju te na sve one koji će u jesenskom krugu polagati državnu maturu, sa sigurnošću se može reći da za sve koji žele nastaviti školovanje nakon završene srednje škole ima dovoljno mjesta u nastavku upisa – naravno, samo ako kandidati ne budu previše izbirljivi. Međutim, znamo da najvjerojatnije neće biti tako jer se neki kandidati ni pod koju cijenu ne žele upisati na određene studije. To potvrđuju i podaci iz ljetnog upisnog roka: na 283 studija nije se prijavio nijedan kandidat, dok se na čak 431 studijski program nije upisao nitko, uz napomenu da su navedenim brojevima obuhvaćene i inačice osnovnih studija.
Bez obzira na sve, ponuda studijskih programa i njihovih inačica u jesenskom krugu vrlo je zanimljiva. Nakon ljetnih upisa slobodna su mjesta ostala na više od tisuću studija i njihovih inačica, a među njima se nalaze i studijski programi koji su bili vrlo traženi u ljetnom upisnom roku. Istina, na velikom broju takvih studija često nije ostalo mnogo mjesta, tek po nekoliko, ali za kandidate koji iz srednje škole dolaze s boljim uspjehom pruža se prilika da se ipak upišu na studij koji se nalazi visoko na njihovoj listi prioriteta. U nastavku prikazujemo koji su studiji bili posebno traženi te koji studijski programi još uvijek mogu biti privlačni kandidatima u jesenskom upisnom roku.
Top studiji
Fenomen masovnog interesa maturanata za određene studijske programe u Hrvatskoj nije slučajan trend, već izravna posljedica racionalne procjene mladih ljudi o tome što im donosi najveću sigurnost, slobodu i društveni status. Na vrhu ljestvice popularnosti već se godinama nalaze dva naizgled potpuno različita modela, s jedne strane izrazito usmjereni i regulirani studiji iz biomedicine i zdravstva, poput medicine, dentalne medicine i farmacije te niza drugih zdravstvenih studija, kao što su medicinska radiologija, fizioterapija i sestrinstvo, a s druge iznimno široki i fleksibilni studiji poput poslovne ekonomije te tehnološki napredni IT smjerovi.
Glavni pokretač interesa za medicinske fakultete, farmaciju i dentalnu medicinu jest jamstvo zaposlenja u struci praktički odmah nakon stjecanja diplome. Zdravstveni sustav pati od kroničnog nedostatka kadrova, što smanjuje strah od nezaposlenosti. Osim egzistencijalne sigurnosti, ti studiji nose visoku razinu društvenog ugleda i vrijednosti koja proistječe iz njihove usmjerenosti na pomaganje ljudima, duboko ukorijenjene u tradiciji. Koliko je ova skupina studija privlačna, svjedoči podatak da je na sva četiri javna medicinska fakulteta (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) već popunjeno svih 500 ponuđenih mjesta, dok su istodobno na splitskom Medicinskom fakultetu popunjena čak i sva mjesta na studiju koji se izvodi na engleskom jeziku.
Interes za studije iz biomedicine i zdravstva pojačava i njihova visoka međunarodna mobilnost. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju diplome medicinskih fakulteta automatski se priznaju u svim zemljama članicama. Mladi liječnici, stomatolozi i farmaceuti svjesni su da im hrvatsko javno zdravstvo pruža besplatno i kvalitetno obrazovanje, nakon čega mogu bez većih administrativnih prepreka potražiti višestruko bolje plaćene poslove u Austriji, Njemačkoj ili skandinavskim zemljama.
Nasuprot strogo usmjerenoj medicini, poslovna ekonomija privlači posve drugu skupinu maturanata, u prvom redu one koji žele zadržati maksimalnu fleksibilnost. Ekonomski fakulteti u Hrvatskoj, predvođeni zagrebačkim Ekonomskim fakultetom, koji je svojih 980 mjesta praktički popunio u ljetnom roku, bilježe velik broj prvih izbora jer funkcioniraju kao svojevrsna sigurna zona za neodlučne, ali ambiciozne mlade ljude. Razloga za to je više. U prvom redu, poslovna ekonomija nudi širok spektar znanja i mogućnost kasnijeg profiliranja u profitabilnim sektorima kao što su marketing, menadžment, korporativne financije, bankarstvo ili revizija. Budući da svako poduzeće, obrt, banka i državna institucija trebaju ekonomiste, tržište rada za ovu struku vrlo je široko.
Dodatni je magnet i percipirana prohodnost studija jer se, u usporedbi s teškim tehničkim i prirodoslovnim fakultetima, ekonomija smatra manje rizičnom za studiranje, a istodobno pruža dobre temelje za poduzetništvo i brzi ulazak u realni sektor.
Kriza nastavničkih smjerova
Dok se na medicini i ekonomiji traži mjesto više, studiji koji obrazuju stručnjake u temeljnim prirodnim znanostima, matematici, fizici i kemiji proživljavaju duboku krizu interesa. Ovaj paradoks posebno pogađa nastavničke smjerove na prirodoslovno-matematičkim fakultetima, ostavljajući hrvatske škole bez dovoljno stručnog kadra. U velikoj mjeri uzroci ovog manjka interesa leže u raskoraku između zahtjevnosti studija te društvene i financijske nagrade koja slijedi nakon diplome.
Matematika, fizika i kemija slove za najteže i najzahtjevnije akademske discipline. Stopa odustajanja na ovim studijima iznimno je visoka, a studentski život ispunjen je cjelodnevnim laboratorijskim vježbama, rigoroznim pismenim ispitima i apstraktnim teorijskim gradivom. Maturanti se stoga pitaju: zašto uložiti golem mentalni trud u studij koji traje pet ili više godina ako je krajnji ishod radno mjesto u prosvjeti?
Zapošljavanje u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj izgubilo je privlačnost i zbog drugih razloga. Plaće prosvjetnih radnika, unatoč povremenim korekcijama, i dalje zaostaju za primanjima u privatnom i zdravstvenom sektoru. Više od samih primanja mlade ljude odbija pad društvenog ugleda učitelja i profesora, suočavanje s problemima discipline u razredima te stalni pritisci roditelja. Rezultat toga jest da deficitarna nastavna zvanja upisuju tek rijetki entuzijasti, dok država taj problem pokušava, zasad neuspješno, riješiti stipendijama.
Čak i oni studenti koji završe čistu matematiku, fiziku ili kemiju, a nisu motivirani radom u školi, sve češće okreću leđa matičnoj struci. Matematičari se masovno prebacuju u softversko inženjerstvo, podatkovnu znanost (data science) i financijski sektor, primjerice banke i osiguranja, gdje su plaće znatno veće. Fizičari pronalaze primjenu u visokotehnološkim tvrtkama i razvoju softvera.
I kemičari odlaze iz slabije plaćenog javnog znanstvenog sektora i prosvjete. No i u privatnom sektoru, primjerice u farmaceutskoj industriji, kemičari se često moraju boriti za pozicije s magistrima farmacije, koji zakonski imaju prednost u određenim segmentima proizvodnje lijekova. Gubitak velikih domaćih proizvodnih pogona dodatno je suzio prostor za kreativno znanstveno djelovanje kemičara u Hrvatskoj.
Sve navedeno u dobroj je mjeri utjecalo na to da je na odnosnim studijima ostalo još poprilično slobodnih mjesta. Ilustracije radi, samo na naša dva najveća prirodoslovno-matematička fakulteta, zagrebačkom i splitskom, na studijima matematike, fizike i kemije te njihovim dvopredmetnim kombinacijama ostalo je nepopunjeno više od 200 mjesta.
U jesenskom upisnom roku upravo se ta mjesta mogu promatrati kao prilika za ambicioznije kandidate, uz nadu da će rad u prosvjeti postati društveno priznatiji, ali i kao prilika da se nakon završetka studija, ako ih prosvjeta ne bude privlačila, usmjere prema drugim industrijama u kojima se takva zanimanja traže i dobro plaćaju.
Zastarjeli imidž i terenski rad
Treća velika skupina manje atraktivnih studija obuhvaća klasične tehničke studije, kao što su strojarstvo, brodogradnja, građevinarstvo i elektrotehnika, te primijenjene biotehničke znanosti, poput agronomije i šumarstva. Samo na Sveučilištu u Zagrebu ostala su nepopunjena čak 792 mjesta na studijima iz područja tehničkih znanosti, dok će se iz područja biotehničkih znanosti u jesenskom roku nuditi 359 mjesta.
Iako su ova zanimanja temelj svake materijalne ekonomije i kritične infrastrukture, suvremene generacije maturanata, odrasle u digitalnom dobu, doživljavaju ih kao neatraktivne i anakrone. Glavni suparnik klasičnoj tehnici i biotehničkim znanostima jest IT sektor, koji je redefinirao pojam idealnog posla. Današnji mladi radije biraju rad s laptopom iz klimatiziranog ureda ili od kuće, fleksibilno radno vrijeme i brzi uspon kroz digitalne projekte. U usporedbi s tim, klasična tehnika nudi potpuno drukčiju stvarnost.
Građevinski i elektroinženjeri suočavaju se s radom na gradilištima i terenu u svim vremenskim uvjetima, dugotrajnim procesima licenciranja kod strukovnih komora te golemom zakonskom, materijalnom i kaznenom odgovornošću za potpisane projekte. Strojarstvo i brodogradnja u kolektivnoj svijesti mladih u Hrvatskoj i dalje nose stigmu teške, turobne industrije i propalih škverova, a ne moderne robotike i automatizacije. Težak i dugotrajan studij na fakultetima koji izvode studije strojarstva i brodogradnje često rezultira početnim plaćama koje su znatno niže od onih koje nudi softverski sektor, uz, kako ih mladi doživljavaju, znatno veći uloženi trud i dulje obrazovanje.
Agronomija i šumarstvo pate od možda najlošijeg imidža jer ih mladi izravno povezuju s teškim fizičkim radom u ruralnim i dislociranim sredinama. Budući da se većina studenata teži zadržati u velikim urbanim središtima, odlazak na teren u šume, polja i udaljene proizvodne pogone doživljava se kao korak unatrag.
U šumarstvu dodatnu prepreku predstavlja činjenica da je glavni poslodavac u Hrvatskoj državno poduzeće. To sa sobom nosi spore administrativne procedure, napredovanje temeljeno na strogoj hijerarhiji i fiksne koeficijente, što odbija ambiciozne mlade ljude koji traže bržu nagradu za svoj trud. U agronomiji pak nestabilnost tržišta, klimatski rizici i propadanje malih domaćih OPG-ova stvaraju osjećaj visokog rizika za pokretanje privatnog posla.
Nadajmo se da će općenito, a posebice u predstojećem jesenskom upisnom krugu, jačati svijest mladih ljudi o tome da su moderna agronomija, šumarstvo i klasična tehnika danas visokotehnološke grane koje se koriste satelitima, dronovima, preciznim senzorima i GIS sustavima te da će kandidati iskoristiti priliku koju im u tom smislu nudi ovaj nastavak upisa. Možemo se općenito nadati da će se u fokusu, posebice ambicioznijih kandidata, naći i studiji za koje u ljetnom upisnom roku nije vladao naročiti interes, a koji vode prema zanimanjima dugoročno važnima za hrvatsko društvo i gospodarstvo, koja, oslobođena zastarjelih predodžbi, istodobno nude itekako dobre karijerne mogućnosti.
Usklađena upisna politika
Imajući na umu da cilj većine kandidata neće biti upis pod svaku cijenu, jesenski rok trebalo bi promatrati ne samo kao drugu, odnosno posljednju priliku za upis, nego i kao priliku za ozbiljno promišljanje o tome koji studij odabrati. Računajući da će biti poprilično onih koji će biti prisiljeni upisati se na studij koji ih malo i nimalo ne privlači, ne može se ne spomenuti da se i ove godine ponavlja ono što je primijećeno i prethodnih nekoliko godina, a to je nesklad između upisnih kvota i društvenih potreba, kao i neusklađenost između ponude, promatrane kroz upisne kvote, i potražnje, mjerene očekivanim brojem kandidata koji se mogu natjecati za upis. U smislu navedenih disproporcija ističe se velika potreba za sustavnim razgovorom i dogovorom svih relevantnih dionika, s ciljem uspostavljanja promišljene i pametne upisne politike.
U tom procesu važnu zadaću imaju Rektorski zbor, resorno ministarstvo, sveučilišni studentski zborovi i Hrvatska udruga poslodavaca. Rektorski zbor trebao bi, u suradnji sa sveučilištima, pridonijeti usklađivanju upisnih kvota s realnim interesom kandidata, potrebama tržišta rada i dugoročnim razvojnim potrebama društva. Resorno ministarstvo ima zadaću osigurati odgovarajući strateški i financijski okvir te poticati koordinaciju visokih učilišta, gospodarstva i drugih relevantnih dionika. Sveučilišni studentski zborovi trebali bi aktivno zastupati interese studenata i budućih studenata, osobito kroz ukazivanje na njihove interese, očekivanja i iskustva pri odabiru studijskih programa, dok bi Hrvatska udruga poslodavaca trebala pridonijeti jasnijem definiranju potreba gospodarstva za pojedinim profilima i kompetencijama.
Posebno je potrebno otvoriti pitanje svrhovitosti pojedinih studijskih programa, osobito onih koji su zastarjeli, ne odgovaraju suvremenim potrebama društva i tržišta rada ili za koje iz godine u godinu ne postoji dostatan interes kandidata. Takve programe potrebno je sustavno analizirati te, prema potrebi, sadržajno osuvremeniti, povezati s novim potrebama i kompetencijama ili preispitati njihovo daljnje izvođenje. Samo zajedničkim i kontinuiranim djelovanjem svih navedenih dionika moguće je uspostaviti upisnu politiku koja će istodobno odgovarati interesima studenata, potrebama gospodarstva i javnom interesu te pridonijeti održivosti i kvaliteti sustava visokog obrazovanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....