Kada dogodine postanemo članicom eurozone i povećamo joj broj na 20 zemalja imat ćemo čast da budemo najlošiji po razvijenosti s 14.710 eura bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku u prošloj godini i da s posljednjeg mjesta podignemo Grčku, piše Slobodna Dalmacija.
Ovako, dok nismo u tom klubu, još uvijek imamo Bugarsku, često i Rumunjsku, koje nas čuvaju od dna EU tablice, no one nisu u eurozoni, izvan nje su sa Švedskom, Češkom, Mađarskom i Poljskom.
Današnji dan je jedan od onih koji će se nazivati povijesnim jer se donosi konačna odluka o ulasku Hrvatske u europodručje i Ecofin (Economic and Financial Affairs Council), Vijeće EU za ekonomske i financijske poslove treba usvojiti posljednja tri akta o pridruživanju Hrvatske europodručju od 1. siječnja iduće godine.
Marić na sastanku
Ministri financija država članica EU-a prihvatili su polovinom prošlog mjeseca preporuku o spremnosti Hrvatske za ulazak u europodručje, a Vijeće bi danas trebalo usvojiti odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj, dopuniti uredbu u kojoj će se popisu 19 članica eurozone dodati Hrvatska kao 20. članica te donijeti uredbu kojom se utvrđuje definitivni tečaj konverzije kune u euro. Na sastanku Ecofina će posljednji put sudjelovati Zdravko Marić, ministar financija koji je prošli tjedan dao ostavku.
Početkom lipnja objavljeni su ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje, a riječ je o konvergencijskim izvješćima Komisije i Europske središnje banke kojima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU-u i Statutom Europske središnje banke.
Hrvatska će tako dogodine postati dio eurozone koja je drugo gospodarstvo svijeta s 15 posto udjela u BDP-u svijeta. Prema posljednjim podacima Eurostata, europskog statističkog ureda, Hrvatska ima lani najbolje pokazatelje rasta bruto domaćeg proizvoda.
Po realnom rastu gospodarstva od 10,2 posto Hrvatska je treća u Uniji i u eurozoni, koje su obje rasle lani po 5,4 posto. Bolje od Hrvatske bile su Irska s 13,5 posto rasta BDP-a i Malta s 10,4 posto rasta.
Nažalost, takav se slijed dobrih pokazatelja ne nastavlja. Lani je Hrvatska imala 14.710 eura bruto domaćeg proizvoda po stanovniku i od nje su lošije bile samo Rumunjska i Bugarska s 12.510 eura, odnosno 9850 eura po stanovniku, no te dvije zemlje nisu u eurozoni.
Kad Hrvatska postane članica eurozone, podići će Grčku s posljednjeg mjesta pa će Grčka sa 17.140 eura BDP-a po stanovniku biti pretposljednja, a jedno mjesto naviše Hrvatska će pogurati Letoniju i Slovačku sa 17.450, odnosno 17.820 eura BDP-a po stanovniku. Zna li se da je BDP po stanovniku Europske unije lani bio 32.330 eura, a eurozone 35.780 eura, onda je jasno koliko smo daleko od tih razina i za eurozonom zaostajemo 59 posto jer smo tek na 41 posto njezina prosjeka.
BDP po stanovniku nije jedini parametar kojim se mjeri razvijenost neke zemlje, u posljednje se vrijeme za to koristi i stvarna individualna potrošnja koja se smatra boljom mjerom materijalnog blagostanja.
Slaba zaposlenost
Po tom smo parametru lani bili na 70 posto prosjeka u Europskoj uniji i zaostajali smo tek za 30 posto. Lošiji su bili Bugarska koja je na 55 posto prosjeka Unije, te dvije članice eurozone, Grčka koja jer na 65 posto tog prosjeka i Slovačka koja je na 68 posto. Tako po stvarnoj individualnoj potrošnji nećemo biti najslabiji, makar nismo najslabiji po posljednjim dostupnim podacima europske statistike.
Često se govori da je Hrvatskoj veći problem od nezaposlenosti slaba zaposlenost koja je lani iznosila 68,2 posto stanovništva, dok je u eurozoni bila 72,5 posto i još veća u cijelom EU-u 73,1 posto stanovništva. Hrvatska nije najlošija ni u Uniji, a ni u eurozoni. Najlošije u eurozoni i EU-u su Grčka u kojoj je zaposleno 62,6 posto stanovništva, Italija sa 62,7 posto i Španjolska sa 67,7 posto stanovništva. Hrvatska je četvrta najslabija zemlja u eurozoni po zaposlenosti i peta u Uniji jer je i Rumunjska sa 67,1 posto zaposlenog stanovništva slabija od Hrvatske. Hrvatska stopom zaposlenog stanovništva nije najlošija u eurozoni ni u Uniji, a nije ni po javnom dugu. Razvijenije zemlje su znatno zaduženije od Hrvatske, no u usporedbi s nekadašnjim tranzicijskim zemljama, Hrvatska je najviše zadužena. Lani je hrvatski javni dug iznosio 79,8 posto njezina BDP-a, što je osmo mjesto u eurozoni i cijeloj Uniji čiji javni dug iznosio 95,6 posto BDP-a i 88 posto BDP-a Europske unije. Najzaduženija je Grčka s javnim dugom od 193 posto BDP-a, talijanski javni dug iznosi 150 posto njezina BDP-a, portugalski 127 posto, španjolski 118 posto, francuski 113 posto, belgijski 108 posto, ciparski 103 posto, a onda je na redu Hrvatska s dugom od 79,8 posto BDP-a.
Euro je već tu!
Odmaknemo li se od javnih financija i pozabavimo li se cijenama, mogli bismo kazati da smo nekim cijenama već prešli na euro. Hrana nam je na 94 posto prosjeka EU cijena dok su prosječne cijene u eurozoni pet posto veće od EU cijena.
Cijene komunikacija u Hrvatskoj europske prosječne cijene premašuju za 9,2 posto, dok je eurozona za “dlačicu” skuplja jer europske prosječne cijene eurozona premašuje za 9,5 posto.
Odjeća i obuća cijenama osam posto zaostaju za EU prosjekom i 8,7 posto za cijenama eurozone, cijene prijevoza zaostaju za europskim prosjekom 6,9 posto, a za prosjekom eurozone 8,2 posto...
Cijenama energije za kućanstva zaostajemo za 39 posto, a za prosjekom eurozone za 47 posto. Potrošačka elektronika, računala, laptopi, skeneri, printeri, DVD playeri... u Hrvatskoj su 1,4 posto skuplji nego u eurozoni i 10,6 posto skuplji nego u Europskoj uniji.
Hrvatske cijene kućanskih aparata za 2,5 posto premašuju prosječne europske cijene i za 0,6 posto su više od prosječnih cijena koje se u eurozoni plaćaju za hladnjake, zamrzivače, perilice rublja, perilice posuđa, mikrovalne pećnice, usisivače, tostere... •