Hoće li nam skočiti krediti nakon uvođenja eura?! Od ovog pitanja strepe mnogi građani, stručnjak je sve objasnio, sami procijenite ima li mjesta strahovima

Sve je izvjesnije da ćemo od prvoga siječnja iduće godine kunu zamijeniti eurom. Negdje u ljeto, Vijeće Europe po svoj će prilici potvrditi da Hrvatska zadovoljava sve uvjete za ulazak u eurozonu, a da bi se 2023. kuna počela postupno povlačiti iz optjecaja, što znači da će još neko vrijeme cijene biti istaknute u obje valute, piše Slobodna Dalmacija.

Zamjena gotovine bez naknade bit će moguća jedino u aranžmanu HNB-a, a kovani novac ćemo moći mijenjati tri godine.  

- Nakon uvođenja eura, svi kunski depoziti i krediti, uključujući i one uz valutnu klauzulu u euru, konvertirat će se u euro po fiksnom tečaju, najvjerojatnije uz 7,5345 kune za euro. Ako je riječ o kunskim kreditima s fiksnim kamatama, a takvih je u portfeljima banaka trenutačno oko 38 posto, konvertira se glavnica na iznos u eurima, a kamata će ostati ista.

Što se tiče kunskih kredita uz promjenjivu stopu koja je vezana uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) za kune, tu će trebati doći do prilagodbe, no konačna kamatna stopa za korisnike ovih kredita bit će jednaka ili niža od prije ugovorene. Takvih kredita ima 42 posto u ukupnom broju - kaže privatni konzultant Ivica Žuro iz tvrtke "MM Beneficium".

Pad kamatnih stopa 

Kod svakog sljedećeg izračuna kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristit će se NRS za eure koji će objavljivati HNB.

- Budući da se nacionalna referentna stopa objavljuje s vremenskim odmakom, u početku će taj NRS za eure obuhvaćati i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije datuma uvođenja eura. Protekom vremena iz izračuna NRS-a će iščeznuti dotadašnji izvori sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, pa će NRS obuhvaćati isključivo eurske izvore sredstava nakon datuma uvođenja zajedničke valute.

Joško Ponoš/ Cropix

Nakon datuma uvođenja eura novi krediti s promjenjivom kamatnom stopom neće se smjeti vezati uz NRS, nego isključivo uz eurozonsku referentnu stopu EURIBOR. Znači, s vremenom će jačati korelacija nove kamatne stope bazirane na EURIBOR-u te postojećeg NRS-a za eure, koji ostaje u bazi starih kredita. Trenutačno je deset posto kredita izdanih kućanstvima u otplati uz ovu kamatnu stopu - veli Žuro.

Što će se dogoditi s kamatnim stopama na kredite i depozite nakon što se uvede euro? To pitanje je posebno bitno u svjetlu najava podizanja referentnih kamatnih stopa, a što bi banke koristile kao sredstvo borbe protiv inflacije. Naime, postoji bojazan da će se navedeni trošak prevaliti na potrošače koje bi novi krediti više koštali nego da ih uzimaju danas.

- Daljnji pad kamatnih stopa na kredite bio bi izrazitiji da nije bilo inflacije koja se nastavlja. Tu zato možemo očekivati zastoje u plasmanu kredita zbog opreza dijela potrošača pri ulasku u dužnički odnos nakon što im zbog inflacije padne standard. Ipak, vjerovati je da nas čeka daljnji blagi pad konačnih kamatnih stopa, i to uz dulja razdoblja zadržavanja na određenim razinama. Za to postoji više razloga, a prvi i osnovni je da konkurencija čini svoje - veli Žuro i podsjeća da već godinama kamantne stope na kredite konstantno padaju.

- U prvom mjesecu članstva, u srpnju 2013., prosječna kamata na stambene kredite građana iznosila je 6,45 posto, dok je na kraju 2021. iznosila 2,59 posto, s time da se novi stambeni krediti u pravilu odobravaju s kamatnom stopom ispod 2,40 posto u razdoblju fiksne otplate.

Slično se dogodilo i s gotovinskim kreditima na koje je kamata u istom razdoblju pala s 9,48 posto na 6,23 posto na kunske kredite te 5,66 posto na one u eurima s daljnjom tendencijom pada. Već tri banke nude gotovinske kredite s nominalnom kamatnom stopom nižom od 4,50 posto, što jasno potvrđuje trend - ističe naš sugovornik.

Manje marže

Navedene kamatne stope još uvijek mogu ići prema dolje. To se vidi iz kamatnih stopa koje vladaju na tržištu u državama zapadne Europe. Naime, promjenjive kamatne stope iskazuju se na način da se referentnoj kamatnoj stopi dodaje marža banke -  primjerice, ako se navodi da je kamatna stopa 2,59 posto (6M NRS1 za EUR + 2,50 p.p.), to znači da je tih 2,50 posto zarada navedene banke.

Tomislav Krišto/Cropix

- E sada, navedene marže banaka kod stambenih kredita u Njemačkoj na kraju 2021. iznosile su u prosjeku 1,80 posto, u Austriji 1,60 posto, u Mađarskoj 2,10 posto te u Francuskoj 1,13 posto. U Hrvatskoj se one kreću od 2,30 posto naviše. Zakon o potrošačkom kreditiranju odgovara na pitanje postoji li propisana granica do koje može rasti varijabilna kamatna stopa kod potrošačkih kredita.

Njegovom interpretacijom jasno je kako maksimalno dopuštena kamatna stopa na stambene kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom ne smije biti viša od maksimalne efektivne kamatne stope (EKS), odnosno ne viša od zakonske zatezne kamatne stope koja u ovom polugodištu iznosi 5,61 posto.

Po istom razdoblju ograničenje EKS-a za ostale potrošačke kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom je u visini 7,61 posto. Spomenimo kako zakonska zatezna kamata konstantno pada već godinama - veli Žuro.

Manji regulatorni troškovi vezani uz devizne poslove trebali bi biti dodatan adut zadržavanja cijene novca na sadašnjim razinama. Procjena je da će se ti troškovi značajno smanjiti jer je sada velik dio deviznog poslovanja orijentiran na transakcije iz eura u kune i obrnuto.

Uvođenje eura jača kreditni rejting države i smanjuje premiju na rizik, što se ogleda u nižim referentnim kamatnim stopama u eurozoni. Razina premije osiguranja od kreditnog rizika članica eurozone nakon njihova pristupanja značajno se smanjila - i do 35 posto, i očekivati je da će se to dogoditi i kod nas.

- Navedene dvije okolnosti čine bazen iz kojeg se može kompenzirati porast kamatnih stopa, odnosno zadržavanje na postojećim razinama. Zajedno sa svim drugim navedenim, prostora za korekciju itekako ima, pogotovo ako budemo dio eurozone s istim ili vrlo sličnim uvjetima nabave novca kao i svi ostali.

Nadalje, za razliku od Lijepe naše u kojoj su dugoročne kamatne stope značajno porasle na početku krize 2008. i 2009., u starim članicama europodručja to se nije dogodilo jer ih je članstvo u monetarnoj uniji zaštitilo od prvih učinaka krize. To se još dogodilo u vrijeme kada Europska unija nije kao danas donosila planove oporavka i relativno brzo ubacivala dodatna sredstva za očuvanje zaposlenosti i funkcioniranje sustava.

Što se tiče kretanja kamata na depozite, tu nema prostora očekivanju da će značajno rasti. U većini banaka depoziti nisu vezani uz referente stope, već ih određuju same institucije temeljem vlastitih kriterija upravljanjem aktivom i pasivom. Odavno su na razinama 0,02-0,05% godišnje, čak i za iznose od 100 tisuća eura oročene na godinu dana. Da i porastu dvostruko, to je opet jako nizak prinos - zaključuje privatni konzultant Žuro.