Hrvat s neto plaćom malo većom od prosječne godišnje u proračun uplati gotovo 80 tisuća kuna. Pogledajte na što nam sve odlaze novci

Zaposleni čovjek s mjesečnom neto plaćom nešto iznad prosječne, s buštom od 8000 kuna, ukupno godišnje uplati 64.680 kuna poreza na dohodak i prireza te mirovinskih i zdravstvenih doprinosa. Nije to kraj plaćanja poreza, jer mu gotovo dvije mjesečne neto plaće pojede država kroz porez na dodanu vrijednost (PDV) i trošarine koje plaća na gotovo svaku stvar ili uslugu nužnu za življenje od svojih neto plaća. Tako prema našoj računici taj čovjek uplati još 14.610 kuna godišnje PDV-a i trošarina od svojih neto plaća. Tako kad se saberu sva davanja s njegove plaće i PDV kojeg je platio trošeći svoju plaću, ispada da godišnje uplati 79.290 kuna. Najviše odnose doprinosi – izravni porezi kojim se financira zdravstveno i mirovinsko osiguranje, piše Slobodna Dalmacija.

Na zdravstveni doprinos otpada najviše davanja pa tako poslodavac za zaposlenog koji zarađuje 8000 mjesečne neto plaće uplati po stopi od 16,5 posto ukupno godišnje 22.757 kuna. Za toliku plaću mirovinski doprinos u prvi stup iznosi 20.688 kuna koliko se uplati plaćanjem 15 posto od bruto mjesečne plaće, a uplaćeni novac svakog mjeseca odlazi u fond socijalne solidarnosti odakle se isplaćuju mirovine umirovljenicima svakog mjeseca. Na osobni račun u drugom mirovinskom stupu za ovog zaposlenog poslodavac uplaćuje pet posto bruto mjesečne plaće ili godišnje ukupno 6896 kuna. Što se poreza na dohodak tiče, godišnje se za neto mjesečnu plaću od 8000 kuna uplati 12.467 kuna poreza na dohodak i prireza teškog 1870 kuna koliko iznosi 15 posto prireza za Split. Porez na dohodak i prirez pripadaju gradu ili općini u kojoj živi porezni obveznik.

Pokušali smo izračunati koliko poreza plati jedno kućanstvo koje živi od 8000 kuna plaće tijekom godine i došli smo do podatka da njihove uplate u državni proračun iznose gotovo kao dvije neto mjesečne plaće. U godinu dana uplate 14.610 kuna PDV-a. Do tog iznosa došli smo tako što smo koristili podatke iz Ankete o potrošnji kućanstava u 2019. koje je Državni zavod za statistiku objavio krajem ožujka ove godine, prema kojima su prosječni izdaci za potrošnju u iznosili 93.522 kune po kućanstvu. Taj smo iznos smanjili na 80.719 kune tako što smo posve izbacili troškove za alkohol i cigarete, a smanjili smo troškove stanovanja za plinsku i toplinsku energiju... Prema podacima države statistike čak 24.538 kuna iznosi prosječan izdatak za hranu i bezalkoholna pića, a od te svote koju potroši kućanstvo država uzme 3167 kuna PDV-a koji se na kruh, mlijeko i hranu za dojenčad plaća po pet posto, dok se na jaja, svježe meso i ribu, povrće, ulja i masti plaća po stopi od 13 posto, a na sve ostale artikle po 25 posto. Od svake plaćene pogače od 10 kuna država uzme pet posto PDV-a ili 48 lipa i tako u godinu dana gricne 175 kuna.

Neki su proizvodi toliko opterećeni nametima da ti nameti premašuju cijenu samog proizvoda. Tako litra benzina eurosuper 95 košta 10,2 kuna, od čega šest kuna čini PDV od 25 posto, trošarina i različite naknade. Tako ako mjesečno automobil potroši 40 litara po cijeni od 10 kuna, na godišnjoj razini na benzinskim postajama potrošite 4800 kuna. U toj cijeni 2880 kuna odlazi državi za PDV, trošarine i naknade, a 1920 kuna košta samo gorivo s maržom. Dakle, što više trošite, država ima masnije prihode, a kad porastu cijene samog goriva raste i prihod od PDV-a. Ukupno na prijevoz ovo kućanstvu potroši 9611 kuna u što ulazi spomenuti trošak za gorivo, troškovi održavanja, maziva, popravaka... Iz tog godišnjeg troška čak 3842 kune odlazi državi za PDV, trošarine i naknade. Troškovi za električnu energiju, vodu, odvoz smeća, popravke i održavanja stana godišnje iznose 8456 kune pri čemu najviše stoji električna energija 5376 kuna, a u toj je cijeni 13 posto PDV-a što iznosi 620 kuna. Na režijskim troškovima ubere se 985 PDV-a.

Na komunikacije koje godišnje iznose 6500 kuna u što smo uračunali statistički podatak o 4500 kuna troška za pretplate za TV, internet i telefon te mobitele dodali smo i kupnju jednog mobitela od 2000 kuna, a na sve te izdatke država uzme 1300 kuna PDV-a. Prema državnoj statistici na odjeću i obuću prosječni izdaci kućanstva u godinu dana iznose 7550 kuna u čemu PDV iznosi 1510 kuna, na pokućstvo, opremu za stan i redovno održavanje godišnje ode 5868 kuna u čemu PDV iznosi 1174 kune, na rekreaciju i kulturu godišnji trošak iznosi 4742 kune i u tom je trošku 708 kuna PDV-a, za zdravstvo, na medicinske i farmaceutske proizvode godišnji prosječni trošak iznosi 2937 kuna u čemu je 140 kuna PDV-a, dok se u ugostiteljskim objektima potroši 3246 kuna u čemu je 372 kune PDV.a, a na razna dobra za osobnu njegu, osiguranja... godišnje kućanstvu ode 7063 kune u čemu je 1412 kune PDV-a.

Ako ste se nekad zapitali koliko godišnje novca uplatite u državni i lokalne proračune, ovo je okvirna računica tih davanja kojim financirate državu, gradove i općine. U njoj nema troškova za izradu osobnih dokumenata koji se svako malo mijenjaju pa je potrebno izrađivati nove, nema troškova kazni, pristojbi, taksenih maraka niti poreznih troškova kada kupujete bijelu tehniku, automobile, stanove... Bez obzira koliko mnogo ili malo trošili, jedno je sigurno, poreze ne može zaobići da se postavite na trepavice. A u Hrvatskoj će vam, s obzirom na jednu od najviših općih stopa PDV-a ali i na druge porezne izdatke trebati čelične umjetne trepavice da sve izdržite, piše Slobodna Dalmacija.