Hrvate čeka nikad skromniji Uskrs: 100 eura iz džepa, a bakalara i janjetine ni na vidiku, evo koliko košta ‘luksuz‘

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, a brojne hrvatske obitelji, čak i kada jedva spajaju kraj s krajem, nastojat će, u duhu tradicije, barem u to vrijeme priuštiti sebi nešto izdašniji stol nego što to biva "običnim" danima, piše Slobodna Dalmacija.

O kolikim se financijskim izdacima radi, izračunali su u Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS), središnjici koja je nakon četiri godine ponovno objavila uskrsnu košaricu, i to za tročlanu obitelj. NHS sadržaj blagdanske trpeze prati od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka te su u skladu s tim košaricu podijelili u tri kategorije (skromna, srednja i bogatija), a cijene su zabilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama te su uzete prosječne, odnosno najčešće cijene ("mod").

Rezultati su sljedeći: nešto više od stotinu eura, ili konkretno 100,25 eura (755,33 kune), morat će minimalno izdvojiti tročlana obitelj za najskromniju košaricu. Oni nešto dubljeg džepa u srednju košaricu moći će ubaciti uskrsne delicije ukupne prosječne vrijednosti 203,71 euro (1534,85 kuna), dok oni kojima financije ne predstavljaju veći problem mogu računati na bogatiju košaricu, ispunjenu proizvodima ukupne "težine" 327,80 eura (2469,81 kuna).

– Sadržaj blagdanskih košarica razlikuje se po vrsti mesa i ribe te uvrštenosti i količini pojedinih kategorija proizvoda, kao što su vrste kolača, slatkiši, grickalice i pića, ali i po kvaliteti i podrijetlu – objašnjavaju iz NHS-a.

Kako to konkretno izgleda? Prema izvješću NHS-a, u bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs, kao što su bakalar, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica.

– Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine, u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš. Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i razna pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana i vrlo skromnom piću – izvijestili su iz NHS-a, te dodaju kako proizvodi koji su uvršteni u skromnu košaricu podrazumijevaju i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Uz to, ne treba smetnuti s uma da u iznos košarice nisu ubrojeni ni darovi za Uskrs, koji nisu tako raskošni kao u vrijeme Božića, ali se u većini kuća podrazumijevaju. Nema tu ni turističkih aranžmana po zemlji i inozemstvu, ni troškova putovanja kod rodbine, ni raznih drugih izdataka.

– Naravno, postoje i oni imućniji građani, koji će sebi, za razliku od većine, priuštiti skuplju trpezu za blagdane u odnosu čak i na našu bogatiju košaricu, uskrsne turističke aranžmane, čak i vrlo skupe – egzotične, kao što će sebi priuštiti i skupim darovima darivati svoje najbliže – zaključuju u NHS-u.

No takva egzotika daleko je od stvarnosti brojnih hrvatskih obitelji. Većina će ih ipak morati u (pred)blagdanski maraton kako bi između proizvoda čije cijene bitno variraju pronašli one za sebe najprihvatljivije. U NHS-u kažu kako je istraživanjem cijena na terenu zapaženo kako i dalje postoje velike razlike u cijenama istih namirnica, ovisno o lokaciji, kako na tržnicama, tako i u trgovačkim lancima.

– Često cijene, osobito voća i povrća, čak i na istoj lokaciji, pokazuju velike razlike, nekada i dvostruko veće, ovisno o kvaliteti, to jest podrijetlu same namirnice. To iziskuje dodatne napore za građane kako bi uspjeli ponešto uštedjeti, a pri tome kupiti sve što im je potrebno i još koliko-toliko kvalitetno. Značajnije su uštede u potrošačkoj košarici moguće isključivo uz puno truda i vremena, uz obilaske više lokacija, ovisno o povoljnijim cijenama – nema dvojbi za sindikaliste. Također, dodaju kako je u ožujku inflacija, iako pokazuje znakove usporavanja, bila još uvijek visokih 10,6 posto, a cijene hrane i dalje osjetno rastu i veće su za 15,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Izdaci za hranu i dalje imaju najveći udio u mjesečnoj potrošnji kućanstva i iznose gotovo 26 posto, a u kućanstvima s manjim prihodima njihov je udio između 40 i 50 posto.

– NHS nije u protekle četiri godine radio izračun košarice, tako da ne možemo uspoređivati prošlu i ovu godinu. Međutim, svi vidimo koliko su u međuvremenu porasle cijene ribe, suhog mesa, jaja, voća i povrća i svega ostaloga, a velik dio tih cijena otišao je gore još prošle godine. Ipak, bez obzira na financijska ograničenja i unatoč tome što je standard života pod snažnim utjecajem inflacije značajno snižen, građani nastoje koliko-toliko zadržati dostojanstvo i u krugu obitelji proslaviti Uskrs, što više u skladu s tradicijom i običajima, ovisno o kraju u kojem žive – kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Dodao je i kako je jedino najskuplja košarica u duhu tradicije i pokriva ono što bi u normalnim okolnostima trebalo biti dostupno svim građanima, srednja već pomalo odstupa od toga i traži neke kompromise, dok najskromnija omogućava najmanje dostojno obilježavanje što se tiče blagdanskog stola.

– Nažalost, postoji i skupina građana koja sebi neće moći priuštiti ni najskromniju blagdansku košaricu jer jedva spajaju početak i kraj mjeseca, i to se ne smije zaboraviti – poručio je Sever.