Hrvati su zabrinuti zbog eura, ne znaju kako će im se odraziti na plaće, kredite i cijene u dućanima. Pogledajmo primjer iz susjedstva i njihovu ‘košaricu‘, evo kako su se tamo borili

Građani su zabrinuti kako će se uvođenje eura iskoristiti za još jedno povećanje cijena, gotovo ih polovina smatra da još nismo spremni za ulazak u eurozonu i ne zna kako će se njihove plaće, krediti i cijene preračunati u euro, piše Slobodna Dalmacija.

Pokazalo je to istraživanje o stavovima građana prema uvođenju eura hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan koja je pozvala Vladu na jačanje mjere kontrole kretanja cijena proizvoda. Riječ je o istraživanju koje je za europarlamentarku provela agencija Hendal u ožujku i travnju na uzorku od 805 građana u Hrvatskoj.

– Građani su zabrinuti oko ulaska Hrvatske u eurozonu, a više od polovine građana ne zna kako će se njihove plaće, krediti i cijene preračunati u euro. Moje istraživanje je pokazalo kako više od 72 posto građana smatra da je informacijska kampanja o uvođenju eura trebala odavno početi. Ljudi žele znati kako će uvođenje eura utjecati na njihove živote, pogotovo u pogledu rasta cijena – kaže Biljana Borzan.

Biljana Borzan

Damjan Tadić/Cropix

Stup srama

Istraživanje je pokazalo kako više od 86 posto građana smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena.

– U Sloveniji su se protiv prešutnog povećanja cijena borili tako što su stvorili partnerstvo građana, potrošačkih udruga i države te su dvije godine prije i poslije uvođenja eura kontrolirali cijene pojedinih proizvoda i usluga. Tko je uvođenje eura iskoristio za neopravdano povećanje cijena, taj se našao na crnoj listi, odnosno stupu srama. Svaki mjesec je čak 130 tisuća Slovenaca provjeravalo tko je na crnoj listi te je ta metoda dobila i priznanje Europske komisije – ističe Borzan.

Košarica cijena koje su se provjeravale u Sloveniji uključivala je 68 svakodnevnih proizvoda te 36 usluga i cijene su se počele provjeravale dvije godine prije uvođenja eura.

Istraživanje o stavovima hrvatskih građana prema uvođenju eura pokazuje da 83 posto građana podržava uvođenje javne crne liste onih koji varaju, a Biljana Borzan navodi da je Vlada taj prijedlog odbacila u novom Zakonu o euru. Europarlamentarka ukazuje da u novom zakonu tako stoji zabrana neopravdanog podizanja cijena kao načelo, pa je tako zabranjeno poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji i uniji, instituciji za platni promet i za elektronički novac, drugom vjerovniku sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, pružatelju financijskih usluga i tijelu javne vlasti pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. Borzan ističe da nije propisana kazna za neopravdano povećanje cijena.

Tonći Plazibat/Cropix

Nezaštićeni potrošači

Europarlamentarka ukazuje na pozitivan promjer iz Letonije koja nije imala crne liste, nego je vlada te zemlje uvela oznaku za ona poduzeća koja su se ugovorom obvezala na poštenu konverziju. Na taj način su oni koji rade pošteno bili lakše prepoznati od strane potrošača, a s dvojnim isticanjem cijena počelo se godinu dana prije uvođenja eura.

– Naši građani se sada moraju pouzdati da će inspekcije odraditi svoj posao. Gotovo 84 posto građana smatra kako Vladine mjere protiv inflacije neće dati rezultate ukoliko nema dobrih inspekcijskih kontrola, a samo 16 posto građana misli kako tržišna inspekcija dobro radi svoj posao i štiti nas od povećanja cijena – naglašava Borzan te dodaje da je istraživanje pokazalo kako 81 posto građana smatra da potrošači u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićeni.

Prema planovima, Hrvatska će ući u eurozonu početkom iduće godine, a dvojno iskazivanje cijena počet će u rujnu, pa Biljana Borzan poziva Vladu na jačanje kontrole kretanja cijena i da što prije krene u kampanju informiranja građana, za koju 72 posto ispitanika u istraživanju smatra da je trebala odavno početi.